Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o državnim nagradama

Vrijeme trajanja javne rasprave: 17. jul - 18. septembar 2018. godine

Javna rasprava o Nacrtu zakona o državnim nagradam sprovedena je :

1. Konsultovanjem zainteresovane javnosti. Postupak je sproveden u periodu 17. jul – 1. avgust 2018.godine, upućivanjem javnog poziva putem sajta Ministartsva kulture i mejlom na adrese: javnih ustanova kulture, Skupštine Crne Gore, strukovnih udruženja, istaknutih umjetnika i stručnjaka, Zajednice opština Crne Gore. U ovoj fazi javnost nije pokazala interesovanje za uključenje u proces izrade zakona.

2. Sprovođenjem javne rasprave, u periodu 30. avgust – 18. septembar 2018. godine, i to: organizovanjem okruglog stola 11. septembra 2018. godine u Ministarstvu kulture na Cetinju i dostavljanjem primjedbi, predloga i sugestija u pisanom i elektronskom obliku.

Dragica Milić, Generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo;

Dragoljub Janković, načelnik Direkcije za statusna pitanja umjetnika i stručnjaka i državne nagrade.

Ministarstvo kulture uputilo je poziv za učešće u javnoj raspravi sa tekstom nacrta zakona, na veliki broj adresa: nacionalnim ustanovama kulture, državnim organima, Skupštini Crne Gore, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, strukovnim udruženjima, istaknutim umjetnicima, Zajednici opština Crne Gore. I pored očekivanja da će značaj ovog zakona animirati veliki broj učesnika, u javnoj raspravi aktivno je participirao mali broj.

Tokom konsultovanja javnosti nije bilo prijavljenih učesnika.

Tokom javne rasprave, u pisanoj i elektronskoj formi na adresu Ministarstva dostavljene su svega tri sugestije i to od dva fizička lica i prijedlozi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

Na okruglom stolu u okviru Programa javne rasprave učestvovalo je ukupno osam učesnika. Pored Ministarsva kulture, prisustvovali su predstavnici: Skupštine Crne Gore, Narodnog muzeja Crne Gore, Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Ministarstva prosvjete.

U sugestijama koje je dostavio dr Čedomir Bogićević predlaže se da se zakonom isključi mogućnost dodjele Trinaestojulske nagrade za životno djelo licu kojem je ranije dodijeljena istoimena godišnja nagrada. Takođe, smatra da treba propisati da isti laureat ne može dobiti dvije ili više Trinaestojulskih nagrada za godišnja ostvarenja.

Stav predlagača: nijesu prihvaćene sugestije koje se odnose na Trinaestojulsku nagradu za životno djelo jer je riječ o različitom stvaralačkom opusu koji može biti vrednovan po oba osnova, dok je prijedlog o tome da li jedno lice može biti dobitnik dvije ili više godišnjih Trinaestojulskih nagrada već inkorporiran u tekst zakona.

Prijedlog Dragana Markovića, bibliotekara u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević, odnosio se na to da dodjela tri godišnje Trinaestojulske nagrade mora biti diferencirana tako što bi se po jedna dodjeljivala pojedincu, grupi građana ili pravnom licu i za životno djelo, obrazlažući takav prijedlog prethodnom praksom prema kojoj su tri godišnje nagrade najčešće dodjeljivane pojedincima i to iz iste oblasti. Predložio je i promjenu naziva nagrade Miroslavljevo jevanđelje u Oktoih prvoglasnik ili Ljetopis popa Dukljanina (Barski rodoslov), obrazlažući takav stav navodima da Miroslavljevo jevanđelje ne pripada našoj kulturnoj baštini.

Stav predlagača: U odnosu na prvu sugestiju predlagač smatra da su tekstom nacrta zakona već u dovoljnoj mjeri definisane oblasti dodjele godišnjih Trinaestojulskih nagrada i to upravo da bi se izbjegle nedosljednosti na koje je predlagač ukazao. Što se tiče promjene naziva državnih nagrada, riječ je o veoma kompleksnom pitanju, koje prevazilazi ovlašćenja i nadležnosti radne grupe koja je radila na ovom aktu.

Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore dostavilo je predlog da se nagrada Petar Lubarda dodjeljuje svake druge godine, umjesto svake treće, te da se s tim u vezi i selektor imenuje na period od dvije godine. Udruženje smatra da je likovna umjetnost u Crnoj Gori tradicionalno jedna od najplodnijih i najzastupljenijih umjetnosti, da su likovni umjetnici najbrojnija umjetnička populacija, te da književnici imaju mogućnost da budu nagrađeni kroz dvije državne nagrade iako su manje brojni od likovnih umjetnika.

Stav predlagača: Sugestije Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore nijesu prihvaćene. Ne sporeći značaj likovne umjetnosti u Crnoj Gori, stav predlagača je da se definisanim konceptom nagrade Petar Lubarda i dinamikom njene dodjele postiže bolji efekat valorizacije dostignuća crnogorske likovne umjetnosti. Kada su u pitanju navodi koji se odnosi na književne stvaraoce, treba imati u vidu da je za književnu produkciju ustanovljena jedna nagrada, dok Njegoševa nagrada ima karakter međunarodne nagrade, te samim tim nije izričito namijenjena crnogorskim književnicima.

Tokom Okruglog stola najviše pažnje posvećeno je Trinaestojulskoj i Njegoševoj nagradi. U diskusijama je apostrofirana potreba povećanja broja članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade sa pet na sedam članova, te da bi Trinaestojulska nagrada za životno djelo trebalo da bude dodjeljivana svake treće godine. Takođe, predloženo je i da dinamika dodjele Njegoševe nagrade sa sadašnje dvije godine bude utvrđena na tri godine.

Imajući u vidu diskusije sa okruglog stola predlagač je prihvatio predloge koje se odnose na Trinaestojulsku nagradu i to tako što je broj članova žirija povećan sa pet na sedam članova zbog kompleksnosti oblasti za koje se dodjeljuje i istovremeno je dinamika dodjele Trinaestojulske nagrade za životno djelo promijenjena sa dvije na tri godine.

U odnosu na dinamiku dodjele Njegoševe nagrade, stav predlagača je da se ona i ubuduće dodjeljuje svake druge godine imajući u vidu njen međunarodni karakter, južnolovensko književno područje, kao i promjenu koncepta ove nagrade po kojem ona obuhvata cjelokupan opus književnika i njegov doprinos južnoslovenskoj književnosti. Takođe, predlagač je ocijenio da se utvrđenim rokom dodjele ove nagrade doprinosi boljoj valorizaciji književnog stvaralaštva i crnogorskog kulturnog nasljeđa.

Mjesto i datum sačinjavanja izvještaja: 25. septembar 2018. godine