Saopštenje Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine povodom pronalaženja tijela još jednog mrtvog delfina na kupalištu Majami u Ulcinju i ubijenih jelena i muflona u Bistrici kod

Nakon informisanja putem štampanih dnevnih medija, ovlašćena lica iz Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine u petak, 20. novembra 2009. godine posjetila su kupalište Majami kao i Veliku plažu u Ulcinju, gdje su se, prema navodima medija, nalazila tijela uginulih delfina.

Ovom prilikom želimo da informišemo javnost da nadležne državne institucije (AZZS i MUPZZS) nisu bile zvaničnim putem obaviještene o ovom incidentu, već su o istom saznale putem članka pod nazivom Još jedan mrtvi delfin-Stručnjači ne znaju šta se dešava u moru kod Ulcinja, novi incident na ušću Bojane, objavljenog u dnevnom listu Vijesti, 19. novembra 2009. godine.

Ekipa Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine nije zatekla tijela uginulih delfina na plaži, već su ih, prema riječima potpredsjednika Opštine Ulcinj, uklonili zakupci plaže. Od čelnih ljudi Opštine Ulcinj nije uspjelo da se sazna po čijem ovlašćenju je to urađeno.

Podsjećanja radi, Vlada Crne Gore je u decembru prošle godine, usvojila Sporazum o zaštiti kitova Cetacea u Crnom moru, Sredozemnom moru i susejdnom atlanskom području (ACCOBAMS) koji je proistekao iz Zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija), a za čije sprovođenje je nadležno Ministarstvo uredjenja prostora i zaštite životne sredine.

Prema pretpostavkama, uginuli delfini su pripadali rodu Stenella, koji je niža taksonomska kategorija od roda Cetacea čiji su pripadnici svrstani u Apendix I (vrste kojima prijeti istrebljenje) Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) a čije sprovođenje je zajednička nadležnost ove dvije državne institucije. Naime, Agencija za zaštitu životne sredine je nadležna za izdavanje CITES dozvola za trgovinu i promet ugroženim vrstama, dok je nadležnost ministarstva implementaciona politika konvencije.

Ovim putem apelujemo na građane, predstavnike lokalnih vlasti, nevladine organizacije i sve druge subjekte da, ukoliko primijete incidentnu situaciju, odmah obavijeste ekološku inspekciju Agencije za zaštitu životne sredine, čiji kontakti se nalaze u svim dnevnim listovima ili Ministarstvo, kako bi se mogle preduzeti sve neophodne aktivnosti za rješavanje ovakvih situacija,odnosno, u ovom slučaju, utvrđivanja uzroka smrti delfina, kao i njihovog zbrinjavanja, što je u opštem interesu.

Nas, kao nadležne institucije na to obavezuje potpisani ACCOBAMS sporazum, u kojem, u Dodatku 2, u dijelu koji se odnosi na istraživanje i praćenje, svaka strana ovog sporazuma je u obavezi da, u cilju prepoznavanja glavnih opasnosti i mogućih prijetnji po Cetacea-e, istraži uzorke mrtvih, ranjenih i nasukanih ili bolesnih životinja, što bi i u ovom slučaju pronalaženja tijela dva mrtva delfina , agencija i ministarstvo uradili u saradnji sa relevantnim naučnim i stručnim institucijama u Crnoj Gori.

II


U utorak, 24.novembra 2009. godine ekološka inspekcija Agencije za zaštitu životne sredine i ovlašćena lica Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine posjetila su prvo privatno lovište, vlasnika Petra Novovića u Bistrici pored Bijelog Polja, gdje su, prema navodima iz medija od 23. novembra, Rusi imali uspješan odstrijel dva jelena i jednog muflona.
Ekološka inspekcija je izvršila vanredan inspekcijski nadzor nad DOO PEŠTAN-COMERC, u čijem sastavu se nalazi lovište Bistrica koje se prostire na 200 hektara što privatnog, što opštinskog zemljišta ograđenog zemljišta, čime je prekršio član 42 Zakona o divljači i lovstvu.. Vlasnik ne posjeduje dozvolu za gazdovanjem lovišta, kao i Ugovor o koncesiji za opštinsko zemljište koje koristi za uzgoj ove alohtone vrste divljači. Naime, prapostojbina muflona je jugoistočna Azija, a donešen je na Sredozemlje još u neolitskom periodu.Međutim, pošto je postao veoma rijedak, po IUCN klasifikovan je kao ugrožena vrsta (Ovis orientalis) i kao potencijalno ugrožena (Ovis ammnon).

Vlasnik lovišta ove ugrožene divljači osim što ne vodi katastar lovišta, ne dostavlja podatke Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ne posjeduje saglasnost Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Lov koji su izvršili strani državljani obavljen je bez prethodne kontrole, a trofeji divljači su, bez propratnice i trofejnog lista, proslijeđeni u Opštinu Budva, čime je prekršen i član 69 Zakona o divljači i lovstvu.

Pošto, prema članu 39, uzgajanjem divljači se mogu baviti pravna ili fizička lica uz saglasnost MPŠV, koje se daje po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne sredine, a isto ministartvo daje mišljenje za propise i uslove za uzgajanje, a kako MUPZZS do sada lovištu Bistica nije izdalo nijedan takav dokument, ekološka inspekcija Agencije za zaštitu životne sredine je zabranila sve vrste aktivnosti do legalizacije lovišta.

Osim evidentnog krsenja pomenutog zakona, postavlja se pitanje na koji način i kako se u privatnom lovištu nalazi oko 500 jedinki muflona i jelena lopatara, a da o tome nisu obavijestene nadlezne institucije koje se bave zaštitom životne sredine.


Ovom prilikom zelimo da informišemo javnost da je Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, kao i relevantnim naučnim i stručnim institucijama u Crnoj Gori započelo aktivnosti za donošenje niza podzakonskih akata na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Među njima je i Pravilnik o načinu izrade i procjene rizika za unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, kao i za ponovno unošenje nestalih divljih vrsta kojim će se regulisati postupak izdavanja dozvola za unošenje stranih divljih vrsta, za ponovno unošenje stranih divljih vrsta u Crnu Goru, kao i izdavanje dozvola za uzgoj domaćih i stranih divljih vrsta i obavljanje procjene rizika, kao jednog od neophodnih dokumenata za pribavljanje dozvole. Po ovom pravilniku, dozvolu za unošenje stranih divljih vrsta izdavaće Agencija za zaštitu šivotne sredine, uz prethodnu procjenu uticaja tih vrsta na ekosistem i biodiverzitet područja u koje se date vrste namjeravaju unijeti. Pomenuti pravilnik je u fazi nacrta i biće donešen do kraja ove godine.

Nesumljivo je da postojanje ovakvog privatnog lovišta, kao što je Bistrica u Crnoj Gori doprinosi poboljšanju turističke ponude na sjeveru zemlje kao i promociji Crne Gore u svijetu, ali ostaje i druga strana-kako će turisti imati mišljenje o zemlji u kojoj mogu da dodju i ubijaju divlje životinje i nose sa sobom njihove trofeje bez ikakvih posljedica? U cilju spriječavanja ponavljanja kršenja zakona na ovakav način, Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine su preduzeli sve neophodne aktivnosti koje se tiču gore navedene problematike.

Agencija za zaštitu životne sredine će o pomenutim incidentima obavijestiti i druge nadležne državne organe,kao što su Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede,Upravu policije,Upravu carina Crne Gore, jedinice lokalne samouprave i Lovački savez Crne Gore.
Samo uz saradnju sa pomenutim subjektima možemo uspješno riješiti ove probleme.