Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Zoonoze i bolesti koje se prenose hranom u porastu, ali još uvijek ispod nivoa prije pandemije

Objavljeno: 26.12.2022. 14:00 Autor: UBHVFP

EFSA (Evropska agencija za bezbjednost hrane)i ECDC (Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti) su objavile godišnji izvještaj EU One Health o zoonozama za 2021. godinu u kome je zabilježen je porast prijavljenih slučajeva zoonoza i bolesti koje se prenose hranom u poređenju sa prethodnom godinom, ali je broj slučajeva još uvijek znatno manji u odnosu na period prije pandemije (više informacija na linku: https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/7666).

Smanjen broj prijavljenih slučajeva i bolesti u poređenju sa godinama prije pandemije je vjerovatno povezan sa mjerama kontrole protiv COVID-19, koje su još uvijek bile na snazi i tokom 2021. godine.

Međutim, u odnosu na period prije pandemije bilo je više slučajeva jersinioze i listerioze.

Salmonella spp. je bila najčešći uzrok bolesti koje se prenose hranom i činila je 19,3% (773) od ukupnog broja prijavljenih slučajeva. Bolesti koje se prenose hranom razlikuju se od ostalih prijavljenih slučajeva bolesti po tome što su to događaji kod kojih najmanje dvije osobe obole sa istim simptomima, a pritom su konzumiraili istu kontaminiranu hranu. Najčešći izvori izbijanja salmoneloze bila su jaja, proizvodi od jaja i “mješovita hrana”, odnosno obroci sastavljeni od različitih sastojaka.

Broj slučajeva bolesti uzrokovanih bakterijom Listeria monocytogenes (23) najveći je ikada zabilježen. To bi moglo biti povezano s povećanom upotrebom tehnika sekvencioniranja cijelog genoma, koje naučnicima omogućuje bolje otkrivanje i definisanje pojave bolesti (više informacija na linku: https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/molecular-typing).

Izvještaj pokriva sve prijavljene slučajeve zoonoza, koji nijesu nužno povezani sa izbijanjem bolesti.
Kampilobakterioza je i dalje najčešće prijavljivana zoonoza, a broj prijavljenih slučajeva se povećao na 127.840 u poređenju sa 120.946 u 2020. godini. Piletina i ćuretina su bili najčešći izvor pojave bolesti. Salmoneloza je bila druga najčešće prijavljena zoonotska bolest, koja je zahvatila 60.050 ljudi u poređenju sa 52.702 u 2020. godini. Sljedeće najčešće prijavljene bolesti bile su jersinioza (6.789 slučajeva), infekcije uzrokovane E. coli koja proizvodi šigatoksin (6.084 slučaja) i listerioza (2.183 slučaja) .

Pored ovoga, u izvještaju su uključeni i podaci o tuberkulozi preživara (Mycobacterium bovis/caprae), brucelozi (Brucella), trihineli  (Trichinella), ehinokokusu (Echinococcus), toksikoplazmozi (Toxoplasma gondii), bjesnilu, Q groznici, bolestima uzrokovanim virusom Zapadnog Nila i tularemiji.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?