Porijeklo robe, koje se može definisati kao ekonomska nacionalnost robe, važno je za primjenu svih mjera trgovinske politike (kvote, antidampinške mjere, trgovinske zabrane, ograničenja, itd.). Utvrđivanje zemlje porijekla, zajedno sa tarifnim svrstavanjem i utvrđivanjem carinske vrijednosti, je glavni faktor u određivanju iznosa carinskih dažbina koje se plaćaju.

Zakonske odredbe koje se odnose na porijeklo robe propisane su:

• članovima 38 - 41 Carinskog zakona  i
• članovima 55 – 154 Uredbe o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka I carinskih formalnosti

Postoje dvije vrste porijekla: preferencijalno i nepreferencijalno porijeklo robe. Preferencijalno porijeklo se, između ostalog, zasniva na pravilima definisanim u bilateralnim i multilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini.

Preferencijalno porijeklo

Roba iz određenih zemalja stiče preferencijalno porijeklo ukoliko ispunjava određene kriterijume ili pravila koja omogućavaju primjenu preferencijalnog tarifnog tretmana prilikom stavljanja u slobodan promet (0% ili snižena stopa carine).

U okviru pan-evropske zone slobodne trgovine Crna Gora primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Sporazum CEFTA 2006, sa EFTA državama, Turskom  i Ukrajinom.

Takođe, Crna Gora je 2012.g. pristupila Regionalnoj konvenciji o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima porijekla (PEM Konvencija).

PEM Konvencija

Regionalna konvencija o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima porijekla (“Sl.list CG” – Međunarodni ugovori br.7/12) je međunarodni ugovor koji propisuje set pravila porijekla robe tj. definiše multilateralni okvir identičnih pravila porijekla, te su se sve PEM Ugovorne strane obavezale da za potrebe primjene pravila porijekla, u međusobno zaključenim sporazumima o slobodnoj trgovini, primjenjuju odredbe ove konvencije.

Tranziciona pravila porijekla

Pregovori o modernizaciji pravila PEM Konvencije počeli su 2012. godine sa ciljem prilagođavanja pravila porijekla savremenim ekonomskim realnostima trgovine u regionu i šire. Obzirom da je nekoliko PEM Ugovornih strana, u revizionom procesu, izražavalo rezerve u pogledu usvajanja revidirane Konvencije, većina PEM Ugovrnih strana je odlučila da započne ranu primjenu novih revidiranih pravila u međusobnoj trgovini kroz izmjene svojih bilateralnih sporazuma, dok je, istovremeno, nastavljen revizioni proces.

U cilju primjene modernizovanih, pojednostavljenih i fleksibilnijih pravila, izmijenjeni su protokoli o porijeklu u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Sporazumu o slobodnoj trgovini sa EFTA državama i Sporazumu CEFTA 2006.

Revidirana PEM Konvencija

Revizioni proces okončan je usvajanjem Odluke PEM Zajedničkog komiteta br.1/2023 od 7. decembra 2023 o izmjeni Regionalne konvencije o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima porijekla.

Primjena modernizovanih i fleksibilnijih pravila porijekla počela je 1. januara 2025.g. u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Sporazumu o slobodnoj trgovini sa EFTA državama i Sporazumu CEFTA 2006.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Vlade Crne Gore i Vlade Ukrajine

Sporazum o slobodnoj trgovini između Vlade Crne Gore i Vlade Ukrajine ("Sl.list CG-Međunarodni ugovori", br.3/2012) u primjeni je od 01. januara 2013.godine.

Trenutno, riječ je o  bilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini, kojim je propisana primjena bilateralne kumulacije porijekla između Crne Gore i Ukrajine.

Uskoro se očekuje izmjena Aneksa II (pravila porijekla i metode administrativne saradnje) i vezivanje sa PEM Konvencijom, čime će se omogućiti primjena dijagonalne i pune kumulacije pan-evropske zone slobodne trgovine u okviru Sporazuma.

Uprava carina donosi odluke koje se odnose na obavezujuće informacije o porijeklu robe (OIP) u skladu sa čl. 22-24 Carinskog zakona („Sl.list CG“, br.86/22) i čl.19-23 Uredbe o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka i carinskih formalnosti („Sl.list CG“, br.26/23, 97/23 i 104/25).

Zahtjev za donošenje odluke o obavezujućoj informaciji o porijeklu robe odnosi se samo na jednu vrstu robe i jedan skup okolnosti za utvrđivanje porijekla.

Zahtjev za donošenje odluke koja se odnosi na OIP podnosi se isključivo u odnosu na namjeravanu upotrebu ili namjeravanu primjenu carinskog postupka.

Zahtjev za donošenje odluke o obavezujućoj informaciji, kao i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, podnose se carinskom organu na obrazcu iz Priloga 3 Uredbe o bližem načinu sprovođenja carinskih postupaka i carinskih formalnosti.

Ako carinski organ utvrdi da zahtjev nije potpun jer ne sadrži sve podatke koji su potrebni za donošenje odluke, može od podnosioca zahtjeva zatražiti da u roku od osam dana dostavi podatke koji nedostaju.

OIP važi tri godine od dana donošenja, obavezujuća je za carinski organ i za imaoca, i ima snagu rješenja donijetog u upravnom postupku. OIP može prestati da važi i prije isteka ovog roka u slučajevima propisanim čl.23 Carinskog zakona.

Praćenje OIP

Kada carinske formalnosti ispunjava lice na koje se odnosi obavezujuća informacija ili se ispunjavaju za račun tog lica u pogledu robe obuhvaćene tom obavezujućom informacijom, u deklaraciju se unosi referentni broj obavezujuće informacije.