Saopštenje sa 56. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 56. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2022. godinu. U diskusiji na ovu temu je istaknuto da su, nakon ostvarenog snažnog rasta ekonomske aktivnosti od 13 % u 2021. godini, dinamični ekonomski trendovi u Crnoj Gori nastavljeni i tokom 2022. godine, uprkos negativnim efektima krize rata u Ukrajini. Ubrzana i jaka tražnja, veća poreska disciplina i primjena elektronske fiskalizacije, podržali su snažan ekonomski rast i povoljne makroekonomske trendove, te je, prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku, u 2022. godini zabilježen realni rast BDP-a od 6,1 %, dok je bruto društveni proizvod ostvaren u nominalnom iznosu od 5.796,8 miliona eura. Zakonom o budžetu za 2022. godinu sredstva predviđena za finansiranje javne potrošnje su iznosila 2,50 milijardi eura, što je bilo na nivou plana za 2021. godinu. Izmjenama Zakona o budžetu za 2022. godinu, planirana sredstva su uvećana na 2,69 milijardi eura, odnosno za 169,00 miliona eura ili 7,48 %. Plan je izvršen u iznosu od 2,59 miljardi eura (96,32 %). Za finansiranje izdataka tekućeg budžeta predviđena su sredstva u iznosu od 1,09 milijardi eura, a rebalansom budžeta, kao i odlukama o preusmjeravanju sredstava plan je korigovan na 1,17 milijardi eura. Ostvareno je 1,21 milijardi eura ili 4,19 % iznad plana. Prekoračenje plana je u skladu sa odredbama Zakona o budžetu za 2022. godinu. Ukupan javni dug Crne Gore, na dan 31. 12. 2022. godine, iznosi 4.102,21 miliona eura, odnosno 70,77 % BDP-a. Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2022. godine, iznosili 111,75 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na isti dan iznosi 3.990,46 miliona eura, odnosno 68,84 % BDP-a. Pored ostalog, naglašeno je da stanje javnog duga u poslednje tri godine karakteriše smanjenje u apsolutnom iznosu, na šta je u najvećem dijelu uticala činjenica da u toku 2021. i 2022. godine nije bilo većih kreditnih zaduženja. Naime, u odnosu na 2020. godinu, u 2021. godini, javni dug je smanjen za 246,16 miliona eura, dok je u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu smanjen za 60,58 miliona eura.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Dosadašnja primjena Zakona ukazala je na postojanje određenih nedostataka koje je neophodno otkloniti kako bi se osigurao efikasan i djelotvoran pristup pravdi. U dikusiji je naglašeno da je cilj izmjena Zakona prevazilaženje problema koji se ogledaju u nemogućnosti ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, a ujedno i prava na pristup sudu sljedećim kategorijama ranjivih lica: žrtvama torture, djeci kao žrtvama krivičnih djela protiv polnih sloboda, kao i djeci koja su pokrenula postupak za zaštitu prava djeteta odnosno tužbu za vršenje roditeljskog prava. Takođe, Strategijom reforme pravosuđa 2019-2022 prepoznata je važnost ovog pitanja u okviru strateškog cilja „Jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe“, što predstavlja smjernicu za razvijanje i unapređenje sistema besplatne pravne pomoći.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore. Razlog izmjena i dopuna Zakona je usaglašavanje sa konvencijama Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, pravnim standardima Evropskog suda za ljudska prava i drugim međunarodnim dokumentima. Takođe, kako je u raspravi istaknuto, dalje osavremenjivanje opšteg i posebnog dijela Krivičnog zakonika na osnovu dobre prakse drugih evropskih krivičnopravnih sistema, otklanjanje pojedinih zakonskih neusklađenosti i dalje unapređenje određenih postojećih rješenja, omogućiće da Crna Gora ima jedan savremeni i evropski krivični zakonik koji će predstavljati dobru osnovu za borbu protiv savremenih oblika kriminaliteta.

Utvrđen je Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, koji je potpisan 19. marta 2021. godine u Beogradu. Potvrđivanjem Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini Crna Gora iskazuje spremnost za dalje unapređenje sistema sprečavanja i suzbijanja korupcije i opredijeljenost za unapređenje mehanizama međunarodne – regionalne saradnje na polju sprečavanja i suzbijanja korupcije. Svrha Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini je sprječavanje korupcije uz pomoć direktne administrativne razmjene podataka koji se odnose na prijavljenu imovinu između Strana potpisnica Sporazuma. Sporazumom su utvrđeni podaci koji se razmjenjuju, postupak razmjene podataka na zahtjev, mogućnost automatske razmjene podataka, pravo odbijanja zahtjeva, mogućnost i mehanizmi pretraživanja i korišćenja otvorenih baza podataka i direktan pristup, mogućnost spontane razmjene podataka, povjerljivost, određivanje kontakt tačke, pitanje troškova pomoći koja se pruža na osnovu Sporazuma, kao i jezika. Proces pripreme Sporazuma dio je aktivnosti koje je sprovela Regionalna antikorupcijska inicijativa uz podršku Austrijske razvojne agencije. Nacrt sporazuma podržali su šefovi država i vlada na samitu u Trstu 2017. godine. Posvećenost sprovođenju preventivnih radnji protiv korupcije prepoznata je kao jedan od ključnih elemenata u Poglavlju 23 – Pravosude i temeljna prava pregovora o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Crne Gore kako bi se ovaj Zakon uskladio sa preporukama Evropske unije i MMF-a. Predloženim odredbama se postiže potpuno usklađivanje važećeg Zakona sa pravnom tekovinom EU, u skladu sa preporukama Evropske komisije, kao i usklađivanje sa preporukama MMF-a, datim tokom sprovođenja Misije za procjenu zaštitnih mehanizama CBCG. Pored ovog, izmjene i dopune obuhvataju i određena pitanja koja se odnose na usaglašavanje sa drugim zakonima koji su donijeti nakon posljednjih izmjena ovog Zakona, kao i pitanja za koja je praksa u radu Centralne banke ukazala na potrebu drugačijeg normiranja.

Donijeta je Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore. Razlog za donošenje ove Uredbe je potreba usklađivanja zarada lica u službi u Vojsci sa kretanjem zarada u državnoj upravi i pravosuđu. Koeficijenti za obračun osnovne zarade po osnovu čina za profesionalna vojna lica uvećavaju se za 20%, dok se koeficijetni za obračun osnovne zarade civilnih lica u službi u Vojsci uvećavaju za 15%. Takođe, Uredbom se preciziraju poslovi za čije vršenje profesionalna vojna lica ostvaruju pravo na nove dodatke - dodatak za kriptozaštitu i sajber bezbjednost, odnosno dodatak za nadzor vazdušnog prostora ili mora, u iznosu od 100% obračunske vrijednosti koeficijenta. Uvođenjem ovih dodataka povećava se atraktivnost zapošljavanja u Vojsci kvalitetnog kadra, kao i zadržavanje postojećeg.

Vlada je donijela Uredbu o kriterijumima za utvrđivanje granica sidrišta luke i načinu označavanja tih granica. Kako je istaknuto, Uredba će pružiti potrebne smjernice i rješenja za prevladavanje nedostataka i nejasnoća u regulativi o sidrištima luka. Njena primjena će rezultirati poboljšanom sigurnošću, efikasnošću i funkcionisanjem pomorske plovidbe i lučkih operacija, čime će se osigurati optimalni uslovi za pomorce, brodove i lučki promet u cjelini.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluka o obrazovanju Savjeta za informacionu bezbjednost.

Vlada je donijela Program podsticanja projekata u vodoprivredi za 2023. godinu. Programom se utvrđuje obim sredstava za finansiranje poslova upravljanja vodama u 2023. godini i vrši njihov raspored i visina po namjenama, objektima i opštinama. Za finansiranje obaveza i potreba u oblasti vodoprivrede u 2023. godini, Programom je opredijeljen iznos od 1.250.000 eura koji je obezbijeđen u Budžetu za 2023. godinu. Program je koncipiran tako što je prioritet dat seoskim vodovodima, koji su finansirani u prethodnom periodu, kao i novim zahtjevima za izgradnju vodovoda, koji su dostavljeni od strane Opština. Za ovu namjenu opredijeljen je iznos od 500.000 eura za izgradnju 14 objekta, a u cilju stvaranja boljih uslova života i rada na seoskom području. Između ostalog, za implementaciju planova upravljanja vodama na vodnom području Dunavskog i Jadranskog sliva predviđena su sredstva u iznosu od 600.000 eura, dok je za individualno vodosnabdijevanje predviđeno 75.000 eura.

Usvojena je Informacija o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države u budžet države. U Informaciji se navodi da je Direkcija za fiskalne rizike državnih kompanija utvrdila da u prethodnom periodu nije bilo uplata na Glavni račun državnog trezora po ovom osnovu za 2021. i 2022. godinu od strane onih državnih kompanija koje su u pomenutom periodu pozitivno poslovale. Uvažavajući razloge za otežano poslovanje tokom prethodne dvije godine, Vlada je ocijenila da su se stekli uslovi za uplatu dijela dobiti.

Tim povodom, zaduženi su predstavnici države u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države i sa njima povezanih društava da pokrenu inicijativu za donošenje odluka o raspodjeli dobiti kojom će se utvrditi da se 30% ostvarene neto dobiti u 2021. godini, odnosno 70% ostvarene neto dobiti u 2022. godini, u iznosu koji je srazmjeran udjelu vlasništva države, uplati u budžet.

Vlada je usvojila Informaciju o organizaciji festivala „Lake fest 2023“ i manifestacije „Međunarodni sajam pršuta – MESAP 2023“ i prihvaćeni ugovori o saradnji na organizaciji ovih manfestacija. U Informaciji se navodi da podsticanje manifestacionog turizma utiče na stvaranje cjelogodišnjeg turističkog proizvoda, odnosno, na smanjenje sezonalnosti u poslovanju turističke privrede i u konačnom, poboljšanju životnog standarda stanovništva. Festival „Lake fest”, se već trinaest godina organizuje u Nikšiću i promoviše urbanu muziku i kulturu, a ove godine održava u periodu od 4. do 6. avgusta. „Međunardoni sajam pršuta – MESAP” je manifestacija internacionalnog karaktera koja se prvi put organizovala 2022. godine u Crnoj Gori i to u Prijestonici Cetinje. Na drugom po redu Sajmu će svoje proizvode predstaviti izlagači iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Španije. Organizovanjem ove manifestacije promoviše se Crna Gora kao turistička destinacija sa bogatom gastronomskom ponudom. U skladu sa tim, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da obezbijedi sredstva podrške za realizaciju ovog festivala i manifestacije u iznosu od 50.000 eura, za organizaciju festivala „Lake fest 2023“ 30.000 eura, a za manifestaciju „Međunarodni sajam pršuta – MESAP 2023” 20.000 eura.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene, za izvještajni period septembar 2022 – februar 2023. godine. Akcioni plan koji je donijet 18. februara 2021. godine predstavlja krovni strateški dokument za oblast životne sredine i klimatskih promjena, i istim je predviđeno polugodišnje izvještavanje ka Vladi i Evropskoj komisiji. U Izvještaju se navodi da je su navedenom periodu planirane 102 mjere, od čega je realizovno 39, odnosno 38,23%, dok ukupan stepen realizacije, od početka implementacije Akcionog plana iznosi 56,63% (od 392 planirane mjere, realizovano je 222). U diskusiji je, pored ostalog,  naglašeno da se očekuje da će Izvještaj obavezati odgovorne institucije da u što kraćem roku realizuju obaveze koje su bile planirane Akcionim planom od početka njegove implementacije. U navedenom izvještajnom periodu najveći stepen realizacije postignut je u oblasti Kvaliteta voda (71,42%), zatim u oblastima Industrijskog zagađenja (60%) i Hemikalija (62,5%). Takođe je primjetan napredak u realizaciji mjera u oblasti Upravljanja otpadom (38,46%), u odnosu na prethodni Izvještaj. Dodatne napore potrebno je uložiti u realizaciju mjera u oblasti Kvaliteta vazduha, Buke i Klimatskih promjena. U oblasti Civilne zaštite u navedenom periodu nema realizovanih mjera, međutim posmatrano od početka implementacije Akcionog plana najveći stepen realizacije je postignut upravo u ovoj oblasti (93,33%). U oblastima Horizontalno zakonodavstvo (33,33%) i Zaštita prirode (30%) takođe je nephodno intezivirati aktivnosti.

Vlada je usvojila Informaciju o vanrednom usklađivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj 2023. godine. U Informaciji se navodi da je, zbog nepotpunog obuhvata prilikom usklađivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 2022. godinu, nastalog usljed neadekvatno definisanih uporednih perioda na osnovu kojih se utvrđuje procenat usklađivanja, utvrđeno da je primjenom postojeće zakonske norme koja propisuje usklađivanje, iz uporednog perioda izostavljen treći kvartal u odnosu na kvartal koji mu prethodi. Tim povodom, zadužen je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja da izvrši vanredno usklađivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj 2023. godine za 2,95 %, a za tu namjenu je odobreno dodatnih 9,6 miliona eura. U diskusiji je naglašeno da će, uz redovno zakonsko usklađivanja od 5,4 %, penzije biti uvećane ukupno za 8,35 %, tako da će minimalna penzija iznositi 282 eura i ona će preći 60 % učešća u minimalnoj zaradi, dok će prosječna biti oko 405 eura.

Usvojena je Informacija o preusmjeravanju sredstava u okviru Kapitalnog budžeta Uprave za kapitalne projekte za 2023. godinu. U Informaciji se navodi da, na osnovu sprovedenih analiza i plana dinamike potrošnje, zbog nepredviđenih okolnosti do kraja tekuće godine neće doći do potpune realizacije nekoliko kapitalnih projekata u iznosima planiranim Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, pa je Vlada odobrila preusmjeravanje neutrošenih sredstva u ukupnom iznosu od 16.495.775 eura za plaćanje dospjelih obaveza za projekte čija je realizacija u toku.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđivanju sredstava za izbore za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore. Imajući u vidu da ovi troškovi nijesu mogli biti planirani Zakonom o budžetu, Vlada je, na zahtjev Državne izborne komisije, iz Tekuće budžetske rezerve opredijelila iznos od 1.353.571 eura za sprovođenje prijevremenih izbora koji će se održati 11. juna ove godine.

Ministar finansija mr Aleksandar Damjanović je usmeno podnio Predlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 07-010/23-2472, od 26. maja 2023. godine. S tim u vezi, Vlada je donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija da pripadnicima Nacionalnog tima za traganje i spašavanje, Službe zaštite i spašavanja Podgorica i Službe zaštite i spašavanja Nikšić, koji su pružili pomoć Republici Turskoj u saniranju posljedica razornog zemljotresa, iz Tekuće budžetske rezerve isplati po 300,00 eura, shodno Specifikaciji koju je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Vlada je usvojila Informaciju o organizaciji koncerta Stjepana Hausera u opštini Bar i prihvatila tekst Ugovora o saradnji na organizaciji koncerta. U Informaciji se navodi da će koncert svjetski poznatog violončeliste biti održan 25. avgusta, a po procjenama organizatora, Turističke organizacije Bar, koncertu će prisustvovati minimum 20.000 posjetilaca. Ocijenjeno je da će održavanje ovog koncerta umnogome doprinijeti produženju turističke sezone, povećanju broja turista i broja noćenja, povećanju prihoda, kao i pozicioniranju Bara na mapi uspješnih manifestacionih destinacija. Tim povodom, Vlada je zadužila Ministartsvo finansija da obezbijedi sredstva u iznosu 200.000 eura iz Tekuće budžetske rezerve za sufinansiranje organizacije ovog događaja, dok Turistička organizacija Bar obezbjeđuje 20.000 eura.

U okviru realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, Vlada je usvojila Informaciju o potrebi zaključivanja Direktnog ugovora između Koncesionara, Prioritetnog zajmodavca i Koncedenta. U Informaciji se navodi da je osnovni razlog za potpisivanje ovakvog sporazuma sadržan u potrebi omogućavanja kreditoru da se projekat uspješno realizuje tokom perioda neophodnog za otplatu kredita. Pomenuti pravni način je uobičajena međunarodna praksa u ovoj vrsti kreditiranja. Direktnim ugovorom koji se zaključuje između Vlade (Koncedent), Žičare Kotor – Lovćen d.o.o. Podgorica (Projektna kompanija) i Crnogorske komercijalne banke (Prioritetni zajmodavac) ugovorne strane se, pored ostalog, saglašavaju i potvrđuju da zaključenje ovog Ugovora i njegove odredbe neće biti tumačene kao da je Vlada stekla bilo kakva prava i obaveze po Ugovoru o kreditu, niti da ovaj Ugovor ni u jednom dijelu može prouzrokovati obavezu Vlade u vezi sa vraćanjem kredita, plaćanjem kamate ili bilo koje druge obaveze koje proizilaze iz Ugovora o kreditu. Tim povodom, Vlada je prihvatila tekst Direktnog ugovora između Koncesionara, Prioritetnog zajmodavca i Koncedenta i dala saglasnost za zaključenje Ugovora o kreditu između Koncesionara i Prioritetnog zajmodavca.

Vlada je usvojila Izvještaj o poslovanju DOO „Fond za zaštitu životne sredine” za 2022. godinu s Finansijskim izvještajem i Završnim računom. U Izvještaju se navodi da su ukupni prihodi za 2022. godinu iznosili 0,49 miliona eura, dok su ukupni rashodi bili na nivou od 0,6 miliona eura, tako da je Fond poslovao sa gubitkom u iznosu od 0,11 miliona eura, dok je rezultat nakon oporezivanja iznosio -0,12 miliona eura. U strukturi ukupnih poslovnih prihoda najznačajniju stavku predstavljaju prihodi po osnovu eko-naknada koji iznose 0,46 miliona eura i čine 94.34 %, dok ostali prihodi iz poslovanja, kao i prihodi po osnovu donacija i refundacija iznose 0,03 miliona eura i čine 5,66 % ukupnih poslovnih prihoda Društva.

Data je saglasnost na Predlog Programa rada i Finansijskog plana DOO „Fond za zaštitu životne sredine” za 2023. godinu. U diskusiji je naglašeno da će usvajanjem navedenih dokumenata Eko-fondu biti omogućeno da započne aktivnosti namjenskog ulaganja u projekte, programe i ostale aktivnosti zaštite životne sredine i klime i unapređenja energetske efikasnosti u skladu sa ostvarenim prihodima, kao i da pruži tehničku podršku privrednim subjektima, lokalnoj samoupravi, državnim organima i pojedincima u pripremi programa ili implementaciji aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena i unapređenja energetske efikasnosti. Takođe, ovo je i jedan od načina pomoći pri implementaciji obaveza preuzetih u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promijene.  Finansijskim plan za 2023. godinu utvrđeno je da ukupni planirani prilivi iznose 10,37 miliona eura, dok su  ukupni odlivi planirani u iznosu od 8,92 miliona eura. Projekti koji se odnose na zaštitu životne sredine predviđeni su u iznosu od 2,57 miliona eura, projekti službe energetske efikasnosti obnovljivih izvora energije u iznosu od 5,3 miliona eura, dok su projekti iz oblasti međunarodne i partnerske saradnje (saradnja sa Zelenim klimatskim fondom) planirani u iznosu od 0,28 miliona eura.