Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u odnosu na Crnu Goru

Dana 16.11.2023. godine, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (u daljem tekstu: „Evropski sud“) donio je ODLUKU u predmetu Bajčetić protiv Crne Gore (br. predstavke 54009/21) i odlučio da predstavku izbriše sa liste predmeta u skladu sa članom 39 Konvencije (prijateljsko poravnanje), a nakon što se uvjerio da je prijateljsko poravnanje zasnovano na poštovanju ljudskih prava zajemčenih Konvencijom i Protokolima uz nju, te nije našao razloge koji bi opravdali dalje ispitivanja predstavke.

Predmetna odluka donijeta je po dostavljanju deklaracija o prijateljskom poravnanju, koje su potpisale strane u postupku, na osnovu koje se podnosilac predstavke saglasio da se odriče bilo kakvih daljih pritužbi protiv Crne Gore, u vezi sa činjenicama i žalbenim navodima koje je naveo u predmetnoj predstavci, pod uslovom da se Vlada Crne Gore obaveže da će mu na ime nematerijalne štete i troškova i izdataka isplatiti iznos od 4.500,00 € (četiri hiljade i pet stotina eura).

Vlada Crne Gore je u obavezi da isplati ex gratia podnosiocu predstavke gore navedeni iznos u roku od 3 (tri) mjeseca od dana objave predmetne odluke, a u slučaju da navedeni iznos ne bude isplaćen u navedenom roku, Vlada Crne Gore je u obavezi da isplati zateznu kamatu koja je zasnovana na najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke uz dodatak od tri procentna poena.

Isplata gore navedenog iznosa naknade nematerijalne štete i troškova i izdataka, predstavljaće konačno razrješenje predmetnog slučaja.

Polazeći od obaveze Visokih strana ugovornica da obezbijede djelotvornu implementaciju Konvencije na nacionalnom nivou, u smislu da su sudovi „čuvari“ u nacionalnim sistemima i da treba da obezbijede punu, djelotvornu i direktnu primjenu Konvencije u svijetlu bogate sudske prakse Evropskog suda, a uz poštovanje principa supsidijarnosti, Evropski sud je dana 25.05.2023. godine, dopisom-pismom obavijestio Kancelariju zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (u daljem tekstu: „Kancelarija zastupnika“) da je podnosilac podnio pojedinačnu predstavku u kojoj je iznio pritužbe u vezi navodne povrede materijalnog i procesnog aspekta člana 3 Konvencije (zabrana mučenja) zbog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja izvršenog na njegovu štetu, dana 17. oktobra 2015. godine, od strane pripadnika Posebne jedinice policije, kao i nedostatka djelotvorne istrage u tom smislu.

Imajući u vidu obaveznu primjenu odredaba Konvencije u unutrašnjem nacionalnom pravnom sistemu i bogatu sudsku praksu Evropskog suda u vezi sa zlostavljanjem strane policijskih službenika, stanje u spisima predmeta, te pravno pitanje o kojem je Evropski sud i ranije odlučivao u predmetima Siništaj i drugi protiv Crne Gore, Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, koji predmeti još uvijek nijesu izvršeni i zatvoreni pred Komitetom ministara Savjeta Evrope, Kancelariji zastupnika je Evropski sud uz pojedinačnu predstavku komunicirao i prijedlog deklaracije o prijateljskom poravnanju.

Mogućnost okončanja postupka putem prijateljskog poravnanja u skladu je sa novom procedurom rada koja je u primjeni pred Evropskim sudom, prema kojoj je postupak podijeljen u dvije faze: vanraspravnu fazu („non-contentious phase“ – NCP) koja omogućava stranama u sporu da razmotre mogućnost zaključenja prijateljskog poravnanja i raspravnu fazu („contentious phase“), u kojoj strane u sporu iznose pravnu argumentaciju o prihvatljivosti i osnovanosti predstavke.

U prijedlogu deklaracije o prijateljskom poravnanju, državi je predočeno da isplati ex gratia podnosiocu predstavke na ime naknade nematerijalne štete i troškova i izdataka iznos od 4.500,00 € (četiri hiljade i pet stotina eura).

Nakon temeljnog i sveobuhvatnog ispitivanja i analiziranja dostavljene dokumentacije i utvrđivanja relevantnih činjenica od značaja za predmetni postupak, a u nedostatku procesnih osnova za osporavanje predstavke po osnovu neprihvatljivosti, prihvaćen je prijedlog deklaracije o prijateljskom poravnanju, koji je u skladu sa svojom sudskom praksom državi Crnoj Gori ponudio Evropski sud.

Navedeno prijateljsko poravnanje u predmetu Bajčetić protiv Crne Gore (br. 54009/21), zaključeno je nakon što je Vlada Crne Gore prethodno dala saglasnost za zaključenje istog, a u cilju poštovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i Protokolima uz nju, koji obavezuju državu Crnu Goru.

Konačno, ukazujemo da se promptni odgovor vlasti tokom istrage u postupcima torture i zlostavljanja smatra ključnim radi održavanja povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija. Osnovna svrha istrage jeste obezbjeđivanje djelotvorne primjene domaćih zakona kojima je zabranjeno mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje u predmetima koji uključuju policijske službenike, te odgovornosti za zlostavljanja do kojih dođe u okviru njihove nadležnosti. Preduzete radnje u izviđaju i u fazi istrage moraju biti u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima koji se zahtijevaju za adekvatnu, djelotvornu, temeljnu, nezavisnu i brzu istragu.