Izlaganje ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića, na Nacionalnom skup “Gojaznost kod djece u Crnoj Gori- prilike i izazovi”

Poštovani kolega Janoviću, gospođo Brajović, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije, gospodine Mugoša, uvaženi ljekari i predstavnici zdravstvenog sistema, predstavnici medija, dame i gospodo,

Dobrodošli na Nacionalni skup “Gojaznost kod djece u Crnoj Gori- prilike i izazovi”, na kom će biti prezentovani rezultati Nacionalnog istraživanja o gojaznosti među dječijom populacijom u našoj zemlji, uzrasta 7 godina.

Gojaznost je u konačnom medicinski problem koji se najlakše prepozna ali se najteže liječi. Ukoliko se na vrijeme ne spriječi, gojaznost u dječijem dobu često postane doživotni problem. Gojaznost je dostigla epidemijske razmjere u svijetu. U poslednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300%.

Uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni, i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore. Loši efekti gojaznosti na zdravlje su brojni: povećan rizik za kardiovaskularne bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes, problemi sa disanjem i spavanjem.

Sprovođenjem istraživanja kojeg danas prezentujemo, Crna Gora se priključila Inicijativi SZO o nadzoru gojaznosti kod djece za region Evrope, koja je uspostavljena 2006. godine. Crna Gora se priključila COSI programu, sa glavnim ciljem da se dobiju mjerljivi i uporedivi podaci o prevalenciji prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti kod učenika osnovnih škola u Crnoj Gori.

Implementacija COSI studije u Crnoj Gori je počela u aprilu 2016. godine, kada je osnovan Nacionalni koordinacioni tim, na čelu sa Institutom za javno zdravlje i Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje. Projekat su podržali SZO i Ministarstvo prosvjete.

U Istraživanju je ukupno ispitano 1754 učenika prvog i drugog razreda iz 100 osnovnih škola, dok su mjerenja tjelesne mase i visine izvršena kod 1689 učenika.

Istraživanje je pokazalo da je prekomjerna težina i kod dječaka i kod djevojčica zabilježena kod 18.1% ispitanika. Takođe, istraživanje je pokazalo da je preko petine, ili 22.8% dječaka gojazno, dok je skoro svaka deseta djevojčica gojazna, ili 11.9%.

Ove trendove moguće je promijeniti i ostvariti napredak samo kroz multisektorsku saradnju i sprovođenje sveobuhvatnog paketa intervencija utemeljenih na podacima i dokazima. Najuspešniji pristup liječenju gojaznosti podrazumijeva promjenu načina života, korekciju ishrane i povećanje fizičke aktivnosti.

Zdravstveni sistem je u tom smislu realizovao brojne aktivnosti u proteklom periodu, a podijeliću sa Vama samo jedan njihov dio. U okviru Akcionog plana  za ishranu 2015/2016 jedan od glavnih ciljeva bio je usmjeren na stvaranje okruženja koje podstiče pravilnu ishranu. Shodno tome, Institut za javno zdravlje podržao je projekat “Đačka kuhinja”, zbog brojnih prednosti koje organizovani način ishrane u školama nosi sa sobom. Takođe, prema Ugovoru o poslovnoj saradnji sa školom za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”, Institut pruža stručnu pomoć u oblasti primjene principa pravilne ishrane djece radi unapređenja školskih obroka.

Institut za javno zdravlje ima Savjetovalište za pravilnu ishranu u kojem radi 5 ljekara specijalista koji pružaju stručnu pomoć u prevenciji i tretmanu gojaznosti kod djece. U toku prethodne godine Savjetovalište je posjetilo 122 djece uzrasta od 5-18 godina. Takođe, širom Crne Gore, u osnovnim i srednjim školama, održana su predavanja na temu “Zdravi stilovi života”, a pedijatrima u 6 crnogorskih opština na temu “Prevencija I tretman dječije gojaznosti”.

U okviru Akcionog plana za ishranu 2017/2018 definisano je nekoliko ciljeva i aktivnosti koji se tiču dječije gojaznosti, a koje ćemo realizovati uz podršku SZO i ministarstava prosvjete i sporta.

Sa željom da stvaramo zdrave generacije, pozivam sve da se aktivno uključe i daju svoj doprinos u prevazilaženju izazova sa kojima se suočavamo kada je gojaznost u pitanju.

Hvala.