Prijavi korupciju!

# ŠTA JE KORUPCIJA:

Definicija:
Korupcija (lat. corruptio) znači potkupljivanje, podmićivanje, koristoljublje i slične oblike zloupotrebe položaja. U najširem smislu, korupcija predstavlja svaku zloupotrebu službenog, poslovnog ili društvenog položaja ili uticaja radi sticanja lične koristi ili koristi za drugo lice.

# GDJE SE JAVLJA KORUPCIJA:

Korupcija je „bolest modernog doba“, globalni društveno-ekonomski i socijalni problem, koji pogađa sve zemlje svijeta, a naročito tranzicione države.
Ona se javlja u svim oblastima društvenog života — u javnom sektoru, privredi, pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju, javnim nabavkama, kao i u lokalnim samoupravama.

Uzroci pojave korupcije mogu biti:

• antropološki – vezani za ponašanje pojedinaca i grupa,
• društveno-ekonomski – povezanost siromaštva, nezaposlenosti i moći,
• politički – nedostatak transparentnosti i odgovornosti,
• pravni – neefikasnost ili neprimjena zakona.

Za njeno suzbijanje neophodne su sveobuhvatne sistemske reforme, kao i donošenje i primjena strožih međunarodnih i nacionalnih propisa.

U slučaju Crne Gore, gdje je stepen korupcije i dalje izražen, a imajući u vidu status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, posebno je važno intenzivirati napore u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, koji predstavljaju osnovne stubove u borbi protiv korupcije.

# POSLEDICE KORUPCIJE I NEETIČKOG PONAŠANJA:

Korupcija i neetičko ponašanje imaju dalekosežne i razorne posledice po državu, društvo i pojedinca. Njihovi efekti se ogledaju u sledećem:

Urušavanje institucija sistema – korupcija podriva funkcionisanje državnih organa i institucija, slabi vladavinu prava i povjerenje građana u javnu upravu.

Degradacija moralnih i društvenih vrijednosti – sistem vrijednosti i etičkih normi se narušava, dok se etičko ponašanje građana svodi na minimalan nivo.

Nepravedno bogaćenje pojedinaca i grupa – omogućava nelegalno i enormno bogaćenje pojedinaca i interesnih grupa povezanih kroz koruptivne mreže.

Produbljivanje socijalnih razlika – povećava jaz između bogatih i siromašnih i doprinosi socijalnoj nestabilnosti.

Negativan uticaj na ekonomiju – korupcija usporava ekonomski rast, odvraća domaće i strane investitore i dovodi do stagnacije ili pada bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Smanjenje javnih prihoda – dovodi do neefikasnog i protivpravnog korišćenja javnih sredstava, čime se direktno umanjuju fondovi za:

zdravstvo,

obrazovanje,

socijalnu i dečju zaštitu,

penzioni sistem,

povećanje životnog standarda građana.

Prema procjeni Svjetske banke (World Bank), ukupna šteta prouzrokovana korupcijom na državnom nivou, kroz zloupotrebe javnih fondova i sredstava, iznosi:

• 3–5% BDP-a u razvijenim zemljama,
• dok u nerazvijenim i tranzicionim državama dostiže između 20–25% BDP-a.

Ovi podaci jasno ukazuju da korupcija predstavlja jednu od najozbiljnijih prepreka razvoju države i društva, jer direktno utiče na ekonomski napredak, socijalnu sigurnost i povjerenje građana u institucije sistema.

# BORBA PROTIV NEETIČKOG I KORUPTIVNOG PONAŠANJA

Ministarstvo ekonomskog razvoja, u skladu sa važećim propisima, sprovodi aktivnosti usmjerene na borbu protiv korupcije na svim nivoima, kao i na sprečavanje i sankcionisanje svih oblika neetičkog i neprofesionalnog ponašanja zaposlenih.

Ministarstvo takođe postupa po prijavama “zviždača” – lica koja prijavljuju sumnje na koruptivne radnje, prevare ili bilo kakvo neetičko ponašanje zaposlenih u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Ko može prijaviti korupciju (biti zviždač)?

Prijavu može podnijeti:

• svaki zaposleni u Ministarstvu (pojedinačno ili grupno),
• svaki građanin ili stranka koja u nekom postupku dolazi u kontakt s Ministarstvom,
• pravna lica i druge institucije sa lokalnog ili državnog nivoa.

Podnošenje prijave korupcije nije samo pravo, već i obaveza svih nas!

Postupak po prijavi

Svaka prijava eventualne korupcije se:

1. zaprima i evidentira u službenim evidencijama,
2. ispituje u cilju utvrđivanja osnovanosti navoda,
3. analizira dokumentacija dostavljena uz prijavu, uz mogućnost traženja dodatnih dokaza,
4. po potrebi se obavljaju razgovori sa prijaviocem i drugim licima, uzimaju se pisane izjave, sve uz poštovanje Zakona o tajnosti podataka.

Ukoliko se utvrdi da nema elemenata korupcije ili neetičkog ponašanja, prijava se odbacuje kao neosnovana. Ako se, međutim, utvrde elementi koruptivnog ponašanja, izrađuje se Mišljenje sa preporukama za dalje postupanje prema prijavljenom licu i, po potrebi, upućuje inicijativu nadležnim organima za dalje procesuiranje (Tužilaštvu, Sudu, Inspekcijama, Agenciji za sprječavanje korupcije i dr.).

Prije slanja inicijative nadležnim organima, službenik za postupanje po prijavama  dostavlja pisani izvještaj Rukovodiocu organa i Ministru na uvid, odobrenje i potpis.

Rokovi postupanja

Postupak po prijavi započinje u roku od 8 dana od dana kompletiranja dokumentacije, a završava se najkasnije u roku od 45 dana, kada se zviždač (podnosilac prijave) obavještava o preduzetim radnjama i ishodu postupka.