Vlada Crne Gore odlučna da stane na put daljoj devastaciji prirodnih resursa

Objavljeno: 04.11.2021. 11:50 Autor: Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede

Vlada Crne Gore na sjednici od 28. oktobra 2021. godine, je na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprječavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao organ nadležan za vršenje nadzora nad radom Uprave za vode i Uprave za šume i zadužen za kontrolu tih organa, iniciralo je formiranje međuresorske radne grupe u cilju utvrđivanja razmjera nelegalnih aktivnosti u vodoprivredi i šumarstvu kojima se konstantno ugrožavaju prirodni resursi.

Iz Izvještaja o radu radne grupe utvrđeno je da su prikupljeni podaci o svim lokacijama na kojima je u prethodnom periodu po osnovu ugovora o koncesiji, ugovora o korišćenju šuma i ugovora u regulaciji riječnih korita bilo omogućeno privrednim društvima da koriste riječne i šumske resurse uz naknadu državi. Na osnovu dobijenih podataka zaključuje se da su svi ugovori bili samo “ulaznica” u rijeke i šume koje su zbog nezakonitog djelovanja u ovom trenutku ugroženi. Takođe, prikupljene su sve informacije o firmama koje su bile u ugovornom odnosu sa državnom, kojim tragom se došlo do saznanja da pojedine firme vrše eksploataciju iako nikada nijesu imale zaključen bilo kakav ugovor sa državom, a nije mali broj i fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju koju u iste svrhe koriste. Uobičajena je pojava situacije da bivši koncesionari nastavljaju da ekploatišu materijal iako za to više nemaju dozvolu, pravdajući količine koje su predmet kontrola ranije zaključenim ugovorima.

Na osnovu dobijenih informacija utvrđeno je da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, kao i prostor van riječnog korita gdje je i neposrednim obilaskom utvrđeno da nelegalnu eksploataciju šljunka vrši više subjekata. Kontrola istih urađena je od strane pripadnika Uprave policije i Uprave za inspekcijske poslove, a dogovorena je i zajednička kontrola poreske i tržišne inspekcije čije rezultate očekujemo. Na predmetnoj dionici nalazi se više separacija za eksploataciju šljunka, pri čemu važno istaći da nijedan subjekt nema dozvolu izdatu od strane Uprave za vode za eksploataciju šljunka, te da jedino Bemax D.O.O. ima zaključen Ugovor o regulaciji čije izvršenje je u decembru prošle godine obustavljeno nalogom nadzora zbog utvrđivanja potencijalnog uticaja eksploatacije na vodoizvorište Bolje Sestre, a koja zabrana je i dalje na snazi jer je i zvanično potvrđena veza između eksploatacije šljunka i smanjenja izdašnost vodoizvorišta, od kada je svaka aktivnost koju ovo pravno lice preduzima u riječnom koritu bez dozvole od strane nadležnog organa, odnosno nezakonita.  

Jedan od značajnijih problema koji mora biti predmet detaljnog razmatranja jeste eksploatacija materijala van riječnog korita, sa vodnog, poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini rijeka. Na tom zemljištu nalaze se iskopine velike dubine koje niko ne kontroliše, pa s tim u vezi ukazujemo na poseban problem ne/nadležnosti kao i činjenicu da takve aktivnosti mogu dovesti do nesagledivih posljedica.

Slične situacije su i na ostalim vodotocima koji su ugroženi prvenstveno od strane onih koji su u prethodnom periodu imali zaključene ugovore o koncesiji na Limu, Tari, Ibru, Grnčaru i Gračanici (ugovori su istekli tokom 2016.godine) ili Ugovore o regulaciji vodotoka korita rijeke Morače.

Kada je u pitanju korišćenje drvnih sortimenata iz dostupnih podataka proizilazi da teritorija Crne Gore godišnje ostane bez više od 1.000.000,00 m3 drvne mase, od čega je oko 300.000,00m3 dozvoljena sječa, sve preostalo je nezakonito posječeno. Primjera radi osvrnućermo se na 2020.godinu gdje je od 1.092.786 mposječene drvne mase registrovana sječa samo 256.000 m3 iz državnih šuma i 111.000m3 iz privatnih šuma, što ukupno iznosi 367.000 m3. Dakle, kako podaci MONSTAT-a ukazuju da je izvršena sječa u 2020. godini od 1.092.786 m3, to znači da evidencije Uprave za šume prikazuje samo  33,5% od te količine, dok ista nema evidenciju za 725.786 m3 ili 66,5% posječene drvne mase. Ipak, nelegalno posječena drvna masa kod Uprave za šume je prikazana u iznosu od 4.160 m3. Upoređujući podatke MONSTAT-a i Uprave zašume dolazi se do zaključka da Uprava za šume prikazuje bespravne sječe u iznosu od 0,57% u odnosu na podatke MONSTAT-a, dok podaci inspekcijskih službi prikazuju 0,25% od ukupne količine koju prikazuje Uprava za šume. Ovakvi podaci jasno govore o neusklađenosti evidencija Uprave za šume i MONSTAT-a a i propustima nadležnih organa zaduženih za gazdovanje šumama kao i inspekcijskih organa čiji se podaci značajno razlikuju. Sa druge strane statistički podaci iz oblasti šumarstva, kao i podaci Nacionalne inventure šuma ukazuju na to da se u promet stavi najmanje 0,5 do 0,65 miliona m3 drvnih sortimenata iz državnih i privatnih šuma na godišnjem nivou.

Posljedično, podaci sastojinskih inventura u pojedinim gazdinskim jedinicama pokazuju drastična smanjenja drvne mase između dva uređajna perioda i obešumljavanje, dok se sa druge strane takvo stanje ne konstatuje inspekcijskim izvještajima ili se samo djelimično prikazuje, što ukazuje na nesprovođenje inspekcijskih kontrola ili propuštanje bespravnih sječa i prometa nelegalno posječenih drvnih sortimenata.

S tim u vezi, veliki problem predstavlja stavljanje u promet bespravno posječenih drvnih sortimenata iz šuma u državnom vlasništvu zbog kojeg je država u gubitku ne samo u smislu ugrožavanja prirodnih resursa, već je onemogućena da valorizuje resurse kojima raspolaže i naplati samo neznatan dio istih, jer se najveća količina prometuje nezakonito. Situaciju dodatno usložnjavaju neregistrovane sječe iz šuma u privatnom vlasništvu koje dovode do prometa drvnih sortimenata bez doznake i uvjerenja o porijeklu istih.

Iako su statistički popunjeni podaci kontrola, suštinski se iste ne vrše u dobrom smjeru zbog čega i ne mogu da doprinesu suzbijanju nelegalne eksploatacije drvnih sortimenata. Kao očigledan primjer komisija navodi područje Glavnog grada Podgorice, gdje u dostavljenom izvještaju nije konstatovano da se vrši nelegalan promet ni jednog metra kubnog drvnih sortimenata, a svjedoci smo svakodnevnog priliva ogromnih količina ogrijevnog drveta u toku sezone, naročito na putnom pravcu Kolašin – Podgorica, povodom čega gotovo svakodnevno možemo čuti pritužbe da se radi o drvnim sortimentima koji nijesu obilježeni propisanim šumskim žigovima, odnosno da nijesu legalno posječeni.

Nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma, koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastruktutrnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, širenja šumskih bolesti, pojave erozije i klizišta itd.

Nelegalno korišćenje prirodnih resursa koji su u državnom vlasništvu poprimilo je dramatične razmjere. U tom smislu svi državni organi moraju učiniti sve iz njihove nadležnosti kako bi se ova pojava smanjila ili eliminisala. Značaj suzbijanja nelegalnih aktivnosti nije samo u sprječavanju radnji koje su u suprotnosti sa zakonom, a kojima smo svakodnevno svjedoci, već i u povećanju prihoda države i možda još bitnije u spječavanju većih posljedica po prirodu i okruženje. U tom smislu svi državni organi treba da sprovedu koordinisanu akciju u cilju spječavanja dalje nelegalne ekploatacije prirodnih resursa, da nastoje da se korišćenje privrednih resursa sprovodi na održiv način, kao i da se smanji nivo sive ekonomije, a da država dobije prihode.

Najzad ukazujemo na to da je iz dosadašnjeg utvrđenog stanja zaključeno da prekršajno kažnjavanje ne predstavlja adekvatnu sankciju u ovim slučajevima, a posebno imajući u vidu da se ipak radi o krađi državne imovine smatramo da ključnu ulogu moraju imati pravosudni organi, u prvom redu tužilaštvo. Shodno tome,  suzbijanju nelegalnog korišćenja prirodnih resursa koji su u državnom vlasništvu pristupićemo zajednički i koordinisano, a posebno radi utvrđivanja postojanja elemenata organizovanog kriminala i korupcije u ovim oblastima.

Prirodni resursi su dobra svih građana Crne Gore. Dužni smo da prirodna dobra ostavimo našoj djeci na korišćenje radi sigurnije budućnosti i kvaliteta života. Svi koji misle da mogu nekontrolisano da devastiraju prirodne resurse i bogate se na taj način suočiće se sa odgovornošću. Država ima kapacitete i odlučna je da zaštiti resurse koji su prirodno blago svih nas.

Galerija

gallery.media[0].alt
1/14
item.alt
item.alt
item.alt
item.alt
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?