Ministar Radulović na Solunskom regionalnom forumu: EU integracija prioritet Crne Gore

„Crna Gora želi biti dio Evropske unije, zato nastavljamo sa reformama" poručio je juče ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović na Solunskom regionalnom forumu, geopolitičkoj inicijativi koja povezuje 11 zemalja Balkana.

Fokus rasprave ovog izdanja Foruma, tek nekoliko dana prije Samita NATO-a u Briselu, evropska je i evroatlantska integracija zemalja Zapadnog Balkana, kao i pitanje kako Unija i Sjedinjene Američke Države mogu doprinijeti kvalitetu reformi i posljedično, bržim procesima. Kada je riječ o Crnoj Gori, kako je istakao ministar Radulović - izbor je EU, slijedi zatvaranje poglavlja, a konstanta koja stoji iza svih naših zalaganja su evropske vrijednosti, kredibiltitet i visoka podrška naših građana ovoj ideji. "EU solidarnost ne mjeri se količinom investicija, već stajanjem rame uz rame kad je teško" istakao je ministar Radulović. U tom kontekstu, kako je naveo, za uspješan ishod veoma je važan stav same EU, baš kao i SAD, njihova asertivnost i još veća prisutnost u regionu. "Svjesni smo da je na nama još dosta posla da odradimo, ali i EU treba da se ostane posvećena evropskom snu država Zapadnog Balkana, koji je započeo upravo u Solunu 2003.godine" ocijenio je Radulović.

Na toj liniji, ključno je održavanje političke međuvladine konferencije tokom portugalskog predsjedavanja, a naša država, kojoj je dobrosusjedska saradnja strateško opredeljenje, iskreno priželjkuje da i zemlje okruženja naprave iskorak u kontekstu nove metodologije u pregovorima. U tom smislu, kako je rekao, postoji duboko uvjerenje da je politika proširenja, uprkos svim izazovima u samoj EU, jedna od najuspješnijih ideja, izrazivši nadu da će biti prepoznati i nagrađeni rezultati koje ćemo postići na našem evropskom putu.

Govoreći o posvećenosti Vlade ovoj temi, šef crnogorske diplomatije istakao je da se preduzimaju veliki napori u cilju ekonomskog oporavka, kao i prevazilaženja naslijeđenih problema koji se tiču poglavlja 23 i 24. Ipak, nakon godina stagnacije u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, kako je rekao, rezultati rada na ovom polju već su vidljivi, uz napore kabineta premijera i potpredsjednika Vlade.

Upravo ovu nit nastavio je u svom obraćanju Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, ukazujući na razarajući efekat korupcije. On je podsjetio na nedavnu odluku predsjednika Bajdena koji je potpisao uredbu kojom se obustavlja ulazak i zamrzava imovina na njihovom tlu osobama koje doprinose destabilizaciji situacije u našem Regionu. Ovaj potez američke administracije uključuje takođe korupciju, mito ili pronevjeru javne imovine u cilju pribavljanja lične koristi na bilo kom nivou aktuelnih, ali i prethodnih vlasti. Palmer je istakao da vizija SAD i njihovih evropskih partnera podrazumijeva pomirenje, stabilnost i dobrosusjedske odnose na Zapadnom Balkanu, kao i da je njegova zemlja spremna da pruži pomoć svim državama Regiona u realizaciji njihove EU agende, zaključivši da u smislu napretka “Sjedinjene Države čekaju da vide šta će se dalje dešavati”. Osvrnuo se na utisak da EU gubi interes za proširenjem, ustvrdivši da se taj zamor direktno reflektuje na drugoj strani slabljenjem reformi koje su ključne za uspostavljanje jakih ekonomija i država u krajnjem.

Vesela Tčerneva je ispred Evropskog savjeta za spoljne odnose iz Sofije navela ekonomsku, institucionalnu i demokratsku stagnaciju kao ozbiljne izazove. Ipak, kako je rekla, zemlje Zapadnog Balkana u ovoj godini mogu imati razloga za optimizam, pod uslovom da ispune neke uslove, među kojima je posebno izdvojila neophodnost usaglašavanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, koja je jedna od ključnih za kredibilitet i odbranu zajedničkih vrijednosti.

Joanis Smirlis, generalni sekretar za međunarodne ekonomske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Grčke saopštio je da njegova zemlja, u želji da doprinese vladavini prava i demokratskim procesima, podržava Region na bilateralnom i multilateralnom planu.

Digitalni okrugli sto sa temom promovisanja regionalne saradnje u post- Covid vremenu, pored analize napretka i izazova u evropskoj agendi, obuhvatio je i teme poput saradnje u regionalnim inicijativama, učešća zemalja ZB u diskusiji na Konferenciji o budućnosti Evrope, uticaja politike na sudstvo kao i promjene percepcije građana u odnosu na političke strukture.