Kraj za bespravnu gradnju: Prihodi od legalizacije i do pola milijarde

Nakon preciznijeg satelitskog snimanja terena prihodi od komunalnih naknada u procesu legalizacije bespravnih objekata mogli bi dostići i pola milijarde eura, saopštio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u intervjuu za Portal RTCG. Predlog izmjena Zakona o legalizaciji produžava rok za upis nelegalnih objekata u katastar za šest mjeseci – do sredine avgusta 2026. godine. U narednim danima očekuju se, kako kaže, pravosnažna rješenja za uklanjanje još četiri nelegalna objekta na Žabljaku, a uskoro i prva akcija na primorju. Govoreći o projektu Velje Brdo, useljenje prvih stanova može se, kaže ministar, očekivati 2027. godine, a najavljuje da će do kraja ove godine biti zaključeni ugovori sa nekoliko stotina prvorangiranih aplikanata.

Prema dostupnim podacima, i dalje je podnijet relativno mali broj zahtjeva za legalizaciju. Šta smatrate ključnim razlozima za to – visoki troškovi izrade elaborata, nedostatak kapaciteta u geodetskim organizacijama ili drugi faktori? Da li se razmatra mogućnost subvencionisanja dijela troškova za građane?

Iako se često može čuti da je broj zahtjeva za legalizaciju još uvijek nizak, naši podaci pokazuju da se stvari odvijaju upravo onako kako smo i očekivali u ovoj početnoj fazi. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, 14. avgusta 2025. pa do kraja godine, podnijeto je 2.343 zahtjeva.

Treba imati na umu da je proces krenuo u specifičnim okolnostima – tek 8. novembra 2025. objavljen je satelitski i aerofotogrametrijski snimak cijele Crne Gore, što je prvi put stvorilo precizne tehničke uslove za punu primjenu zakona. Paralelno smo morali da mijenjamo i druge zakone – o državnom premjeru i katastru, kao i o državnoj imovini – kako bi sve bilo usklađeno. Skupština je te izmjene usvojila tek 30. decembra, pa je jasno da su se ključni preduslovi stekli praktično na samom kraju godine.

Zato smatramo da je broj zahtjeva realan i da pokazuje da proces ide u dobrom pravcu. Još više nas ohrabruje podatak da je u katastar nepokretnosti do kraja godine stiglo preko 5.000 zahtjeva za upis nelegalnih objekata. To je jasan znak da građani vjeruju da sistem funkcioniše i da postoji spremnost da se višedecenijski problem rješava na uređen i pravedan način.

Od samog početka vodimo računa da legalizacija ne bude dodatni teret za građane. Zakon predviđa značajne olakšice – opštine mogu da odobre popust do 50% za objekte osnovnog stanovanja, a za posebno osjetljive kategorije stanovništva, poput samohranih roditelja, staratelja osoba sa invaliditetom, porodica sa djecom sa smetnjama u razvoju ili pripadnika romske i egipćanske populacije, naknada se može umanjiti i do 90%. Uz to, građani koji se odluče na jednokratno plaćanje dobijaju dodatni popust do 20%.

Sve ovo pokazuje da naš cilj nije samo da sprovedemo zakon, već da stvorimo sistem koji je pravedan, funkcionalan i okrenut stvarnim potrebama ljudi. Legalizaciju vidimo kao važan korak ka uređenju prostora, pravnoj sigurnosti i boljem kvalitetu života – što je jedno od ključnih opredjeljenja ove Vlade.

Građani se često žale da je gotovo nemoguće doći do licenciranih geodetskih organizacija zbog unaprijed popunjenih termina. Da li planirate hitne mjere za povećanje broja ovlašćenih geodeta ili uvođenje alternativnih rješenja, uključujući digitalne alate i pojednostavljene procedure, te da li je moguće razmotriti produženje roka za legalizaciju ukoliko se pokaže da građani žele da poštuju zakon, ali su objektivno ograničeni ovim razlozima?

Razumijem da dio građana ima osjećaj da je teško doći do termina kod licenciranih geodetskih organizacija i da to izaziva brigu oko rokova. Zato je važno da se oslonimo na činjenice i sagledamo realnu sliku na terenu.

Danas u Crnoj Gori radi 101 licencirana geodetska organizacija – to je ozbiljan kapacitet koji pokazuje da sistem može da odgovori potrebama građana. Ne treba zaboraviti da je veliki broj vlasnika bespravnih objekata već ranije pribavio elaborate premjera izvedenog stanja, pa je po starom zakonu podnijeto čak 64.383 zahtjeva za legalizaciju. Upravo to iskustvo nam govori da postojeći broj geodetskih organizacija može da pokrije i preostalu potražnju.

Naravno, svjesni smo da u pojedinim sredinama i u određenim periodima dolazi do gužvi i pojačanog pritiska. Zato proces pratimo svakodnevno i shodno mogućnostima ga prilagođavamo u hodu. Naš pristup nije da građanima postavljamo prepreke, već da budemo partneri – da im pomognemo da poštuju zakon i da sve ide što jednostavnije.

U tom smislu, već sam najavio da je Predlog izmjena Zakona o legalizaciji u proceduri i da predviđa produženje roka za upis nelegalnih objekata u katastar za dodatnih šest mjeseci. To znači da će svi koji nijesu započeli postupak imati priliku da to učine do sredine avgusta 2026. godine.

Na taj način šaljemo jasnu poruku: razumijemo realne izazove i spremni smo da prilagodimo rokove kada vidimo da postoji volja građana da uđu u legalne tokove, ali i objektivne prepreke koje ih usporavaju. Naš cilj je da legalizacija bude efikasna, pravedna i održiva – sa što manje administrativnih barijera i uz maksimalno uvažavanje interesa građana.

Uprava za legalizaciju bespravnih objekata počela je sa radom 1. januara 2026. godine. Koliko zaposlenih trenutno ima ova uprava i da li očekujete da će do kraja godine biti obrađen makar dio od procijenjenih oko 120.000 nelegalnih objekata?

Treba imati na umu da Uprava nema zadatak da obrađuje sve nelegalne objekte. Njena nadležnost je jasno definisana Zakonom i odnosi se na objekte veće od 500 kvadratnih metara, kao i na one koji se nalaze u zaštićenim zonama. To su po pravilu složeniji slučajevi – kolektivno stanovanje, kompleksna imovinsko-pravna pitanja – i zato je od presudne važnosti da Uprava od samog početka bude kadrovski i organizaciono kvalitetno postavljena.

Uprava za legalizaciju bespravnih objekata zvanično je počela sa radom 1. januara 2026. godine. Važno je naglasiti da je riječ o potpuno novom organu i da je proces njegovog uspostavljanja još u toku. U narednim danima biće imenovan vršilac dužnosti direktora, koji će odmah krenuti u izradu Pravilnika o sistematizaciji i pokretanje procedura za zapošljavanje potrebnog kadra. To je standardan korak kada se formira nova institucija i prirodno je da je potrebno određeno vrijeme da Uprava bude potpuno spremna za obradu zahtjeva.

Podaci sa terena pokazuju da je broj takvih objekata mali u odnosu na ukupnu procjenu od oko 120.000 bespravnih objekata, što znači da će najveći dio posla i dalje ostati na lokalnim samoupravama, koje već imaju iskustvo i timove formirane od 2018. godine. Uprava će, dakle, obrađivati manji broj predmeta, ali znatno složenijih.

Ono što mogu sa sigurnošću da kažem jeste da će svi zahtjevi koji budu pristizali u Upravu biti obrađivani u najkraćem mogućem roku, čim se stvore uslovi za njen nesmetan rad. Naš cilj nije brzina radi statistike, već zakonit, stručan i održiv proces koji daje trajna rješenja. Legalizaciju posmatramo kao sistemski posao – zahtijeva strpljenje, ali i jasnu dinamiku. Tokom ove godine nastavićemo da jačamo kapacitete Uprave, a građani mogu biti sigurni da će svaki predmet biti tretiran sa punom pažnjom i odgovornošću.

Značajan broj objekata nalazi se u pravnom problemu zbog grešaka investitora, a ne samih vlasnika stanova. Da li su u 2026. godini planirana sistemska rješenja za ove slučajeve i imate li procjenu koliko je građana trenutno blokirano zbog takvih situacija?

Razumijem zabrinutost građana – u pitanju su uglavnom kolektivni objekti koji još nemaju upotrebnu dozvolu, pa je njihovo prometovanje blokirano, što kod ljudi koji su stanove kupili u skladu sa zakonom i uložili svoj novac i trud može stvoriti osjećaj ogorčenosti.

Zato smo u predloženim izmjenama Zakona jasno definisali da će prometovanje objekta ili posebnog dijela objekta biti moguće i kada postoji zabilježba „nema upotrebnu dozvolu“, pod uslovom da je gradnja izvedena u skladu sa građevinskom dozvolom ili drugim aktom kojim je ona odobrena. Na taj način direktno uklanjamo blokadu za vlasnike koji su postupali po pravilima. Izmjene se odnose i na otuđenje i nasljeđivanje nelegalnih objekata, jer želimo da građani imaju pravnu sigurnost i da ne budu kažnjeni zbog grešaka investitora. Time im omogućavamo da svoje nekretnine koriste, nasljeđuju ili prenose dalje na uređen način – što je dobro i za njih, ali i za društvo u cjelini.

Nemamo precizan broj građana koji su trenutno pogođeni ovim problemom, ali je jasno da su sistemska rješenja koja predlažemo ključna da se blokade trajno uklone. Naš cilj je da legalizacija bude pravedna, funkcionalna i da štiti interese svih učesnika, a posebno onih koji su postupali u skladu sa zakonom.

Satelitsko snimanje teritorije je završeno, ali osim pilot-akcije na Žabljaku, još nije došlo do šire primjene mjera rušenja. Kada se očekuje početak aktivnosti na primorju i da li će novi nelegalni objekti iz 2025. i 2026. godine biti tretirani bez izuzetaka?

Krajem prošle godine urbanističko-građevinska inspekcija je u opštini Žabljak sprovela akciju uklanjanja nelegalnih objekata, izgrađenih nakon satelitskog snimanja u julu 2025. godine. Sedam takvih objekata je uklonjeno, uz poštovanje svih procedura i prava građana, što jasno pokazuje da država ozbiljno pristupa zaštiti prostora i planiranju urbanog razvoja. U narednih nekoliko dana obezbijediće se pravosnažna rješenja za uklanjanje još četiri objekta na Žabljaku.

Ova akcija je već dala rezultate – građani su shvatili da država ima odlučnost da uspostavi sistem u kojem nelegalna gradnja ne može proći nekažnjeno i u kojem je očuvanje prostora Crne Gore prioritet. Zato želimo da svaki postupak bude transparentan, pravičan i u skladu sa zakonom, ali i da šalje jasnu poruku: nelegalna gradnja se neće tolerisati.

U narednom periodu planiramo veći broj sličnih akcija, a prva će biti sprovedena u jednoj primorskoj opštini u kojoj je evidentiran značajan broj nelegalnih objekata. Naglašavam, po ko zna koji put – neće biti izuzetaka. Svi novi nelegalni objekti izgrađeni 2025. i 2026. godine biće tretirani u skladu sa zakonom, jer je cilj da pravna država i zaštita prostora funkcionišu dosljedno i jednako za sve.

Naš pristup je jasan: kombinujemo preventivne mjere, edukaciju i informisanje građana sa odlučnim sankcijama za one koji svjesno krše zakon. Na taj način gradimo sistem koji štiti javni interes, ali istovremeno prepoznaje i nagrađuje odgovorno ponašanje građana.

Ranije je najavljeno da bi prihodi od komunalnih naknada mogli dostići oko 300 miliona eura. Koliki je iznos realno prikupljen do sada i da li se razmatra smanjenje naknada ili dodatne olakšice za socijalno ugrožene kategorije stanovništva?

Kada govorimo o prihodima od komunalnih naknada, važno je da građani imaju jasnu i preciznu sliku. Od početka procesa legalizacije, dakle od 2017. godine do danas, obračunato je nešto više od 21 milion evra, a naplaćeno oko 12,5 miliona za ukupno 3.756 legalizovanih objekata u svim opštinama Crne Gore.

Ranije smo procjenjivali da bi prihodi mogli dostići oko 300 miliona evra, računajući prosječne vrijednosti naknada, kvadraturu objekata i broj od oko 11.000 nelegalnih objekata. Sada, nakon satelitskog snimanja i preciznijih podataka o terenu, očekujemo da bi ukupna vrijednost mogla biti čak i značajno viša od prvobitne procjene. Možda i cijelih pola milijarde evra.

Ono što je posebno važno jeste da Zakon o legalizaciji već predviđa olakšice. Vlasnici objekata osnovnog stanovanja mogu dobiti popuste prilikom plaćanja naknade za urbanu sanaciju, a socijalno osjetljive kategorije – poput samohranih roditelja, porodica sa djecom sa smetnjama u razvoju ili pripadnika romske i egipćanske populacije – imaju mogućnost značajnog umanjenja naknada, čak i do 90%. Na taj način legalizacija postaje dostupnija i pravednija.

Naš cilj je da proces funkcioniše tako da građani dobiju pravnu sigurnost, a da se istovremeno pokaže društvena odgovornost države – kroz podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija. Želimo da spojimo fiskalnu održivost sa socijalnom pravdom i praktičnim olakšicama, kako bi legalizacija bila pravičan i održiv proces za sve.

Da li smatrate da su građani koji su i prije ovog zakonskog rješenja poštovali propise i gradili legalno – uz uredno plaćanje komunalnih naknada koje u pojedinim gradovima i zonama nijesu bile nimalo povoljne – dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na one koji sada prolaze kroz proces legalizacije?

Svjesni smo da veliki broj građana svoje objekte gradi u skladu sa propisima i da uredno izmiruje sve obaveze, uključujući i komunalne naknade koje su u nekim gradovima predstavljale ozbiljan finansijski teret. Taj odgovoran odnos prema sistemu zaslužuje puno poštovanje i priznanje i želim da to jasno naglasim.

Istovremeno, važno je razumjeti da cilj Zakona o legalizaciji nije da bilo koga dovede u neravnopravan položaj, već da se dugogodišnji problem bespravne gradnje konačno riješi i da se uspostavi red i pravna sigurnost za sve.

Nelegalni graditelji koji uđu u postupak legalizacije takođe plaćaju naknadu za urbanu sanaciju, a ta sredstva lokalne samouprave usmjeravaju na uređenje prostora gdje se objekti nalaze. Dakle, doprinos svih učesnika ide u istom pravcu – unapređenje i uređenje prostora u kojem živimo.

Ministarstvo i nadležne institucije pažljivo prate primjenu Zakona i nastoje da obezbijede dosljednu i pravednu primjenu. Naš cilj je da svaki građanin osjeti da sistem funkcioniše jednako za sve, da se odgovornost prepoznaje i vrednuje, i da oni koji su od početka poštovali propise imaju sigurnost da su njihova ulaganja bila prepoznata i cijenjena.

Tema statusa Kotora na UNESCO listi i potencijalnog referenduma bila je intenzivno prisutna u javnosti, ali je u posljednje vrijeme manje zastupljena. Da li je ideja o referendumu definitivno odbačena ili postoji mogućnost njenog ponovnog razmatranja ukoliko se rokovi ne ispune do februara 2026. godine?

Ideja o referendumu, koju pominjete, odnosila se na varijantu da oni koji su odgovorni da nađu rješenje za ovu tešku situaciju, ne uspiju da obezbijede dovoljno izbalansirani predlog, koji bi uvažio najvažnije preporuke UNESCO-a, ali u isto vrijeme i omogućio neophodan stepen razvoja bokeških opština. Riješenost Vlade da se dođe do optimalnog rješenja, koje bi uzelo u obzir težnju za očuvanjem kulturno - istorijskih vrijednosti Boke Kotorske, ali i razvojne potrebe ove regije je neupitna, tako da sam uvjeren da će se kompromis naći. Što se mene lično tiče, svako rješenje do kojeg će se doći na bazi stručne analize i konsultacija sa lokalnom zajednicom je zadovoljavajuće.

Šta biste poručili građanima koji godinama čekaju legalizaciju kako bi mogli prodati, naslijediti ili riješiti imovinsko-pravne odnose – da li 2026. može biti godina konkretnog pomaka i rješenja ili se i dalje očekuje dugotrajan proces?

Legalizacija sama po sebi nikada nije bila, niti može biti jednostavan proces, ali novi Zakon je stvari učinio jasnijim, transparentnijim i razumljivijim za građane. Sada su procedure, rokovi i nadležnosti precizno definisani, a naš zadatak u narednom periodu biće da ubrzamo administrativne postupke i ojačamo saradnju svih uključenih institucija – lokalnih samouprava, Uprave za legalizaciju, Uprave za nekretnine i Uprave za državnu imovinu. Samo kada svi rade zajedno i sinhronizovano, možemo očekivati uspjeh.

Naš cilj je da što veći broj predmeta bude riješen u razumnim rokovima, uz puno poštovanje zakona. Zato vjerujem da 2026. može biti godina u kojoj legalizacija prelazi iz faze zastoja u fazu konkretnih rješenja – godina u kojoj će građani osjetiti direktnu korist, bilo da žele da prodaju, naslijede ili uredno regulišu svoje imovinsko-pravne odnose.

Istovremeno, koristim ovu priliku da ponovo uputim apel svim građanima koji posjeduju nelegalne objekte da pokrenu postupak legalizacije kod nadležnih institucija, te da upozorim da će država, kroz pojačan inspekcijski nadzor i dosljednu primjenu zakona, sistematski djelovati protiv svake nove nelegalne gradnje.

Naš pristup je jasan: želimo da građani osjete da sistem funkcioniše, da pravna sigurnost nije samo obećanje, već stvarnost, i da 2026. bude godina u kojoj se pravi pomaci konačno vide u praksi.

Projekat Velje Brdo: Ugovori za stotine aplikanata do kraja godine

Vlada je 31. decembra 2025. raspisala međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko rješenje Bloka A1, sa nagradnim fondom od 225.000 eura. Koliko učesnika očekujete do zatvaranja konkursa 31. marta 2026. godine i na koji način će biti obezbijeđena potpuna transparentnost procesa, kako bi se izbjegle eventualne kritike na favoritizam?

Međunarodni konkurs za idejno rješenje Bloka A1 raspisan je 31. decembra 2025. godine i predstavlja prvi veliki korak u realizaciji projekta „Velje brdo“. Realno je očekivati da će nagradni fond od 225.000 evra privući pažnju arhitekata i urbanista iz različitih krajeva svijeta, tako da će broj prijava biti poznat tek nakon zatvaranja konkursa 31. marta 2026. godine u podne.

Od samog početka naš prioritet je bila potpuna transparentnost. Konkurs je sproveden u skladu sa zakonom i pravilnicima, a sama procedura osmišljena je tako da svi učesnici imaju jednaku šansu. Rješenja se predaju isključivo pod šifrom, dok se podaci o autorima čuvaju odvojeno i zatvoreno. Komisija ocjenjuje ideje nepristrasno, a tek nakon što donese i potpiše konačnu odluku otvaraju se koverte i otkriva identitet učesnika.

Na ovaj način obezbjeđujemo fer i profesionalan postupak, u kojem presuđuju kreativnost, kvalitet i inovativnost idejnog rješenja – a ne bilo kakvi spoljašnji uticaji.

Naš cilj je da kroz ovaj proces dobijemo najbolje moguće ideje koje će biti u skladu sa vizijom razvoja naselja, potrebama zajednice i principima održivog urbanog planiranja. Istovremeno želimo da pokažemo da Crna Gora može da sprovede međunarodne konkurse na način koji je potpuno transparentan, profesionalan i priznat u svijetu.

Ranije ste najavili da će prvi stanovi na Veljem brdu biti useljivi sredinom 2026. godine, dok se sada u medijima pominje 2027. Koji su glavni razlozi pomjeranja rokova i koji je realan datum početka gradnje i useljenja prve faze projekta (Blok A1)? Šta poručujete ljudima koji očekuju rješenje stambenog pitanja – da li će 2026. godina zaista biti godina početka realizacije projekta ili postoji rizik da se obećanja dodatno odlože?

Planski uslovi za realizaciju stvoreni su tek izmjenama Prostorno-urbanističkog plana Podgorice u avgustu 2025. godine, što je bio složen proces koji je obuhvatio cijeli zahvat PUP-a, uključujući Tuzi i Zetu. Paralelno, Skupština je u oktobru usvojila izmjene Zakona o socijalnom stanovanju, čime su stvoreni normativni preduslovi da projekat uopšte može da počne, nakon čega je uslijedio i prvi konkretan korak - raspisivanje međunarodnog konkursa za idejno rješenje Bloka A1, 31. decembra 2025. godine.

Opsežne javne konsultacije koje su pratile procese donošenja planskih dokumenata koji su bili preduslov početka realizacije projekta rezultirale su potrebom da se u planske dokumente uključi veliki broj primjedbi stručne i opšte javnosti. Kad se tome doda i prethodna potreba izgradnje ključne pristupne infrastrukture, jasno je da su prvobitni rokovi za useljenje krajem 2026. morali da se pomjere. Zato je procjena da će useljenja početi tokom 2027. godine realnija. Ali, svakako ćemo do kraja 2026. sa realizacijom projekta odmaći dovoljno da nekoliko stotina prvorangiranih aplikanata mogu da zaključe ugovore o kupovini stanova u ovoj godini.

Ipak, važno je naglasiti da kod projekata ovakvih razmjera i ovakvog značaja fokus ne bi trebao biti samo na tome kada će prvi stanari ući, već na izgradnji kvalitetnog, organizovanog i funkcionalnog naselja koje će služiti generacijama.

Građanima koji su se prijavili za kupovinu stanova po povoljnim uslovima želim da poručim: država aktivno radi na svim potrebnim koracima da se projekat što prije realizuje. Razumijem njihova očekivanja i želju da stambeno pitanje riješe što prije, ali jednako je važno da proces bude sproveden pravilno, transparentno i održivo. Zato vjerujem da će 2026. biti godina konkretnih koraka i realizacije ključnih faza, dok će prvo useljenje najvjerovatnije uslijediti tokom 2027. godine.