Vučetić: Volonterizam je prilika za veći nivo građanske svijesti i humanizaciju društva

Generalna direktorica Direktorata za socijalnu ekonomiju, volonterizam i saradnju s civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Biljana Vučetić učestvovala je danas u Baru na panelu „Učešće građana i civilnog društva u unapređenju pravnog okvira za volontiranje u Crnoj Gori“, koji su organizovale NVO MANS i NVO Naša akcija.

Govoreći o procesu izrade novog zakona o volontiranju, Vučetić je istakla da je riječ o kompleksnom procesu koji zahtijeva pažljivo sagledavanje različitih oblika volontiranja, potreba građana i iskustava iz prakse, kao i široke konsultacije sa zainteresovanim stranama.

„Nije jednostavno napraviti dobar Zakon o volontiranju. Volontiranje danas nije samo jedan oblik angažmana i ne odvija se samo u jednom sektoru. Imamo mlade i djecu uključene u ekološke, humanitarne i obrazovne aktivnosti, volontiranje u nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, ali i veoma specifične oblike dobrovoljnog angažovanja, kao što su zaštita i spašavanje“, kazala je Vučetić.

Ona je istakla da Ministarstvo u proces pripreme novog zakonskog rješenja ne ulazi bez prethodnog osluškivanja stavova zainteresovane javnosti.

„Upravo zbog različitih mišljenja o jednom od najosjetljivijih pitanja – odnosu volonterskog iskustva i radnog iskustva – Ministarstvo je već organizovalo posebne javne konsultacije, uz učešće predstavnika institucija, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera, a sprovedene su i ankete kako bi se sagledali stavovi šire javnosti. Za nas je to bio način da, prije opredjeljivanja za konkretno normativno rješenje, sagledamo različite argumente i iskustva iz prakse“, navela je Vučetić.

Postojeći Zakon o volonterskom radu donijet je u drugačijem društvenom i institucionalnom kontekstu, dok su iskustvo njegove primjene i razvoj novih oblika građanskog angažovanja pokazali potrebu da se volontiranje sagleda šire od koncepta „volonterskog rada“.

„Zato nije slučajna ni promjena samog pristupa – od Zakona o volonterskom radu prema Zakonu o volontiranju. Volontiranje treba posmatrati i kao građansko učešće, solidarnost, doprinos zajednici, ali i kao prostor u kojem ljudi stiču iskustva, znanja i kompetencije“, kazala je Vučetić.

Predlog zakona o volontiranju nalazi se u Programu rada Vlade za 2026. godinu, sa planiranim rokom u IV kvartalu, a Ministarstvo će nastaviti rad na njegovoj izradi.

Učesnici panela ukazali su na potrebu da se budući zakonski okvir uskladi sa relevantnim sektorskim zakonima, kao i da se dodatno razmotri status volonterskog angažmana i njegov odnos prema radnom iskustvu.

Istaknuta je potreba za odgovarajućim mehanizmom za evidentiranje volonterskog iskustva i stečenih kompetencija.

Panelisti su ocijenili da pripremi zakona treba pristupiti pažljivo i bez žurbe, kako bi se obezbijedilo kvalitetno i održivo zakonsko rješenje. Kao jedan od važnih preduslova za razvoj kulture volontiranja istaknut je uticaj obrazovnih institucija u promovisanju volontiranja i validiranju volonterskog iskustva, uključujući i predlog uvođenja građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u obrazovnom sistemu.

„Cilj nije samo donijeti novi zakon. Cilj je donijeti zakon koji će moći da živi u praksi“, kazala je Vučetić i zaključila da je volonterizam prilika za veći nivo građanske svijesti i humanizaciju društva.