Stari Bar: Arheološka istraživanja Kneževe palate

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje kojim se JU Kulturni centar Bar daje odobrenje za sondažna aheološka istraživanja Kneževe palate - objekat 136 u Starom Baru. Istraživanja će se sprovesti u periodu od 15.06. do 15.09. 2025. godine. Planirana istraživanja još jednom potvrđuju da je riječ o kulturno istorijskoj cjelini koja je neiscrpan prostor za dalja arheološka, konzervatorska i druga istraživanja jednog od najreprezentativnijih starih gradova na istočnoj obali Jadrana.  

Specifičnost Starog Bara je što nije bio, poput drugih gradova, situiran na samoj obali, već je na oko 4 km u pravoj liniji udaljen od nje. Za ovakvo njegovo postavljanje bitnan je bio reljef terena pogodan za život i odbranu, postojanje žive vode, kao i izvjesna zaklonjenost od sjevernog vjetra.

Kneževa palata, u okviru koje će biti sprovedena istraživanja, je reprezentativan objekat, na veoma atraktivnoj poziciji u Starom Baru, sa širokim pogledom prema moru.  Veći, sjeverozapadni dio, imao je nisku konobu, prizemlje i dva sprata, dok se nad manjim, jugoistočnim, sačuvao samo jedan sprat, iako ih je eventualno moglo biti i dva. Međutim, kako se teren uzdiže, prizemlje ovog manjeg, jugoistočnog dijela, nalazi se gotovo na istoj visini na kojoj i prvi sprat sjeveroistočnog prostora.

Na zapadnom zidu su vršene konzervatorske mjere i stoga se očuvao u sadašnjoj visini. Značajnije partije zidova (perimetralni i pregradni) su u lošem stanju i skloni daljem urušavanju. Ovo se naročito odnosi na objekte sa južne strane nekadašnje građevine koji su sada zatrpani ruševinama. Spratna visina je određena konzolama koje su se očuvale na postojećim zidovima. Dva horizontalna podiona vijenca, u obliku ploče i tordirane trake, djelimično su uništena, a u fragmentima njihovi su djelovi upotrijebijeni i kao natprozornici i doprozornici kasnijih otvora.

Palata je tokom duge prošlosti zidana u više navrata, a sukcesivnost u izgradnji može se pratiti na ostacima njenih zidnih platana.

Planiranim sondažnim arheološkim istraživanjima rukovodiće arheolog Mladen Zagarčanin, i ona bi trebala da pruže više saznanja o objektu, te opredjele dalja postupanja kada je riječ o unaprjeđenju njegovog stanja.