Ministar Bogdanović: Godina velikih rezultata i visoko postavljenih standarda

Najavljene su aktivnosti na realizaciji izgradnje Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, kada se mogu očekivati prvi koraci u realizaciji?

U partnerskom odnosu sa Glavnim gradom, otpočele su neophodne aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, koji će predstavljati važan segment naše umjetnosti, ali i očuvanja kulturnog identiteta crnogorskog naroda.

Imajući u vidi značaj ovog projekta, ali i njegovu zahtjevnost, za realizaciju ovog projekta opredijeljena je jedna od najatraktivnijih lokacija u Glavnom gradu. Uvjeren sam da će ubrzo od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, a u saradnji sa Ministarstvom kulture i Glavnim gradom Podgorica biti raspisan međunarodni javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje.

Kao što vam je poznato crnogorske institucije kulture Muzički centar, Crnogorska kinoteka i Filmski centar od svog osnivanja rade u iznajmljenim i neuslovnim prostorima, što je njihov rad činilo mnogostruko otežanim i složenijim. Upravo je ta okolnost najbolji dokaz sa koliko entuzijazma i profesionalnosti zaposleni u tim ustanovama rade, bez obzira na prepreke sa kojima se susrijeću.
Vrijednost ove investicije koja je veća od 13 miliona eura dokaz je programskih politika kojima Vlada Crne Gore posvećeno pristupa u namjeri da se kulturnim poslenicima obezbijede nesmetani uslovi za rad, čime se stiču neophodni preduslovi za ostvarivanje još većih kulturnih dometa.
Siguran sam da će renovirani objekat nekadašnjeg Doma Vojske, zadovoljiti ne samo potrebe i očekivanja ustanova kulture, već i evropske standarde. Radovi su u završnoj fazi, očekujemo najkasnije do kraja februara 2019. i upotrebnu dozvolu, čime se stiču uslovi da nakon toga sve tri institucije počnu sa radom u novom prostoru.

Ministarstvo kulture posvećeno radi na razvoju novih segmenata, jedan od njih su i kreativne industrije. O tome kolika je naša spremnost da im se posvetimo u potpunosti govori i činjenica da je odnedavno u Ministarstvu kulture formiran i Generalni direktorat koji se bavi kapitalnim investicijama i razvojem kreativnih industrija.

Namjera je da djela naših umjetnika učinimo vidljivim i tržišno održivim. Ministarstvo planira realizaciju 6 Kreativnih habova u Crnoj Gori, koji trebaju da budu mjesta na kojima će se postizati sinergija kreativnog izraza i preduzetničkog duha. U 2019. je planiran početak radova na prvim pilot projektima kreativnih habova u Podgorici, Baru i Kotoru, i to u objektima koji su kulturna dobra, za tu namjenu je iz budžeta opredijeljeno 1.5 miliona eura.
Ipak, dok ne stvorimo uslove za rad naših umjetnika u kreativnim habovima, opredijelili smo u 2018. 50.000 eura za podršku projektima iz ove oblasti. S ponosom ističem da smo na konkursu za podršku kreativnim industrijama dobili čak 30 aplikacija. Ovo je potencijal iz kojeg crpimo crnogorske proizvode koji će biti predstavljeni pod brendom Creative Montenegro.

Ministarstvo kulture je bilo veoma aktivno na polju međunarodne saradnje. Šta bi ste u tom domenu izdvojili kao posebno?

Ministarstvo kulture je u 2018, u saradnji sa drugim državama Evrope, ali i nacionalnim i lokalnim institucijama iz oblasti kulture nizom manifestacija obilježilo Evropsku godinu kulturne baštine i Dane evropske baštine, sa ciljem približavanja kulturne baštine široj javnosti, promocije lokalnih vještina i tradicije i isticanja dobrih praksi u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Napomenuo bih da su potpisani važni dokumenti, i to: Memorandum o saradnji između Ministarstva kulture Crne Gore i Arheološkog instituta Austrije, Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Argentine o kulturnoj saradnji, kao i Program saradnje u oblasti kulture između Ministarstva kulture Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Albanije, za period 2018 – 2020.

Ministarstvo kulture je posvećeno radilo na relizaciji projekata finansiranih od strane Evropske unije. Projekat MONET, u kojem je Ministarstvo kulture vodeći partner, dok su ostali partneri iz Italije i Albanije, baziran je na stvaranju mreže muzeja i kulturnih lokacija i promociji prirodne i kulturne baštine kroz valorizaciju muzeja. HAMLET je projekat baziran na promociji manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost. Primijetićete da Ministarstvo puno pažnje posvećuje spoju kulture i turizma, tretirajući ovu simbiozu neophodnom u godinama koje dolaze.

Posle dužeg vremenskog perioda s ponosom mogu istaći da se otpočelo sa rješavanjem stambenih pitanja za zaposlene u kulturi. Na osnovu sporazuma koji je potpisalo Ministarstvo kulture sa Sindikatom kulture koji predviđa obavezu ustanova iz ovog sektora da u 2019. i 2020. uplate iznose od po 200.000 evra Sindikatu, kao što je učinjeno i u prethodnoj godini, uspješno smo realizovali fazu predstavljanja idejnog rješenja prvog stambenog objekta koji će biti izgrađen na Cetinju. Pomenuti objekat će imati 5.000 m2 bruto građevinske površine, i u njemu će biti 60 stambenih jedinica. Moram istaći da sa Sindikatom radimo i na obezbjeđivanju lokacija u Glavnom gradu i drugim gradovima, kako bi postigli kontinuitet u realizcaji ovih krucijalnih aktivnosti.

Crna Gora 1. januara 2019. postaje 39. članica potpornog fonda za kinematografiju Eurimaž. To je veliki datum, ne samo za nacionalnu kinematografiju već i za Crnu Goru, a prije svega i razvojna šansa za naše stvaraoce i izvanredan vid promocije naše zemlje. Članstvom u Eurimažu za crnogorski kinematografski sektor obezbjeđuju se nove mogućnosti za finansiranje projekata, prije svega, dugometražnih igranih filmova koji nastaju kao koprodukcije između dvije ili više zemalja u skladu s Konvencijom Savjeta Evrope o kinematografskoj koprodukciji.

U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, u protekle dvije godine je za realizaciju 218 projekata iz oblasti kulturne baštine obezbijeđeno oko 2 miliona eura.

Projekti se odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, iz grupe fizički najugroženijih, kao i na edukaciju i doedukaciju kadrova, prezentaciju u muzejskoj, bibliotečkoj, arhivskoj, kinotečkoj i konzervatorskoj djelatnosti i tehničko – tehnološko opremanje ustanova.

Kada govorimo o očuvanju kulturne baštine, neizostavan segment svako je i saradnja sa UNESCO. U tom pogledu osmišljena je strategija prevazilaženja urbanističkog pritiska na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Nakon usvajanja Akcionog plana, uveden je moratorijum na gradnju koji je i dalje na snazi, a sami plan je gotovo u potpunosti realizovan. Prethodni period je obilježilo i upisivanje Kotorske tvrđave na UNESCO listu svjetske baštine, u okviru iste nominacije omogućen je naknadni upis tvrđave Forte Mare u Herceg Novom, nakon što se ispune dostavljeni zahtjevi UNESCO.

Javnost je bila svjedok neuspjelih pokušaja Republike Srbije da pjevanje uz gusle i nacionalnu nošnju Crne Gore prikažu kao dio vlastite tradicije i kulturnog nasljeđa, što najblaže rečeno ne odgovara istini. Složićemo se da su gusle i njihova upotreba dio kulturnog nasljeđa brojnih balkanskih naroda, te je bilo za očekivati da se sa većom dozom opreza i poštovanja pristupi ovoj činjenici, prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu.

Činjenica da je pjevanje uz gusle za sada upisano na Reprezentativnu listu nameterijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, kao dio kulturnog nasljeđa Srbije, podrazumijeva da Srbija prilikom prezentacije ovog nasljeđa tretira sopstvenu guslarsku tradiciju i sve ono što uz nju ide, kao što su nošnja, simbolička značenja i izvornost tekstova guslarskih pjesama. Međutim, to nije bio slučaj tokom spornog događaja.

Nastupom guslara prilikom pomenutog događaja u Kini, koji je bio obučen u crnogorsku narodnu nošnju, što predstavlja krajnje eksplicitno identitetsko obilježje, organizatori ovog nastupa posegnuli su u konkretno kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljajući ga kao svoje. Poštujući činjenicu da pjevanje uz gusle pripada i kulturnom nasljeđu Srbije, što je uostalom potvrđeno upisom na UNESCO listu, smatramo da se prilikom prezentacije i promocije ovog nematrijalnog dostignuća ne smije referisati na one sadržaje i elemente koji pripadaju drugim narodima.

Imajući u vidu situaciju u Narodnom muzeju Crne Gore, Ministarstvo kulture je predložilo Vladi formiranje Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije u Narodnom muzeju, februara 2018.

Državna komisija je u prvom Izvještaju, konstatovala stepen realizacije aktivnosti revizionih komisija Muzeja, prepoznala određene probleme u radu i dala predlog za postupanje u narednom periodu.

Predmetne revizione komisije Narodni muzej nijesu u potpunosti obuhvatile ukupan muzejski materijal, ali ni bibliotečku i arhivsku građu kojom raspolaže Narodni muzej. Nakon dostavljanja Izvještaja, Državna komisija je dala preporuke za otklanjanje prepoznatih nedostataka i propusta, pa je tako Narodni muzej donio rješenja o obrazovanju komisije za reviziju svih oblika dokumentacije i evidencija, kao i komisije za reviziju muzejskog materijala svih jedinica Istorijskog muzeja, bibliotečke i arhivske građe, uspostavio muzejsku dokumentaciju za novonabavljeni muzejski materijal Arheološkog muzej. Na osnovu toga, Ministarstvo kulture, Državna komisija i Narodni muzej Crne Gore uradili su Uputstvo za reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije.

Državna komisija je revizionim komisijama Narodnog muzeja dala rok 26.07.2019. za poslove revizije, i nakon toga rok od tri mjeseca za donošenje Izvještaja o zatečenom stanju, utvrđenim razlikama, predlogu za otpis i mjerama zaštite muzejskog materijala, dok je za Umjetnički i Etnografski muzej bilo predviđeno da se revizije završe do kraja 2018, što je i urađeno, i sada su komisije dužne da sačine pomenuti izvještaj u roku od tri mjeseca od zavrsene revizije. Dakle, očekujem konkretne rezultate za ove dvije muzejske jedinice do kraja marta 2019, a siguran sam da će i novoformirana Državna komisija koju budemo imenovali do kraja januara, kvalitetno pristupiti ovom poslu i ubrzati dinamiku svih revizionih komisija, kako bi što skorije napravili presjek stanja i dobili precizne podatke i nalaze, na osnovu kojih ćemo biti načisto sa čim raspolažemo u muzejskim fondovima i jedinicama. To je interes i obaveza svih nas, zato i preduzimamo sve kako bi utvrdili što je prije moguće činjenično stanje. Nakon takve analize, nadležne institucije, svaka iz svoje nadležnosti treba da preduzmu odgovarajuće korake i odgovornosti.

Vjerujem da ste svjedoci brojnih aktivnosti koje je realizovalo Ministarstvo kulture u prethodnom periodu. Teško je neki segment izdvojiti. Radilo se aktivno na zakonskoj legislativi i njenoj usklađenosti sa standardima EU, započeti su brojni projekti sa međunarodnim partnerima, uspjeli smo na valjan način da povežemo kulturu i turizam tretirajući ih kao razvojne potencijale Crne Gore. Čini mi se da kreativne industrije polako ali sigurno bivaju prihvaćene kao nov modalitet u razmišljanju i djelovanju naših stvaraoca što je naša intencija i upravo na ovaj način mijenjamo percepciju javnosti o kulturi kao stalnom potrošaču, i dokazujemo da kultura itekako može da proizvodi tržišno održiva djela, koja će na valjan način biti i vrednovana ne samo u Crnoj Gori, već i van nje. Planiramo nastavak svih započetih aktivnosti ali i realizaciju novih na poljima kulturno - umjetnickog stvaralaštva, kulturne baštine, medija i kreativnih industija.