Saopštenje sa 52. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 52. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, donijela odluke o utvrđivanju i raspodjeli dobiti „Monte put“ d.o.o. Podgorica za 2021. i 2022. godinu.

Usvojen je Akcioni plan Strategije manjinske politike 2019/2023 za 2023. godinu. Akcioni plan sadrži definisane relevantne aktivnosti, indikatore rezultata, nadležne institucije, predviđene rokove za realizaciju aktivnosti, kao i finansijsku konstrukciju za realizaciju strateškog dokumenta. Struktura Plana je zasnovana na pet strateških ciljeva sa operativnim ciljevima, i to:

• Unaprijeđeno poštovanje principa multikulturalnosti i multietničnosti u obrazovnom sistemu Crne Gore u skladu sa međunarodnim i nacionalnim standardima, kroz dalje jačanje kapaciteta obrazovnih ustanova i primjene principa afirmativne akcije,
• Osnažena duštveno-ekonomska integracija pripadnika manjiskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u crnogorskom društvu putem implemetacije postojećih normativnih rješenja i instrumenata zapošljavanja,
• Očuvana kulturno-istorijska baština manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica kao važan segment ukupnog kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore,
• Obezbijeđeno autentično političko predstavljanje i participacija pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u političkom životu Crne Gore, i
• Uspostavljen efikasan sistem monitoringa ostvarivanja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori i podići nivo njihove svijesti o sopstvenom statusu, pravima i obavezama u skladu sa međunarodnim standardima i pozitivnim pravom Crne Gore.

U dokumentu su, u nekim slučajevima, zbog budžetskih ograničenja iskazane budžetske potrebe manje od realnih, ali je namjera da se kroz donatorske aktivnosti ta ograničenja prevaziđu.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi podrške štampanim medijima, radi cjelovitog informisanja zaposlenih u javnim ustanovama, ostvarivanje medijskog pluralizma i promocije profesionalnog i slobodnog novinarstva. Nakon detaljne analize problema u izdavanju štampanih medija i potreba iznalaženja načina podrške opstanku dnevne štampe, na sastanku ministra prosvjete, ministarke kulture i medija i ministra finansija sa predstavnicima izdavača dnevnih listova u Crnoj Gori, dogovoreno je da je jedan od načina podrške da se po pet primjeraka sva tri dnevna lista dostavljaju radnim danima osnovnim i srednjim školama. To će, kako je istaknuto u diskusiji, pored ostalog, obezbijediti cjelovito informisanje zaposlenih u obrazovnim javnim ustanovama i omogućiti ostvarivanje medijskog pluralizma kao temelja svakog demokratskog društva, promocije profesionalnog i slobodnog novinarstva, bez obzira na uređivačke politike. Ukupan iznos potrebnih sredstava za tu namjenu od maja do decembra 2023. godine (za 163 osnovne i 51 srednju školu) iznosi 251.664 eura. Za distribuciju po pet primjeraka svakog od dnevnih listova biće zaduženi izdavači.

Usvojena je Informacija o indikativnom proširenju Trans – evropske transportne mreže (za Crnu Goru). Evropska komisija je u sklopu revizije regulative 1315/2013 koja se odnosi na razvoj Trans-evropske transportne mreže, zahtijevala da, između ostalog, i sve zemlje Zapadnog Balkana sagledaju svoje strateške prioritete i opravdanost da određeni projekti budu obuhvaćeni kroz tzv. indikativno proširenje mreže na prostoru ovih zemalja. U Informaciji se naglašava da je Evropska komisija, u okviru aktuelnog zahtjeva za reviziju, prihvatila predlog da kroz indikativno proširenje bude obuhvaćena željeznička pruga Podgorica – Nikšić – Čapljina i Aerodrom Tivat, što svjedoči o prepoznatoj strateškoj relevantnosti ovih projekata. Oba projekta su već obuhvaćena Jedinstvenom listom prioritetnih infrastrukturnih projekata, a sada se stvara i preduslov da budu prihvatljivi za finansiranje iz dostupnih EU fondova, prioritetno od strane Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Prvo indikativno proširenje Trans-evropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkana je bilo 2015. godine, i tada je obuhvatilo za teritoriju Crne: Autoput Bar – Boljare, Jadransko-jonski koridor (primorska varijanta, odnosno trasa Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja), prugu Bar – Vrbnica, prugu Podgorica – Tirana, magistralni put Podgorica – Šćepan Polje (granica sa BiH do Sarajeva), novi put Kolašin – granica sa Republikom Kosovo (preko Peći do Prištine), Luku Bar i Aerodrom Podgorica.

Vlada je prihvatila Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore, firme Enerflex energy systems i Wethington energy innovation u pogledu pružanja podrške unapređenju energetske infrastrukture u Crnoj Gori. Memorandum predstavlja izraz opredijeljenosti strana potpisnica da započnu razgovore i radnje u cilju realizacije dva energetska infrastrukturna projekta i to: izgradnja i instalacija fiksnog terminala za uvoz tečnog prirodnog gasa u Crnu Goru i njegovo dalje skladištenje, regasifikaciju i transport, te projekat izgradnje i instalacije grinfild termoelektrane na gas u Crnoj Gori, čije snabdijevanje gasom bi bilo omogućeno preko planiranog terminala. Oba projekta, kako se navodi u Memorandumu, bi bili locirani u ili blizu Luke Bar, a procjena je da bi cijena projekta terminala bila u rasponu od 130 do 250 miliona eura, a projekta termoelektrane između 200 i 500 miliona eura, u zavisnosti od instalisanog kapaciteta. Strane potpisnice iz SAD-a planiraju da sprovedu prethodne studije izvodljivosti u vezi sa projektima, i da u dobroj namjeri preduzmu brzi razvoj i funkcionisanje projekata, a razmatraju i raspored razvoja i izgradnje projekata koji će omogućiti da sa radom počnu do kraja 2025. godine. Strane namjeravaju da procijene da li bi se projekti, prema zakonima Crne Gore, mogli smatrati „projektima od nacionalnog interesa” čime bi se omogućila ubrzana obrada odgovarajućih predloga od strane potpisnika iz SAD-a, ali uz neophodnu transparentnost i konačno odobrenje od strane Skupštine Crne Gore. Strukturu finansiranja za projekte, strane iz SAD-a namjeravaju da predlože po završetku studija izvodljivosti, a namjera svih potpisnika je da projekti budu uspostavljeni u potpunoj saglasnosti sa važećim standardima životne sredine i u skladu sa zakonom.

Prihvaćen je Predlog za davanje saglasnosti za zaključenje Aneksa ugovora o korišćenju šuma u državnoj svojini broj 01-311/22 UPI 5/2 od 16.2.2022. godine, zaključenog sa „Nesiren” doo iz Mojkovca. Prvobitan ugovor zaključen u februaru prošle godine se odnosio na redovne sječe u gazdinskoj jedinici „Kosanica Tara”, područna jedinica Pljevlja. Međutim, kako privredno društvo „Nesiren” zbog loših vremenskih uslova, udaljenosti, kao i nedostatka radne snage nije uspjelo da u predviđenom roku završi ugovoreni posao, obratilo se Upravi za gazdovanje šumama i lovištima Pljevlja, tražeći da se prvobitan rok za izvlačenje drvnih soprtimenata iz šuma i sa opožarenih površina sa 1. decembra 2022. godine pomjeri na 31. jul 2023. godine. Pomjeranjem roka, kako je navedeno u diskusiji, stvoriće se uslovi za izvršavanje mjera gazdovanja šumama u skladu sa izvođačkim projektima za završetak radova. Istaknuto je i da će zaključenje Aneksa ugovora uticati na poboljšanje stanja šuma u državnom vlasništvu, dok će se izvlačenjem opožarinih stabala stvoriti uslovi za obnavljanje šuma na površini koja je predmet ugovora.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore za 2022. godinu.

Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o mreži zdravstvenih ustanova. Odluka je donesena u cilju povećanja, odnosno očuvanja nivoa pružanja zdravstvene zaštite. Kako se navodi u matrerijalu, izmjene su bile neophodne imajući u vidu da su stvoreni uslovi u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje usluga interne medicine u domovima zdravlja Danilovgrad, Tivat i Ulcinj i oftalmologije u domovima zdravlja Bar, Berane, Danilovgrad, Kotor i Podgorica.

Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti u KO Sutomore - lokacija Maljevik na teritoriji Opštine Bar radi izgradnje saobraćajnice – ulice sa pratećom infrastrukturom. Ukupna površina zemljišta u obuhvatu planiranog nastavka saobraćajnice iznosi 7.985 m², od čega je površina od 7.089 m² u suvlasništvu Opštine Bar i drugih lica, dok je preostalih 896 m² za koje se utvrđuje javni interes za eksproprijaciju u isključivoj svojini pravnih i fizičkih lica. U diskusiji je naglašeno da će donošenjem Odluke biti otklonjena dugogodišnja prepreka za izradnju saobraćajnice koja je uslov za realizaciju projekta turističkog kompleksa na lokaciji „Maljevik“ u Sutomoru, a koji podrazumijeva faznu gradnju hotelskih objekata, apartmanskih objekata, turističkih vila sa bazenima, restorana sa otvorenim terasama, objekata za zajedničke i opšte potrebe i ostalih pratećih sadržaja, ukupne bruto-građevinske površine 249.800 m², u skladu sa detaljnom razradom za ovu lokaciju u obuhvatu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje.

Usvojena je Informacija o organizaciji manifestacije „Svi za turizam“. Manifestacija će doprinijeti boljem pozicioniranju Crne Gore kao manifestacione destinacije tokom cijele godine, što u konačnom doprinosi povećanju broja turista i noćenja, kao i boljoj promociji destinacije. Kako se navodi u materijalu, Turistička organizacija Ulcinj i Opština Uicinj, planiraju i niz novih predsezonih aktivnosti kao uvertiru u ovogodišnju ljetnju turističku sezonu od kojih i sada već tradicionalna manifestacija „Svi za turizam” čije je održavanje planirano tokom maja i juna mjeseca, a svi posjetioci koji u tom periodu borave u tom gradu, imaće priliku da prisustvuju Gastro night-u, sajmu domaće radinosti, raznim sportskim aktivnostima kao što su tekbol na pijesku, basket na otvorenim terenima, Vespa fest, ali i koncertima poznatih regionalnih zvijezda. Ukupna sredstva za realizaciju manifestacije iznosiće 260.000 eura, od čega će podrška Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma iznositi 52.000 eura.

Vlada je usvojila Izvještaj o vođenju pregovora za zaključivanje Sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu i prihvatila tekst Sporazuma, uključujući i odredbu kojom se utvrđuje da će se Sporazum privremeno primjenjivati prije njegovog stupanja na snagu. U odnosu na primjenu važećeg Sporazuma, koji je zaključen na osnovu Odluke Savjeta Evropske unije broj 2016/1624, u okviru kojeg je Crnoj Gori pružena pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata sa Bliskog Istoka i konfliktnih područja samo na zajedničkoj granici sa državama EU (Hrvatska i Italija), novim Sporazumom Savjet EU, na osnovu važeće Odluke Savjeta Evropske unije broj 2019/1896, predviđa šire nadležnosti Frontexa i to na granicama Crne Gore prema trećim zemljama (Albanija, Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina) odakle je najveći priliv migranata i nedozvoljenih prelazaka državne granice. Sporazumom se uređuju sva pitanja potrebna za raspoređivanje timova za upravljanje granicama iz stalnih snaga evropske granične i obalske straže u Crnu Goru u kojoj članovi tima mogu imati izvršna ovlašćenja. Vlada je pozdravila proširenje nadležnosti Frontexa, ocijenivši da će to značajno doprinijeti bezbijednosti državne granice, kao i podizanju profesionalnih sposobnosti crnogorskih službenika granične policije.

Usvojena je Informacija o potrebi dopune Zakona o graničnoj kontroli, u cilju utvrđivanja iznosa troškova naknade za izdavanje pogranične propusnice, odnosno dozvole za pogranični saobraćaj Crne Gore sa susjednim državama, kako bi se stvorili uslovi za implementaciju ovih sporazuma i utvrđen Predlog zakona o dopunama Zakona o graničnoj kontroli. Cilj dopuna Zakona je da se, u skladu sa zaključenim sporazumima o pograničnom saobraćaju sa susjednim državama, u duhu dobrosusjedskih odnosa, stanovništvu koje je nastanjeno u pograničnim područjima Crne Gore i susjednih država olakša kretanje između pograničnih područja i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje. Predlogom zakona je utvrđeno da se, pored ostalog, stanovnicima koji žive u pograničnom području omogući prelazak državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza, kao i da se za prelazak državne granice izdaje pogranična propusnica ili dozvola za pogranični saobraćaj u skladu sa zaključenim međunarodnim sporazumima.

Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.