Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović podnio, u svojstvu mandatara za izbor nove Vlade, ekspoze na sjednici Skupštine Crne Gore

EKSPOZE MANDATARA ZA SASTAV VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA NA SJEDNICI SKUPŠTINE, 09 . 06. 2009. godine

Poštovani predsjedniče države,
Poštovani predsjedniče Skupštine,
Uvaženo Predsjedništvo,
Poštovani poslanici,

Prije nešto više od godinu dana u ovom visokom domu izložio sam strateške ciljeve i prioritetne zadatke Vlade čiji je mandat skraćen zbog prijevremenih parlamentarnih izbora 29. marta.

Strateški ciljevi ostaju nepromijenjeni i oni su datost i za novu i za buduće vlade - puna integracija u EU i NATO. Nažalost, promijenile su se okolnosti. Preuzimajući Vladu 28. februara 2008. godine, ovdje sam konstatovao da to činim u najpovoljnijem političkom i ekonomskom ambijentu u kojem se nalazi mlada crnogorska država. Niko nije tada pretpostavljao da će svijet danas biti suočen sa finansijskom i ekonomskom krizom tako širokih razmjera, čija su dubina i dužina trajanja nepredvidivi. Posljedica nije pošteđena ni Crna Gora. Znali smo da u čekanju nije izlaz. Zato smo se i odlučili za prijevremene izbore kako bi Vlada imala puni mandat da odgovori na nove izazove i da nastavi još odlučnije sa aktivnostima za brzo dostizanje strateških ciljeva.

U međuvremenu, ostvarili smo snažan progres na putu integracije Crne Gore u EU i NATO. Potvrđuje se da su ovi procesi efikasan mehanizam koji podstiče reforme i doprinosi da se kroz dinamičan demokratski i ekonomski razvoj unapređuje kvalitet života svih građana. To je put transformacije cijelog društva kako bi u Crnoj Gori izgradili sistem koji svim građanima garantuje bezbjednost, pravnu sigurnost, uživanje demokratskih sloboda i jednake šanse za dostizanje životnog standarda koji imaju građani Evrope 21. vijeka. Članstvo u EU i NATO ostaju sintetički izraz politike koju će Vlada voditi i u narednom četvorogodišnjem periodu, na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom planu.

U protekloj godini, Crna Gora je učinila dalje značajne korake u evropskoj i evroatlanskoj integraciji. Prva je od država potencijalnih kandidata u decembru prošle godine podnijela aplikaciju za članstvo u EU. Takođe, i prva za koju je Savjet ministara EU u aprilu ove godine zatražio od Evropske komisije da pripremi mišljenje o aplikaciji. Predstoji složeniji i obiman posao na daljim reformama i ispunjavanu svih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući odredbe povezane sa trgovinom. To je preduslov da bi dostigli sljedeću, zahtjevniju fazu u našim odnosima sa EU - status kandidata i otpočinjanje pregovora o pristupanju.

Važan dio progresa Crne Gore na evropskom putu je i tekući proces vizne liberalizacije. Nema vidljivijeg načina da se promovišu reforme i evropske vrijednosti od ukidanja viza. Time se najdirektnije i najvidljivije doprinosi boljem kvalitetu života naših građana i potvrđuje njihova pripadnost EU. Vlada je prioritetno pristupila ispunjavanju uslova za ukidanje viznog režima sa EU, i nastavlja da radi na punom usaglašavanju sa pravilima i standardima EU. Vjerujemo da ćemo time obezbijediti da Crna Gora bude među prvim državama regiona čiji će građani ubrzo bez viza putovati u zemlje tzv. Šengen zone. Od velikog je značaja i pristupanje Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koje se privodi kraju.

Ogroman napredak je ostvaren u evroatlanskoj integraciji. To je potvrđeno na nedavno održanom jubilarnom Samitu NATO. Crna Gora je u prošloj godini postala dio Intenziviranog dijaloga sa NATO i nastavila sa ispunjavanjem obaveza iz drugih programa. Takođe, i punopravna članica Jadranske povelje, značajnog regionalnog mehanizma za brži put u NATO. Ostvareni rezultati preporučuju Crnu Goru za što skoriji ulazak u MAP. To je suštinski status kandidata u Alijansi, novi značajan iskorak u daljem usklađivanju sa međunarodnim demokratskim, ekonomskim i bezbjednosnim standardima.

Poštovani poslanici,

Programski zadaci i strateški ciljevi i ove Vlade su jasno postavljeni i sadržani u ekspozeu koji sam u Skupštini izložio 28. februara prošle godine. Veći dio je razrađen kroz strateška dokumenta, politike i zakonsku regulativu i rezultati su već vidljivi. Zbog toga, opredijelio sam se da u ovom obraćanju ne ponavljam njihovu detaljnu elaboraciju, već da akcentiram značaj pune implementacije i nastavka reformi, kao i neke od daljih ključnih pravaca djelovanja Vlade u narednom četvorogodišnjem periodu. Oni će biti na liniji magistralnih strateških ciljeva i interesa oko kojih već postoji politički konsenzus koji ćemo, očekujem, dodatno učvrstiti. Vjerujem da ćemo, bez predrasuda i stereotipa, kroz dijalog, uvažavanje argumenata i političke realnosti u regionu i na globalnom planu, obezbijediti većinski konsenzus i oko integracije Crne Gore u NATO. Utoliko prije, jer su evropaka i evroatlanska integracija kompatibilni procesi, utemeljeni na istim vrijednostima.

I POLITIČKI KRITERIJUMI - RAZVOJ

Jačanje kapaciteta i funkcionalnosti institucija koje će garantovati široki spektar preduslova za jačanje demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i prava manjina ostaje jedan od ključnih zadataka Vlade.

Generalno, u proteklom periodu, ostvaren je dobar napredak u usklađivanju institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira sa evropskim standardima i pravilima. Ove aktivnosti su se odvijale u okviru uspješne primjene Privremenog sporazuma i ostalih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz intenzivan dijalog i saradnju sa Evropskom komisijom i ostalim evropskim partnerima. Ojačane su i administrativne i koordinacione strukture za evropsku integraciju.

Uspješno realizujemo obaveze iz Nacionalnog programa integracije (NPI), usvojenog u junu 2008. godine, koji je fokusiran ne samo na implementaciju SSP, već i na usklađivanje sa akijem. Na toj liniji, već radimo na daljem razvoju NPI. Nastavićemo sa aktivnostima na planu daljih reformi, stvaranjem evropskog zakonodavnog i institucionalnog okvira i primjenom usvojene zakonske regulative, uz projekciju potrebnih ljudskih i finansijskih resursa. NPI predstavlja dobru osnovu i za naše odgovore na predstojeći Upitnik EK, koji obuhvata sve oblasti zakonodavstva EU, uključujući i političke i ekonomske kriterijume. Takođe, i za definisanje pregovaračkih pozicija u budućim pristupnim pregovorima.

Predstoji obiman i složen posao na pripremi kvalitetnih odgovora na Upitnik EK. To je, vjerovatno, najveći poduhvat državne administracije prije pristupnih pregovora. Upitnik je tako koncipiran da omogućava detaljan uvid u cjelokupno stanje političkog, ekonomskog, pravnog i intitucionalnog okvira. Zbog toga, veoma je važno da naši odgovori budu jasni i sveobuhvatni, da sadrže preciznu statistiku i da reflektuju realno stanje na terenu. Neophodno je pokazati da imamo jasnu viziju kako da od ove tačke dođemo do krajnjeg cilja. Takođe, i kapacitet da tu viziju sprovedemo. Moramo demonstrirati da znamo koje bi dalje mjere trebalo preduzeti i kojom dinamikom, što one podrazumijevaju u dijelu institucionalnog i zakonodavnog okvira, ljudskih i finansijskih resursa. Jer, mišljenje EK o crnogorskoj aplikaciji sadržaće i procjenu budućeg razvoja koji se od Crne Gore realno može očekivati u srednjoročnom periodu.

Paralelno, nastavićemo sa punom implementacijom obaveza iz Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Presudno je važno da se široko i ozbiljno uključe sve strukture društva i da u dijelu svoje nadležnosti i odgovornosti rade na ispunjavanju obaveza ili rečeno evropskim jezikom- da osnaže vlasništvo nad procesom.

Učvršćivanje efikasnog sistema vladavine prava je od ključnog značaja za ukupan razvoj. To je, prije svega, temelj demokratskog i ekonomskog prosperiteta, koji su međusobno uslovljeni. Navikli smo da govorimo o političkoj demokratiji kao uslovu razvoja. Nije manje važna tržišna ili, da tako kažem, svojinska demokratija da je što veći broj građana Crne Gore vlasnik stana, zemlje, akcija, obveznica i posebno biznisa. Zbog toga, i u ovom svijetlu, naglašavam važnost nastavka reformi i jačanja kapaciteta svih državnih institucija i pravosudnog sistema. To je osnov i za dalju izgradnju rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Efekti su već vidljivi, i kroz značajno poboljšanje efikasnosti sudova i skoro eliminisanje zaostalih predmeta.

Takođe, naglasio bih i značaj daljih reformi, jačanja kapaciteta i primjene evropskih standarda u oblasti statistike, planiranja i upravljanja prostorom, zaštite životne sredine, standardizacije, veterinarske kontrole i generalno ostalih institucija. Isto tako, i aktivnosti na daljem razvoju Decentralizovanog implementacionig sistema (DIS) za upravljanje IPA sredstvima, uključujući komponente 3, 4 i 5 - regionalni razvoj; razvoj ljudskih resursa; ruralni razvoj.

Uz sve izazove i složenost posla koji predstoji, cijenim da smo ostvarili dobru pripremu i osnovu za narednu, višu fazu naših odnosa sa EU.

Na tom putu, Crna Gora će nastaviti da bude stabilizirajući faktor u regionu i da doprinosi jačanju regionalne stabilnosti i njegove evropske perspektive. Ustvari, regionalna saradnja je preduslov svih preduslova za napredak na putu ka EU i NATO. Ne može se težiti bržoj i kvalitetnoj integraciji u EU i istovremeno demonstrirati nespremnost i odsustvo inicijative da se sarađuje sa susjedima, da se kroz dijalog i saradnju rješavaju otvorena pitanja. Uostalom, regionalna saradnja je evolutivni proces koji nas priprema za uspješno suočavanje sa obavezama članstva u evropskim i evroatlanskim strukturama. Za nas je ohrabrujuće što je konstruktivna politika Crne Gore u regionu prepoznata na najvišim evropskim i svjetskim adresama. Posebno cijenimo što naš doprinos i takvu poziciju Crne Gore prepoznaju naši susjedi. U prilog tome je i povjerenje ukazano Crnoj Gori da predsjedava nizom regionalnih inicijativa tokom ove i naredne godine: CEFTA; Inicijativa za migracije, azil i raseljena lica (MARRI), Centralno Evropska inicijativa (CEI), Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), Jadransko-jonska inicijativa (JJI).

II EKONOMSKI KRITERIJUMI - RAZVOJ

U oblasti ekonomije vodiće se politika prilagodljivog kontinuiteta. Ostaje naš osnovni kurs zasnovan na tržišnoj i otvorenoj ekonomiji, privatnoj svojini, privatnom kapitalu i preduzetništvu. On se sada sprovodi u kontekstu dvije zadate okolnosti: prva je ispunjavanje uslova za uspostavljanje višeg nivoa odnosa i punopravno članstvo u EU i NATO, i druga - ekonomska kriza i globalizacija. Naravno, i EU i NATO integracija je način da postignemo krajnji cilj, ne samo ekonomske politike, već ukupnog razvoja povećanje kvaliteta života svakog građanina. To znači izgradnju funkcionalne tržišne demokratije moderne države, koja je u službi građana i pouzdan, respektibilni partner u regionu, Evropi i međunarodnoj zajednici.

Vlada će razvijati ambijent za razvoj tržišta i starati se da u tom institucionalnom okviru svi imaju iste šanse i da pravila igre budu ista za sve. Uostalom, tržište je takmičenje, konkurencija, borba protiv monopola. I u ovom smislu, učvršćivanje vladavine prava je od suštinskog značaja. Naša borba protiv kriminala, korupcije i pranja novca je najvažniji razvojni preduslov, pretpostavka zdravog funkcionisanja tržišta. U uslovima korupcije i kriminala, što je uvijek vezano za novac, tržišni signali su pogrešni. Stoga, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je i borba za slobodno tržište, tržište oslobođeno od tih devijacija.

Vlada će sistematski raditi i na kontinuiranom unapređivanju uslova za biznis i investicije, i to kroz dva magistralna reformska pravca: jedan je dalje unapređenje efikasnosti pravnog sistema, kako bi osigurali punu pravnu i imovinsku sigurnosti investitora u Crnoj Gori i drugi - stvaranje konkurentskih povoljnosti i dalje širenje ekonomskih sloboda u odnosu na druge, bliže i dalje, investicione destinacije. Kroz ekonomske slobode lakoću ulaska u biznis, mi ćemo podsticati ljude da otvaraju svoje biznise. Razvoj malog i srednjeg biznisa je istovremeno i efikasan način borbe protiv siromaštva i nejednakosti u društvu, kao i protiv nezaposlenosti. Potrebna nam je preduzetničko-kreativna ekonomija, institucionalni okvir pravne sigurnosti i smanjenje administrativnog troška u cijeni koštanja svakog proizvoda iz Crne Gore.

Današnje vrijeme je, više nego ranije, borba ideja i kreativnosti protiv inercije, borba dinamičkih procesa protiv učmalosti, borba znanja i vizije protiv neznanja i zaostalosti. Da bi mogli da iskoristimo globalizaciju u našem interesu, potrebno je da shvatimo da upravo globalizacija podstiče lokalnu inicijativu, lokalne proizvode, razvoj nacionalne kulture. Takođe, i način razmišljanja i ponašanja koji su u srži tržišne filozofije: vjera u sebe i odgovornost za sebe i svoj uspjeh, odnosno neuspjeh. Ni pojedinac, niti porodica, kompanija i zemlja u cjelini ne mogu napredovati, ukoliko svako ne preuzme odgovornost za sebe i ono što radi. To pokazuje i iskustvo razvijenih zemalja. Ko god je čekao da mu neko drugi obezbijedi sredstva za život, loše je prolazio u životu.

Raduje me što u Crnoj Gori danas preovladavaju politika i mišljenje koje nas oslobađaju od osjećaja inferiornosti u odnosu na druge zemlje i raznih kompleksa iz prošlosti. Stasavaju generacije koje znaju što je njihov identitet, koje vjeruju u napredak Crne Gore i napuštaju stanovište da možemo napredovati samo kao nečiji privjesak. Mlada generacija Crne Gore nema taj kompleks. Zato i naša politika treba da uključuje što veći broj mladih ljudi. To se odnosi i na najvažnije državne funkcije.

Pošto ne želimo da zaostajemo, moramo obezbijediti više ulaganja. Crnoj Gori je potrebno sve više kapitala i investicija. Objektivno, mi, kao mala zemlja, nemamo toliko državnog novca. Finansijska moć male države kakva je Crna Gora je ispod granice koja zahtijeva dostizanje prosječnog evropskog nivoa razvoja. Razvijati ekonomiju dominantno ili samo na bazi zaduživanja je opasno i neodgovorno prema generacijama koje dolaze. Time bi im ograničili slobodu da sami uređuju svoj život i da izaberu najoptimalniji model za vođenje države. Problem moramo rješavati tako što ćemo evropsko i međunarodno tržište koristiti za razvoj Crne Gore. Stoga, suštinsko pitanje je: što da uradimo da bi renomirani svjetski investitori ulagali u Crnu Goru, i kako da svjetski kupac bude kupac naših proizvoda? Cilj, koji se ne postiže preko noći, za koji će nam trebati decenije. Ali, moramo krenuti. To treba da bude naša vizija u okviru koje rješavamo i svakodnevne i praktične probleme.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da je jedno od ograničenja realizacije projekata nedovoljno znanje. Investitori traže i dobre zanatlije, i dobre računovođe, i dobre ekonomiste, inženjere, pravnike, i razne druge stručnjake. Ali, nedovoljno ih je, pa ta mjesta zauzimaju ljudi iz drugih država. Ovo nas dovodi i do pitanja našeg sistema obrazovanja, njegovog kvaliteta i prilagođenosti tržištu. Mnogo ozbiljnije, dublje i dugoročnije se moramo pozabaviti ovom oblašću. Obrazovanje je uvijek bilo važno i za pojedinca, i za društvo, ali, za nas posebno, nikada toliko kao danas. Društvo znanja o kojem govorimo traži i veoma kvalitetan obrazovni sistem. Takođe i kadar. Permanentna edukacija i dosljednja primjena sistema kvaliteta su imperativ.

U ovom kontekstu, pomenuo bih i zdravstvo. Svaki građanin procjenjuje rad i učinke jedne države i njene Vlade kroz to da li lako i kvalitetno može da zadovolji svoje zdravstvene potrebe. Ne možemo reći da se stvari ne poboljšavaju, i da se pri ovom nivou budžeta malo izdvaja za zdravstvo. Ipak, organizacija, odgovornost i efikasnost rada mogu i treba da budu predmet stalnog poboljšanja. Mora se unaprijediti kvalitet zdravstvene usluge. Uz to, Crna Gora ima odlične uslove za zdravstveni turizam, kao i za razvoj specijalizovanih privatnih institucija, čije usluge mogu biti privlačne i za ljude van Crne Gore.

U suštini, ekonomska politika temeljiće se na sljedećim osnovama: jačanje efikasnog sistema vladavine prava; efikasno vršenje javnih usluga; jačanje privatno javnog partnerstva kroz prenošenje javnih ovlašćenja na privatni sektor koncesionim ugovaranjem ili privatizacijom određenih poslova koje država neefikasno vrši; optimizacija državne potrošnje i poreskog opterećenja; smanjenje biznis barijera i jasna, transparentna i biznis orijentisana regulacija; jačanje finansijskog sistema kroz jasna pravila i jačanje kapaciteta institucija regulatora. Cilj je izgradnja konkurentne ekonomije koja će moći da se nosi sa rastućim konkurentskim pritiscima na evropskom i međunarodnom tržištu.

Sve ovo moramo raditi u uslovima globalne krize. U Crnoj Gori smo dosadašnje etape prošli uz očuvanu makroekonomsku stabilnost i izbjegavanje recesionog trenda Bruto domaćeg proizvoda, što nije slučaj u velikom broju evropskih zemalja, čak ni u nekima koje su lideri ekonomija u usponu. Svojim dosadašnjim djelovanjem, a tako će biti i ubuduće, pokazali smo da Vlada vodi odgovornu politiku koja promptno i adekvatno reaguje na sve izazove krize. Takođe, i politiku koja će omogućiti da se, slikovito rečeno, dan nakon izlaska iz krize djeluje u pravcu ostvarivanja privrednog rasta kakvog smo imali do kraja prošle godine.

U cilju prevencije i sanacije posljedica krize, Vlada je usvojila i primjenjuje program mjera, koji odslikava specifičnosti male crnogorske ekonomije, i na liniji je naše srednjoročne strategije razvoja. Nastaviće se sa mjerama na realizaciji privatizacione agende i restrukturiranja industrijskih subjekata, uz aktivnu socijalnu politiku, s obzirom da se tokom 2010. godine očekuje početak oporavka ekonomije.

Programom mjera se postiglo da nema drastičnih posljedica na ekonomskom i socijalnom planu. Nema bankrota preduzeća i banaka, niti ozbiljnog pada zaposlenosti. Vlada će nastaviti da vodi računa o interesima i socijalnoj sigurnosti zaposlenih, pogotovo u velikim sistemima koji su, zbog karaktera svoje djelatnosti, najviše izloženi udarima krize. Isto tako, o penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Iako će sve intervencije biti ograničene ekonomskom logikom i obavezom usklađivanja sa mjerama i pravilima EU, Vlada mora obezbijediti efikasne mjere za obezbjeđenje egzistencije i očuvanje životnog standarda naših građana.

Neosporno je da smo i prije krize i bez krize imali problema. Baš kao i sve zemlje svijeta. Ipak, globalna kriza je izoštrila neke probleme, ubrzala potrebu njihovog rješavanja. Na postojeću krizu treba gledati realno i praktično. Kriza traži akciju i treba je shvatiti i kao šansu za oslobađanje od mnogo čega što je bilo balast. Takođe, i kao šansu da se obavi ono što je odlagano, posebno na planu restrukturiranja ekonomije. Ali, i za lansiranje novih ideja, novih proizvoda, novih projekata, sticanje novih znanja, osvajanje novih tržišta. Otuda moj apel svima, posebno onima okrenutim biznisu: samo kroz nove ideje, novo znanje, nove inicijative, možemo se boriti protiv krize. Kriza traži inicijativnost, preduzimljivost, kreativnost, kao i hrabrost.

Iz krize se najbrže i najzdravije izlazi razvojem. U uslovima krize, do izražaja dolazi i kvalitet ponude investicionih šansi u Crnoj Gori. Isto tako, i potencijalnih investitora i poslovnih partnera. Jer, oni pravi i kvalitetni rade i postižu rezultate i u uslovima krize.

Ne postoje jedinstveni stavovi o tome šta su uzroci krize, niti jedinstven model za njeno rješavanje. Živimo u svijetu čija se godišnja stopa pada BDP već kreće i do 6%, što znači da svijet proizvodi manje 3. 300 milijardi eura godišnje. To je više od ukupnih programa pomoći do sada realizovanih u svim zemljama svijeta. Prema ekonomskoj prognozi Evropske komisije od 4. maja, u ovoj godini predviđa se pad ekonomije EU za 4% u odnosu na rast od 0,8% u 2008, uz očekivanje da će uticaj stimulativnih fiskalnih i monetarnih mjera dovesti do određenog oporavka u 2010.

III EVROPSKI STANDARDI

Kao što sam već istakao, neophodno je u svim segmentima - od unutrašnjeg tržišta i sektorskih politika do pravde, slobode i sigurnosti- još efikasnije raditi na usvajanju i kvalitetnoj primjeni evropskih standarda.

Poštovani poslanici,

U datim okolnostima, i na navedenim osnovama, Vlada će preduzeti mjere koje će predstavljati, najracionalniji odgovor na predstojeće izazove. Nabrojaću neke od njih:

Stabilnost javnih finansija

Prethodnih godina uspjeli smo sprovesti izuzetno značajno fiskalno prilagođavanje, što je vodilo budžetskom suficitu i smanjenju javnog duga na nivo koji je u skladu sa Mastrihtskim kriterijumima. Uspostavljena je stabilnost javnih finansija i kreiran stimulativan poreski ambijent. Efekti globalne finansijske i ekonomske krize uticali su na privremenu destabilizaciju javnih finansija.

U naredne četiri godine potrebno je eliminisati privremeni budžetski deficit i sistem vratiti u okvire izbalansiranog budžeta. Ovo je posebno važno, jer Crnoj Gori predstoje značajna infrastrukturna ulaganja, koja će doprinijeti ostvarivanju dugoročne konkurentnosti i produktivnosti ekonomije. Naime, od 2014. godine imaćemo obavezu uplate sredstava koncesionaru koji izgradi auto put Bar - Boljare. Pored toga, treba uzeti u obzir i unutrašnji dug koji je nastao po različitim osnovama, a koji će se, najvećim dijelom, servisirati u narednih osam godina (stara devizna štednja; dug po osnovu restitucije; obaveze prema penzionerima).

Nivo javne potrošnje (centralni budžet i fondovi) treba da bude oko 35% BDP i, u okviru toga, kapitalni izdaci 3% (bez opština). To će se praktično ustanoviti predstojećim rebalansom budžeta. Održavanje ovog nivoa javne potrošnje u periodu koji slijedi omogućava i dugoročno održivu politiku niskih kamatnih stopa.

Restrukturiranje, privatizacija, infrastruktura

Vlada će voditi politiku da proces privatizacije okonča ili izvjesno privede kraju u ovom mandatu.

U dijelu restrukturiranja, Vlada će podržati optimizaciju velikih sistema kao što su KAP i Željezara, kako bi se obezbijedila njihova kratkoročna stabilnost i dugoročna održivost. U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da se implementira novo radno zakonodavstvo i da se realizuju projekti iz oblasti aktivne politike zapošljavanja. Takođe, i stvaranje pretpostavki za realizaciju velikih investicionih aktivnosti.

Vlasničko restrukturiranje Elektroprivrede Crne Gore, kroz proces dokapitalizacije, ima višedimenzionalni značaj. Svježi kapital iz ove transakcije omogućava da se i u periodu krize nastavi sa razvojnim aktivnostima. S druge strane, finansijsko jačanje EPCG, uz implementaciju novih menadžment tehnika i oslanjanje na strateške potencijale novog partnera, omogućiće da EPCG, u tržišnim uslovima, postane ključni faktor realizacije vitalnih projekata predviđenih Strategijom energetskog razvoja. Vlada planira da se ova transakcija i potpisivanje ugovora realizuje do kraja 2009. godine.

Energetski sektor je ne samo preduslov razvoja drugih ekonomskih potencijala, već sam po sebi šansa za stvaranje novog dohotka, za nove značajne investicije i radna mjesta. Uz turizam, energetski sektor predstavlja stratešku granu crnogorske ekonomije. Projekti izgradnje sistema hidroelektrana na Morači, HE Komarnica, kao i mreže malih elektrana i vjetrogeneratora imaju odlučujući značaj u nastojanju da Crna Gora postane ozbiljan regionalni subjekt u proizvodnji električne energije. Takođe, i projekat izgradnje TE Maoč, kao i nastavak istraživanja nafte i gasa u Crnogorskom podmorju.

Neophodno je poboljšati i izgraditi fizičku infrastrukturu koja ograničava nastavak dinamičnog i održivog ekonomskog rasta. Modernizacija putne, željezničke, lučke i avio infrastrukture je prioritetni zadatak. Takođe, i ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Pravi model za njihovu relizaciju je privatno javno partnerstvo, koncesioni aranžmani i privatizacija vodovodno komunalnih preduzeća.

Izgradnja autoputa od Bara do Boljara je od strateškog i višestrukog značaja. Vlada je dala saglasnost na koncesioni ugovor sa najboljim ponuđačem na međunarodnom tenderu, hrvatskim građevinskim Konzorcijumom, koji je potpisan danas. Ugovorom su definisani svi elementi koji se odnose na projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje autoputa. Očekujemo da fizička realizacija projekta počne u ovoj godini.

Želim posebno da pomenem i završetak puta Risan-Nikšić-Žabljak. Takođe, i projekat Bjelasica Komovi, koji predstavlja veliku razvojnu šansu za sjever Crne Gore. U Vladi smo prepoznali potrebu da se tom izazovu pridje kroz izradu Prostornog plana prostora posebne namjene, koji se donosi za prostore od šireg značaja za državu. Angažovanje najkvalitetnijih svjetskih kompanija iz oblasti planiranja prostora, zimskog turizma i očuvanja životne sredine, uvjerava nas da će sve destinacije u regionu Bjelasice i Komova biti adekvatno isplanirane. Nakon izrade i usvajanja Plana koji se očekuje do kraja 2009, dobićemo detaljnu razradu ovih lokacija i stvoriti uslove za investicije. Uz niz drugih aktivnosti i projekata, ovo će biti konkretni pokazatelj istinske posvećenosti Vlade ravnomjernom regionalnom razvoju.

Strukturne reforme i razvoj

Jedan od ključnih zadataka i ove Vlade biće nastavak strukturnih reformi, kao osnov za dinamičan i održiv ekonomski razvoj, koji ne podrazumijeva samo visoke kumulativne stope rasta BDP. Prije svega, nužne su kvalitativne promjene u strukturi naše ekonomije, kako bi se povećala njena konkurentnost. Naša integracija u EU znači izgradnju funkcioalne tržišne privrede koja će biti sposobna da se nosi sa rastućim konkurentskim pritiscima na integrisanom evropskom tržištu. Značaj ovih promjena treba sagledati i sa još jednog važnog aspekta: treba ih tretirati u kontekstu rješavanja najkrupnijeg problema koji danas ima crnogorska ekonomija trgovinskog debalansa u odnosima sa inostranstvom. Iako je on u velikoj mjeri posljedica velikog priliva investicija u protekle tri godine, isto tako je i odraz nedovoljne usklađenosti i konkurentnosti naše ekonomije. Takođe, i nedovoljne valorizacije resursa kojima Crna Gora obiluje. Nimalo lak zadatak koji stoji pred novom Vladom, ali i pred cjelokupnom privredom je predan rad na izgradnji takve ekonomske strukture u Crnoj Gori koja će biti izvozno konkurentna. Turizam i usluge, svakako, ostaju naš prioritet, ali moramo raditi na upotpunjavanju naše privredne slike i truditi se da u Crnoj Gori proizvedemo što više proizvoda koji će svojim kvalitetom i stepenom obrade moći da se ravnopravno nose na širem tržištu.

Mi već više godina uspješno radimo na usklađivanju našeg institucionalnog i zakonodavnog okvira sa pravilima i standardima EU. Sada moramo mnogo više raditi na kvalitetu te integracije, odnosno na usvajanju standarda, kako bi se što bolje iskoristile mogućnosti evropskog tržišta, koje su otvorene stupanjem na snagu Privremenog sporazuma. Jačanje sposobnosti da se što bolje i što prije iskoriste prednosti evropskog tržišta trebalo bi da bude okosnica razvoja svake kompanije, i polazište svakog pojedinca.

Poštovani poslanici,

Kao što sam već rekao, programski sadržaj ove Vlade opredijeljen je aktivnostima na ispunjavanju svih uslova za punu integraciju u EU i NATO. Isto tako, i obavezama koje proističu iz članstva Crne Gore u međunarodnim organizacijama, ekonomskim i finansijskim institucijama. To praktično znači da ne postoji oblast društva ili obaveza države, koji neće biti predmet pažnje Vlade, kako bi se tokom narednog četvorogodišnjeg perioda dostigli evropski standardi na svim poljima. Pred nama je obiman posao i izazovi. Očekujem da Parlament, ali i sve ostale strukture društva, daju svoj doprinos ostvarivanju naše izvjesne evropske budućnosti. U tom uvjerenju, očekujem vašu podršku izloženim programskim aktivnostima Vlade.

Na osnovu iznijetih programskih opredjeljenja i člana 103 stav 2 Ustava Crne Gore, predlažem sljedeći sastav Vlade:

- potpredsjednik Vlade za poslove medjunarodne ekonomske saradnje, strukturne reforme i unapredjenje poslovnog ambijenta, ujedno i ministar finansija, dr IGOR LUKŠIĆ, diplomirani ekonomista, rodjen 1976. godine, dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar finansija;

- potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, SVETOZAR MAROVIĆ, diplomirani pravnik, rodjen 1955. godine, raniji predsjednik Skupštine Republike Crne Gore i predsjednik državne zajednice SiCG, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore;

- potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, ujedno
i ministar za informaciono društvo, prof. dr VUJICA LAZOVIĆ, diplomirani ekonomista, rodjen 1963. godine, dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo;

- ministar inostranih poslova, MILAN ROĆEN, završio Fakultet političkih nauka, rodjen 1950. godine, dosadašnji ministar inostranih poslova;

- ministar pravde, MIRAŠ RADOVIĆ, diplomirani pravnik, rodjen 1959. godine, dosadašnji ministar pravde;

- ministar odbrane, mr BORO VUČINIĆ, diplomirani pravnik, rodjen 1954. godine, dosadašnji ministar odbrane;

- ministar unutrašnjih poslova i javne uprave IVAN BRAJOVIĆ, diplomirani inženjer, rodjen 1962. godine, potpredsjednik Socijaldemokratske partije;

- ministar za evropske integracije, prof. dr GORDANA DUROVIĆ, diplomirani ekonomista, rodjena 1964. godine, dosadašnji potpredsjednik Vlade za evropske integracije;

- ministar za ljudska i manjinska prava, FERHAT DINOŠA, završio Filozofski fakultet, rodjen 1954. godine, predsjednik Demokratske unije Albanaca;

- ministar prosvjete i nauke, prof. dr SRETEN SKULETIĆ, završio Elektrotehnički fakultet, rodjen 1949. godine, dosadašnji ministar prosvjete i nauke;

- ministar zdravlja, dr MIODRAG RADUNOVIĆ, završio Medicinski fakultet, rodjen 1959. godine, dosadašnji ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja;

- ministar rada i socijalnog staranja, dr SUAD NUMANOVIĆ, završio Medicinski fakultet, rodjen 1960. godine, dosadašnji ministar bez portfelja;

- ministar uredjenja prostora i zaštite životne sredine, BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, diplomirani inženjer, rodjen 1961. godine, dosadašnji ministar za ekonomski razvoj;

- ministar ekonomije, BRANKO VUJOVIĆ, diplomirani inženjer, rodjen 1951. godine, dosadašnji direktor Agencije Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja;

- ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, prof. dr ANDRIJA LOMPAR, diplomirani inženjer, rodjen 1956. godine, dosadašnji ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija;

- ministar turizma, PREDRAG NENEZIĆ, diplomirani ekonomista, rodjen 1970. godine, dosadašnji ministar turizma i zaštite životne sredine;

- ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, mr MILUTIN SIMOVIĆ, završio Poljoprivredni fakultet, rodjen 1961. godine, dosadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

- ministar kulture, sporta i medija, prof. BRANISLAV MIĆUNOVIĆ, završio Fakultet dramskih umjetnosti, rodjen 1952. godine, dosadašnji ministar kulture, sporta i medija;

- ministar bez portfelja, RAFET HUSOVIĆ, završio Prirodno matematički fakultet, rodjen 1964. godine, predsjednik Bošnjačke stranke, i

- ministar bez portfelja, SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, diplomirani pravnik, rodjen 1959. godine, dosadašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore

Zahvaljujem na pažnji i molim da prihvatite predloženi program i sastav Vlade Crne Gore.