Izvještaj o konsultovanju zainteresovane javnosti – Zakon o arhivskoj djelatnosti

U skladu sa odredbom člana 13 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija ("Službeni list CGo", broj 41/18), Ministarstvo kulture i medija sačinilo je:

Izvještaj o obavljenom konsultovanju zainteresovane javnosti

Na osnovu člana 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija ("Službeni list CG", broj 41/18), Ministarstvo kulture i medija je 06.06.2025. godine, uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima (zainteresovanoj javnosti), da se uključe u početnoj fazi pripreme Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti i dostave svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare u pisanom i elektronskom obliku.

Zainteresovana javnost je pozvana da dostavi svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare  u pisanom obliku Ministarstvu kulture i medija na adresu: Njegoševa 83, Cetinje ili u  elektronskom obliku na e-mail adresu: vladana.glogovac@mku.gov.me.

Konsultovanje zainteresovane javnosti u početnoj fazi pripreme Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti, trajalo je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva kulture i medija, kao i portalu e-uprave.

U periodu određenom za konsultovanje zainteresovane javnosti, inicijative, predloge, sugestije i komentare dostavio je jedan  učesnik konsultovanja i to:

1. Američka privredna komora Crne Gore iz Podgorice - elektronskim putem dana 20.06.2025. godine, dostavila je predlog, koji glasi:

 „lstičemo da su naši komentari dati bez mogućnosti sagledavanja nacrta Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti, što značajno otežava kvalitetno davanje komentara i predloga. Smatramo da bi za kvalitetniji proces pripreme zakonskog teksta bilo od izuzetnog značaja uključiti predstavnike privrede u radne grupe iii druge forme dijaloga u toku izrade predloga zakona, imajući u vidu direktan uticaj normativnog okvira na poslovanje i na sigurnost i održivost elektronske građe. Elektronska dokumentacija predstavlja integralni dio savremenog poslovanja i kao takva mora imati zakonski okvir koji obezbjeđuje njeno pouzdano i dugoročno čuvanje.

Predlažemo da zakon predvidi osnovne principe i obaveze za subjekte koji su licencirani za čuvanje i arhiviranje elektronskih dokumenata, uz obavezu detaljne razrade tehničkih i sigurnosnih zahtjeva kroz podzakonske akte.

Minimalni tehnički i bezbjednosni standardi koje bi trebalo propisati uključuju:

•           Posjedovanje sertifikata 1SO/IEC 27001 (upravljanje informacionom bezbjednošću)

•           Usklađenost sa EU Direktivom 2022/2555 u dijelu čuvanja podataka

•           Posjedovanje Disaster Recovery centara za očuvanje kontinuiteta

•           Mogućnost primjene enkripcije za zaštitu osjetljivih podataka

Ovi preduslovi obezbjeđuju da sistemi za čuvanje podataka budu sigurni, otporni i dugoročno održivi. Zakon bi trebao predviđeti obavezu da elektronski dokumenti koji imaju dugoročni značaj za poslovanje iii pravnu sigurnost budu čuvani sa odgovarajućim nivoima elektronskog potpisa/pečata, i to u formatima npr. XAdES-B-LTA, CAdES-B-LTA i PAdES-B-LTA. Ovi formati omogućavaju očuvanje integriteta i dokazivanje validnosti potpisa tokom čitavog perioda čuvanja.

Posebno skrećemo pažnju da bi zakon, uz tehničku razradu u podzakonskim aktima, trebao da prepozna obavezu blagovremenog produžavanja validnosti kvalifikovanih elektronskih potpisa u skladu sa istekom certifikata vremenskih pečata, promjenama u sigurnosnim algoritmima i sl., kako bi dugoročno sačuvani dokumenti zadržali pravnu snagu. Takođe, smatramo da zakon treba da propise obavezu korišćenja opštepriznatih standarda za elektronsko potpisivanje, a kroz njih i za dugoročno čuvanje elektronskih dokumenata, uz preciziranje kroz podzakonske akte. Najčešće korišćeni standardi za elektronsko potpisivanje koje predlažemo su:

• XAdES (XML Advanced Electronic Signatures)

• CAdES (CMS Advanced Electronic Signature)

• PAdES (PDF Advanced Electronic Signature)

U vezi sa navedenim smatramo da bi nivo potpisa morao biti B-LTA, zbog dugoročnog čuvanja validacionih podataka. Zakon bi morao sadržati osnovne principe i obaveze koja se tiču tehničke specifikacije informacionih sistema i procedura čuvanja (npr. opisi formata potpisa, tehničke procedure nadogradnje potpisa) koji bi se detaljnije razrađivali podzakonskim aktima.“

Ministarstvo kulture i medija će dostavljeni predlog sa komentarima razmotriti prilikom izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti.

Lice zaduženo za koordinaciju konsultovanja zainteresovane javnosti bilo je: Vladana Glogovac, samostalna savjetnica I u Direkciji za upravno postupanje i nadzor u oblasti kulturne baštine.