Izvještaj sa javne rasprave o Nacrtu Strategije inkluzivnog obrazovanja 2019-2025

U skladu sa Programom rada Vlade za 2018. godinu Ministarstvo prosvjete je u obavezi da pripremi Strategiju inkluzivnog obrazovanja 2019-2025.

Shodno tome, Ministarstvo prosvjete je formiralo Radnu grupu koja je izradila Nacrt Strategije inkluzivnog obrazovanja 2019-2025 i prateći Akcioni plan.

U njenoj izradi učestvovali su Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo zdravlja, Zavod za školstvo, Centar za stručno obrazovanje, predstavnici ustanova obrazovanja i vaspitanja i nevladinog sektora.

Podršku i doprinos u recenziji i finalnoj fazi izrade dokumenta pružila je Kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori.

Ministarstvo prosvjete kao obrađivač, smatralo je potrebnim da u postupku pripreme dokumenta, organizuje javne rasprave koje bi poslužile za aktivno učešće stručne i civilne javnosti, radi unapređenja teksta Nacrta Strategije, da bi ovaj dokument bio razvijen kroz participativni proces svih relevatnih subjekata.

Dokument je, najprije, u okviru javne rasprave bio dostupan putem sajta Ministarstva prosvjete. Naime, sveukupna javnost je bila pozvana da se uključi u proces finalizacije dokumenta. Da bi osigurali najširu prihvaćenost, participativnost relevatnih subjekata, učešće svih zaniteresovanih strana i najveći mogući kvalitet dokumenta bilo je moguće dostaviti sugestije i komentare od 26.07.2018. do 10. septembra 2018. godine elektronskim putem.

Nakon toga smo organizovali tri javne prezentacije. Prva je održana 29.10.2018. godine u JU OŠ »Aleksa Đilas Bećo« u Mojkovcu s početkom u 11 sati za śeverni region Crne Gore. Druga je bila održana u JU Gimnazija »Niko Rolović«, Bar s početkom u 11 sati za južni region Crne Gore. Treća je održana u Sali Ministarstva prosvjete 05.11.2018. godine s početkom u 11 sati za centralni region.

Učestvovali su predstavnici obrazovno-vaspitnih ustanova (predškolske ustanove, osnovne škole, srednje škole), ustanova dječije i socijalne zaštite i zdravstvenih ustanova, civilnog sektora jer su nam bila važna mišljenja svih aktera obzirom na multisdisciplinirani karakter ove Strategije.
Metodologija rada je bila sljedeća. Najprije je urađena prezentacija Nacrta strategije, kojom prilikom je predstavljen cilj i vodeće načelom dosadašnja postignuća u inkluzivnom obrazovanju (fokus na realizaciju prethodne Strategije 2014-2018), pristup izradi Strategije, što želimo da unaprijedimo, zadaci Strategije inkluzivnog obrazovanja i Akcioni plan.

Nakon toga su učesnici iznijeli svoje viđenje u cilju unapređenja i finalizacije dokumenta.

Najčešći komentari su se odnosili na potrebu da se unaprijedi rani razvoj: otkrivanje, saopštavanje smetnje u razvoju i tretman đece sa smetnjama i razvojnim rizicima i veća dostupnost zdravstvenih usluga. Potom, na važnost razmjene informacija između zdravstvenih ustanova i vrtića i osnovnih škola. Rad na stavovima koji prihvataju đecu sa smetnjama u razvoju (roditelji, zajednica, nastavnici), podrška i obuka roditelja, da se poboljša razmjena informacija između vrtića i osnovnih škola i prelaz đece iz jednog u drugi nivo obrazovanja, da se unaprijedi odgovornost svih u školi, a prije svega liderska uloga uprave škole, osnaže nastavnici za inkluzivne kompetencije, posebno u odnosu na asistente u nastavi, kao i da se poboljša rad i komunikacija sa komisijama za usmjeravanje.

Konsultativni proces u okviru javnih rasprava poslužio je da se osnaže i pojačaju prepoznate mjere i predviđene aktivnosti u finalnom dokumentu.