„Intersekcionalni pristup u unapređenju položaja pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica (sa fokusom na žene i mlade)“

Sa ciljem razmijene mišljenja o normativnom i strateškom okviru zaštite prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, kao i unapređenju istog, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava organizovalo je okrugli sto na temu intersekcionalnog pristupa u unapređenju položaja pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, sa fokusom na žene I mlade.

U uvodnom obraćanju, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mr Arben Xhurreta, pozdravio je učesnike/ce događaja i ukazao da potreba organizacije okruglog stola potvrđuje da su izazovi sa kojima se suočavaju pripadnici/e manjinskih naroda složeni, uzimajući u obzir postojanje različitih oblika diskriminacije, posebno kada je riječ o ženama i mladima, kao i da intersekcionalni pristup omogućava da politike i mjere budu pravednije, inkluzivnije i efikasnije.

U prvom dijelu predavanja, doc. dr Nikoleta Đukanović predstavila je normativni i međunarodni okvir zaštite prava manjina. Ukazano je da su prava manjina u Crnoj Gori ustavno garantovana, uz naglasak na zabranu diskriminacije, poštovanje ljudskih prava i primjenu afirmativnih mjera.

Naglašeno je da je pravni okvir u značajnoj mjeri usklađen sa evropskim standardima, ali da ključni izazov ostaje njegova dosljedna primjena u praksi. Poseban fokus stavljen je na značaj intersekcionalnog pristupa, koji podrazumijeva kreiranje ciljanih mjera u odnosu na višestruke identitete i ranjivosti, uključujući žene i mlade.

Kao poseban fokus, istaknuti su na međunarodni standardi i preporuke u oblasti zaštite prava manjina. Naglašeno je da institucije imaju obavezu da obezbijede praktičnu primjenu ovih prava, posebno u sredinama sa značajnim učešćem manjinskih zajednica.

Kroz komparativni prikaz ukazano je na primjere dobre prakse iz evropskih zemalja, posebno u pogledu zaštite od diskriminacije i podrške manjinskim jezicima.

Zaključeno je da, iako postoji normativni okvir usklađen sa evropskim standardima, ključni izazov ostaje njegova efikasna implementacija u praksi. Pozitivno je ocijenjen process izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama koji je u toku. Intersekcionalni pristup prepoznat je kao važan instrument za unapređenje položaja, posebno ranjivih grupa unutar manjinskih zajednica, uz poseban fokus na žene i mlade. Učesnici/e okruglog stola bili su članovi/ce Komisije za praćenje Strategije manjinska politike 2024-2028.