Saopštenje sa 80. sjednice Vlade Crne Gore

 Vlada je, na danas održanoj 80. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Dopunom je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30% visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija. Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine. Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30% osnovne zarade.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala sa Izvještajem sa javne rasprave. Donošenjem predmetne izmjene Zakona vrši se usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, otklanjaju se nedoumnice u tumačenju odredbi Zakona, problem nedovoljno preciznog interpretiranja i prenošenja normi iz direktiva Evropske unije. Takođe, predviđeno je detaljnije i preciznije propisivanje nadzorne uloge Komisije, osnivanje investicionih društava u obliku društva sa ograničenom odgovornošću, rokova usklađivanja rokova, izmjene definicija pojedinih izraza i pojmova, zahtjeva za izdavanje dozvole investicionim društvima, u smislu pojačanog nadzora, saradnja sa crnogorskim državnim institucijama, finansijskim i drugim institucijama. Sve to, kako je istaknuto na sjednici, predstavlja temelj za učvršćivanje transparentnosti, efikasnosti i integriteta crnogorskog tržišta kapitala, koje podrazumijeva visok stepen zaštite interesa akcionara i šire investicione zajednice, što je neophodno za održivo jačanje povjerenja i stimulisanje aktivne investicione klime u Crnoj Gori.

Vlada je donijela Odluku o o utvrđivanju Liste regulisanih profesija. Lista regulisanih profesija obuhvata pregled regulisanih profesija, nadležnih organa i propisa kojima se uređuju regulisane profesije. Važeću Odluku o utvrđivanju Liste regulisanih profesija Vlada Crne Gore donijela je u novembru 2018. godine i čini je 171 regulisana profesija. Zbog potrebe donošenja nove Odluke o utvrđivanju Liste regulisanih profesija, nastale usled protoka vremena tokom kojeg su donijeti novi propisi na osnovu kojih su profesije regulisane, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je utvrdilo novu Listu na kojoj se nalazi 129 regulisanih profesija.

Usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja. Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa. Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa: Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo. Nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje. Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja.

Vlada je usvojila je Mišljenje na Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Darko Dragović, Dragana Vukčević i Branka Marković. Dostavljenim amandmanom se poslije člana 27 dodaje novi član u Zakonu koji glasi: „Privremena obustava priznavanja Član 27a koji glasi:

Radi zaštite javnog interesa, za oblast od javnog interesa (obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost i sl.), Vlada Crne Gore može privremeno obustaviti priznavanje obrazovnih isprava radi zapošljavanja ako je:

− ustanova na kojoj je stečena obrazovna isprava predmet pretkrivičnog, odnosno krivičnog postupka;

− ustanovi na kojoj je stečena obrazovna isprava zabranjen rad zbog nezakonitosti u radu;

− broj zahtjeva za priznavanje isprava podnijetih ENIC centru nesrazmjerno veći od broja obrazovnih isprava izdatih na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori za istu ili sličnu kvalifikaciju. U Mišljenju Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija se navodi da predložena izmjena ima za cilj očuvanje javnog interesa u oblastima od posebnog značaja za društvo, kao što su obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost i druge ključne djelatnosti, uz ocjenu da Amandman treba prihvatiti.

Donijeta je Odluka o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Agencija za planiranje prostora Crne Gore“. Jedno od ključinih rješenja nove politike uređenja prostora sadržane u Zakonu o uredenju prostora je da izrada planskih dokumenata, kojim se uređuje prostor kao najvažniji i najznačajnij resurs, treba da bude u isključivoj nadleżnosti Države, odnosno lokalne samouprave. Sljedstveno tome, članom 34 Zakona predviđeno je da planske dokumente izrađuje privredno društvo koje ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, i to privredno društvo koje osniva Vlada za izradu državnih planskih dokumenata, a privredno društvo koje osniva skupština jedinice lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata. Pored poslova na izradi državnog planskog dokumenta ovo privredno društvo pribavlja podatke, podloge i ostala dokumenta neophodna za izradu planskog dokumenta, upoznaje javnost sa izradom planskog dokumenta, vrši reviziju lokalnih planskin dokumenata, kao i druge poslove utvrđene zakonom i aktom o osnivanju. Finansijska sredstva  potrebna za osnivanje Društva obezbjediće se iz Budžeta sa pozicije organa državne uprave nadležnog za planiranje prostora, urbanizam i državnu imovinu u iznosu od 500.000 eura.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.