Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na "Hrvatskom samitu 2008" u Dubrovniku

MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE:


Poštovani Predsjedavajući,
Ekselencije,
Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da se obratim ovom značajnom skupu i da sa vama podijelim mišljenja o ključnim pitanjima bezbjednosti, razvoja i prosperiteta na sadašnjoj i budućoj agendi Evropske unije, o perspektivi Crne Gore i o našoj zajedničkoj perspektivi integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Hrvatski samit 2008. predstavlja sjajnu priliku da se na jednom mjestu okupe predstavnici zemalja regiona, EU i šire evroatlantske zajednice. Sama ta činjenica simbolički predodređuje našu zajedničku budućnost. Nije slučajno što se ovaj skup održava u Dubrovniku, hrvatskom i svjetskom kulturnom središtu, u Hrvatskoj, koja je danas lider regiona u procesu evropske i evroatlantske integracije.

Sticajem istorijskih okolnosti, Crna Gora je najmlađa članica UN, SE, i drugih međunarodnih organizacija. Utoliko više za nas predstavlja inspiraciju činjenica da smo za kratko vrijeme od obnove svoje državnosti prepoznati u regionu kao pouzdan susjed i prijatelj svima, kao faktor stabilnosti, i primjer međuetničkog sklada, i uspješnosti evropske politike na Balkanu. Crna Gora je politički stabilna zemlja, sa dinamičnim ekonomskim razvojem, do kraja posvećena krajnjem cilju članstvu u EU i NATO, što smatramo najboljim okvirom za ostvarivanje naših nacionalnih i državnih interesa, i pojedinačnih interesa svakog građanina.

Zato smo, kao i druge zemlje regiona, životno zainteresovani za sudbinu i implementaciju Lisabonskog ugovora. Čvrsto vjerujemo da će ovaj Ugovor dalje unaprijediti vrijednosti i dostignuća koje su zemlje Evropske unije gradile u posljednjih nekoliko decenija. Novim institucionalnim rješenjima moguće je ostvariti efikasnije funkcionisanje i koherentniju spoljnu politiku Unije, koja će doprinijeti i unapređenju partnerskih odnosa sa Sjeveroatlantskim savezom, i drugim ključnim faktorima na globalnom nivou. Time će Evropska unija biti spremna da odgovori na izazove savremenog doba u oblastima kao što su energetska bezbjednost, klimatske promjene, terorizam, i sva druga pitanja evropske i svjetske politike, sa zajedničkim imeniteljem.

Nadam se da će proces potvrđivanja Lisabonskog ugovora ipak biti završen pozitivnim rezultatom koji će zadovoljiti sve strane. To je i zajednička nada za sve zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. U tom svijetlu, posebno pozdravljamo zaključke junskog Evropskog savjeta u Briselu, na kojem je afirmisana puna podrška evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana i njihovom ulasku u punopravno članstvo Evropske Unije.

Za zemlje Zapadnog Balkana prihvatanje i primjena Lisabonskog ugovora ima simboličnu vrijednost, ali i praktičan značaj, budući da će efikasnija Evropska unija obezbijediti potrebne kapacitete i podršku za punu realizaciju svih zacrtanih ciljeva politike proširenja. Crna Gora i njeni susjedi u regionu imaju zajednički cilj i dijele uvjerenje da je njihova budućnost u ujedinjenoj Evropi. Uspješna regionalna saradnja najbolje pokazuje našu spremnost za pouzdano partnerstvo s državama članicama Unije, a uspjeh i napredak svake pojedinačne države odražava se na progres cijelog regiona.

Jasna evropska perspektiva je ključna za stabilnost regiona i za šire evropsko područje. Region nema drugu alternativu. Integracija u EU nosi sobom reforme, usvajanje neophodnih standarda i snaženje demokratije, tržišne privrede i poštovanja ljudskih prava. Jasan evropski put jača i konsoliduje ove oblasti i otvara sigurnu perspektivu za evropsku budućnost. Ukoliko bi došlo do usporavanja ili skretanja s puta integracija, to bi samo pogodovalo retrogradnim snagama, koje bi mogle vratiti Balkan unazad, u prošlost. Naravno, to nije interes naroda i zemalja na ovim prostorima, opterećenih davnim i svježim tragičnim konfliktima iz naše zajedničke istorije. Vjerujem da su današnje generacije na Balkanu, vođene proevropskim snagama, sposobne da se po evropskoj matrici odrede prema prošlosti, kao što su sposobne da usvajanjem evropskih vrijednosti ravnopravno stanu rame uz rame sa svim evropskim narodima i državama.

Na putu ostvarivanja zajedničkih strateških ciljeva, sasvim je razumljivo da je, uz sagledavanje regionalnog aspekta, neophodno individualno procjenjivati različitu dinamiku i napredak svake zemlje pojedinačno. Jer, progres zavisi od unutrašnjih kapaciteta za reforme, od konsolidacije i dinamike ispunjavanja obaveza u procesu pristupanja. To, naravno, pretpostavlja regionalnu saradnju. Uspjeh jedne zemlje, istovremeno je podsticaj i uspjeh za sve. To se vidi na primjeru proširenja NATO. Uspjeh bilo kog našeg susjeda ima veliki značaj za zajedničku bezbjednost. Koristim priliku da čestitatam hrvatskim domaćinima i albanskim kolegama na predstojećem potpisivanju Protokola o pristupanju s NATO, uz nadu da će i Makedonija prevazići postojeći problem i brzo dostići taj cilj.

Zahvalni smo što je i napredak Crne Gore prepoznat na Samitu NATO u Bukureštu pozivom da uđemo u Intenzivirani dijalog sa Alijansom, kao i napredak BiH, i što je za Srbiju ostavljena mogućnost da u evroatlantskoj integraciji izabere dinamiku koju želi. Isto tako, nadamo se da će naš individualni napredak u evropskoj integraciji, i dinamičnije kretanje prema EU, biti ohrabreni od strane Brisela. Zato Crna Gora želi da podnese aplikaciju za članstvo u EU na osnovu postignutih rezultata. Te naše planove vidimo kao put bez povlastica i prečica. Vjerujemo da će to biti podsticaj, ohrabrenje i dobra poruka za cijeli region da oni koji izvršavaju preuzete obaveze bez zastoja napreduju u procesu integracije.

Takođe, želio bih napomenuti još jedan značajan momenat za evropsku agendu regiona: otvaranje pregovora o liberalizaciji viznog režima, koje predstavlja novo priznanje svim zemljama za napredak u evropskim poslovima, novo ohrabrenje i obavezu ka dostizanju evropskog cilja. Ukidanje viza je od izuzetnog značaja za sve građane zemalja Zapadnog Balkana. To je mogućnost za sticanje novih znanja, put ka intezivnijoj ekonomskoj i kulturnoj saradnji, slobodnom protoku ideja, informacija, ljudi, roba i kapitala ključnih vrijednosti evropske integracije. Ispunjavanje uslova iz Mape puta će ojačati i ukupnu regionalnu saradnju. Ostvarenje cilja liberalizacije potpuno ukidanje viza za naše građane, dovešće do stvaranja čvršćih veza sa zemljama Evropske unije i doprinijeti ukupnoj političkoj stabilnosti i ekonomskom razvoju regiona. To će doprinijeti i boljem informisanju građana Unije o Zapadnom Balkanu.

Vjerujem da se tako najbrže gradi Evropa bez granica, jednaka za sve njene građane, i da se tako ruše stereotipi o Zapadnom Balkanu kao području konflikata, dezintegracija i nestabilnosti.

Region je, rekao bih, na granici faze stabilizacije i pridruživanja, i faze proširenja. Zapadni Balkan se posljednjih godina znatno izmijenio. O tome najbolje svjedoči i kosovski proces. Bez obzira na razlike Beograda i Prištine, na svu težinu problema, ovo pitanje se sagledava u diplomatskoj ravni. Zar to nije najbolja potvrda demokratskog zrijevanja na ovim prostorima? Pomenuo bih u ovom kontekstu i odnose između Crne Gore i Hrvatske, koji svima mogu poslužiti za primjer. Dogovorili smo se kako da trajno riješimo pitanje granice, odnosno privremenog sporazuma za Prevlaku. Odnedavno uspostavljena linija Zagreb Podgorica, simbolički ilustruje našu bliskost i povezanost u svim oblastima od interesa za dvije prijateljske države, i za naše građane. Glavni ekonomski pokazatelji govore o stabilnom rastu BDP u cijelom regionu, o smanjenju nezaposlenosti i rastu SDI. Ovome su umnogome doprinijeli sporazumi i inicijative kao što su CEFTA, energetski i transportni sporazumi, ali i sve veća institucionalizacija i prenošenje koncepta regionalnog vlasništva na zemlje Zapadnog Balkana.

Crna Gora je nakon obnove nezavisnosti najbolji primjer ovih promjena i progresa koji postoji u regionu. Bilježimo rast BDP između 8 i 10%. Stopa nezaposlenosti je svedena na oko 11%. SDI značajno premašuju godišnji državni budžet. U fazi smo početka realizacije krupnih infrastrukturnih projekata, što sve zajedno doprinosi boljem standardu naših građana. Crna Gora postaje jedna moderna država, sa značajnim tempom razvoja i unutrašnjom stabilnošću, koja zna i šta hoće, i kako ostvariti svoje strateške ciljeve.

Kao što se vidi na primjeru potvrđivanja Lisabonskog ugovora, proces integracija na evropskom kontinentu je složen, višeslojan i na njega utiče niz faktora. Jednako tako je proces evropske integracije Balkana kompleksan i višesmjeran. Čvrsto vjerujem da konceptom zajedništva u različitosti možemo ostvariti istinski zajednički cilj Unije ujedinjenje na cijelom evropskom kontinentu.

Duboko vjerujemo da u međusobnoj koordinaciji, uz dalju implementaciju preuzetih obaveza, uz vrednovanje postignutih i ostvarenih reformi, uskoro možemo očekivati ulazak Crne Gore u novu, dinamičniju i kvalitetniju fazu evropske integracije. Istovremeno, vjerujemo da će EU, završetkom procesa potvrđivanja Lisabonskog ugovora, spremno dočekati Crnu Goru i Zapadni Balkan. Dotle, mi znamo šta su naše obaveze. Kao što vjerujem da će Evropa znati da prevaziđe trenutnu neizvjesnost.

Hvala vam na pažnji!

Dubrovnik, 05. jul 2008. godine