Saopštenje sa 76. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 76. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila amandmane na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predloženim amandmanima (njih 20) pojednostavljen je način pristupa informacijama kada je zahtjev podnijet elektronskim putem i kada organ odluči udovoljiti zahtjevu (pod uslovom da podnosilac zahtjeva izričito ne insistira na donošenju rješenja). U cilju usklađivanja Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama sa Direktivom o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora iz 2003 godine (Direktiva 2003/98/EU) i njenim izmjenama iz 2013. godine (Direktiva 2013/37/EU), izrađen je predlog novih amandmana na Predlog zakona kako bi se regulisala između ostalog i pitanja ponovne upotrebe informacija, informacija iz javnih preduzeća, istraživačkih organizacija i organizacija koje finansiraju istraživanja, zatim dozvola za ponovnu upotrebu informacija kao i isključiva prava u postupku za ponovnu upotrebu informacija. Kroz postojeći Predlog zakona cijelishodno je i ekonomično rješenje upravo objavjivanje podataka na postojećem portalu otvorenih podataka, gdje se zadovoljava načelo Direktive da sadržaji javnog sektora kojima se može pristupiti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom treba da budu besplatni za korišćenje. Cilj ovoga je da se omogući većem broju malih i srednjih preduzeća i novih preduzeća da uđu na nova tržišta u pružanju proizvoda i usluga koristeći više podataka u stvarnom vremenu, dostupnih u otvorenom formatu. U cilju usklađivanja Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama sa pravnim tekovinama Evropske unije prevashodno sa Arhuškom konvencijom, amadmanima na Predlog zakona se reguliše i oblast zaštite i očuvanja životne sredine. U tom smislu, Crna Gora je već u značajnoj mjeri harmonizovala svoj normativni okvir sa Arhuskom konvencijom donošenjem Zakona o životnoj sredini, u kojem je definisano šta su ekološke informacijek kao i obaveza proaktivnog objavljivanja informacijama u postupku po zahtjevu. Pored usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije, treba imati u vidu i druge međunarodne standarde, prije svega dokumenta Savjeta Evrope i prakse Evropskog suda za ljudska prava. S tim u vezi što se tiče Tromso konvencije, tj. Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima izričita je da se formalnosti za ostvarivanje pristupa informacji treba svesti na minimum, te se kroz predložene amandmane usklađuju odredbe Predloga zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika. U cilju poštovanja načela jednakosti, predloženom uredbom propisuje se obaveza da poreski organ kvartalno objavljuje listu 200 najvećih poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom po svim poreskim oblicima, prema evidenciji Poreskog organa na dan izrade liste, koji dospjele poreske obaveze nijesu izmirili u rokovima propisani zakonom, kao i listu od 100 najvećih poreskih dužnika za koje je pokrenut stečajni postupak. Implementacijom predložene uredbe vrši se poboljšanje postojećih rješenja koja će imati uticaja na poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika, što bi se u krajnjem odrazilo na ukupnu fiskalnu, finansijsku i makroekonomsku stabilnost države.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog društva "Crnogorska plovidba" – Kotor. Crnogorski pomorski sektor se suočava sa izazovima koji zahtijevaju strateško planiranje i prilagođavanje tržišnim uslovima kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost i održivost. Kako je istaknuto na sjednici, državne brodarske kompanije, Barska plovidba AD Bar i AD “Crnogorska plovidba" – Kotor, imaju ključnu ulogu u očuvanju pomorske infrastrukture, zapošljavanju pomoraca i povezivanju zemlje s globalnim tržištima. Međutim, nakon sprovedene analize od strane Ministarstva pomorstva, nedvosmisleno je utvrđeno da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da ista nije u mogućnosti da servisira svoje obaveze. Ukupan dug ove kompanije prema Vladi Crne Gore iznosi 36,2 miliona eura. Takođe, u januaru 2025. godine dospio je i dug po overdraft kreditu Prve banke AD u iznosu od cca 400.000 eura i ukoliko se isti ne izmiri u najkraćem mogućem roku, Prva banka AD će pokrenutni prinudnu naplatu, što bi u konačnom rezultiralo blokadom računa. Takav razvoj događaja neminovno vodi do pokretanja stečajnog postupka, a kako bi izbjegli stečaj u kompaniji koja je u 100 % državnom vlasništvu, Ministarstvo pomorstva je predložilo privremeno rješenje usmjereno na rješavanje trenutne nelikvidnosti Crnogorske plovidbe koje obuhvata niz koraka koji su od esencijalnog značaja za izbjegavanje stečaja i obezbjeđivanje sredstava neophodnih za operativno funkcionisanje ovog Društva. S druge strane, ovim rješenjem, osigurava se održivost poslovanja Crnogorske plovidbe AD, te daje mogućnost Braskoj plovidbi da generiše veće prihode. U Informaciji je dat pregled aktivnosti, kroz model poslovno-tehničke saradnje između dvije brodarske kompanije, kojim se predlaže da Barska plovidba preuzima u zakup brodove koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe. U zamjenu za unajmljene brodove, Barska plovidba će tokom 2025. godine, na ime plaćanja budućih najamnina, avansno i sukcesivno uplaćivati Crnogorskoj plovidbi nedostajuća sredstva do maksimalnog iznosa od 1.000.000 eura koja će Crnogorska plovidba koristiti za otplatu overdraft kredita Prvoj banci AD, isplatu zarada i drugih operativnih troškova vezanih za brodove. Na ovaj način će se preduprijediti blokada računa Crnogorske plovidbe, koja bi, u suprotnom, neminovno dovela do uvođenja stečaja u ovo Društvo. S druge strane, Barska plovidba AD bi preuzimanjem brodova unaprijedila kapacitet za ugovaranje dugoročnih najamnina, čime bi stekla izgledne šanse za generisanje većih prihoda. Takođe, Barska plovidba bi obezbijedila bolje uslove za redovno izmirenje obaveza po osnovu kredita prema Exim banci kao i mogućnost razvoja kapaciteta za otplatu sopstvenog duga prema Državi.

Usvojena je Informacija o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju između Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Marokanskog instituta za diplomatska istraživanja pri Ministarstvu vanjskih poslova afričke saradnje i marokanskih iseljenika Kraljevine Maroko s Predlogom memoranduma. Cilj ovog memoranduma je uspostavljanje i razvijanje saradnje između dvije diplomatske akademije na osnovu kog će se sprovoditi aktivnosti u oblasti diplomatske obuke po načelima reciprociteta i obostranog interesa. Memorandum se zaključuje se na period od tri godine pri čemu se automatski produžava na naredne jednogodišnje periode, osim ako ga jedna od strana ne okonča dostavlījanjem pisanog obavještenja, diplomatskim putem, drugoj strani najmanje tri mjeseca prije njegovog datuma isteka. Memorandum, kako se navodi u Informaciji predviđa zajedničke obuke i razmjenu - organizovanje ciklusa obuka o diplomatiji međunarodnim odnosima za diplomate obje strane, razmjenu mladih diplomata kroz programe stažiranja; razmjenu znanja i resursa - razmjenu publikacija, medijskih informacija i dokumentacije od zajedničkog interesa, razmjenu "know-how" u vezi sa kreiranjem obuka i prenosom znanja, razmjenu stručnjaka i istraživača iz oblasti vezanih za diplomatiju; zajedničke aktivnosti koje obuhvataju naizmjenično organizovanje konferencija u korist diplomata i druge oblike saradnje dogovorene zajedničkim konsultacijama.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi sufinansiranja rada Komisije za antidoping. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo sporta i mladih da sredstva u iznosu od 150.000 eura preusmjeri na žiro račun Komisije za antidoping, kako bi se stvorili neophodni uslovi za nastavak rada  Komisije i završetak započetih aktivnosti na realizaciji obaveza iz međunarodne i domaće agende u oblasti antidopinga. Na sjednici je naglašeno da je Komisija za antidoping važno tijelo u sistemu sporta Crne Gore čija je uloga  zaštita integriteta sportske oblasti kroz kontrolu sportista vezano za potencijalno korišćenje nedozvoljenih supstanci. Navedena obaveza proizilazi iz Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu kao i Svjetskog antidoping kodeksa. Crna Gora je i članica Svjetske antidoping agencije koja prati implementaciju obaveza u oblasti borbe protiv dopinga. U slučaju izostanka impementacije navedenih obaveza, kazne su uglasvnom zabrana učešća sportistima na međunarodnim takmičenjima.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.