Saopštenje sa 85. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 85. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Izmjene se donose u cilju tehničkog usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. Naime, Predlogom zakona ukupni izdaci uvećavaju se za 7 eura, usljed tehničkih korekcija u vezi sa potrebom otvaranja odgovarajućih budžetkih pozicija kod određenog broja potrošačkih jedinica u cilju ispravnog evidentiranja potrošnje. U skladu sa navedenom promjenama se vrše korekcije tabela u dijelu rashodne strane budžeta i povezanih pozicija, kao i u tabeli primitaka u dijelu korišćenja depozita. U članu 2 Predloga zakona vrše se izmjene u skladu sa izmjenama na rashodnoj strani budžeta, tako da se  primici u iznosu od 4,026,835,029.68 eura raspoređuju na:

• Tekući budžet 1,508,481,087.99 eura,
• Fondovi 1,304,949,635.05 eura,
• Kapitalni budžet 280,000,013.00 eura,
• Rezerva 43,132,144.94 eura,
• Transakcije finansiranja 890,272,148.70 eura.

U odnosu na Zakon o budžetu za 2025. godinu, izvršene se tehničke izmjene, u skladu sa izmjenama Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, te je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409,855.06 eura i za isti iznos umanjena Tekuća rezerva, dok su kapitalni budžet, budžet državnih fondova i transakcije finansiranja ostali nepromjenjeni. Takođe, kod određenih potrošačkih jedinica je došlo do reklasifikacije pojedinih budžetskih pozicija unutar budžeta tih potrošačkih jedinica bez ukupnog uvećanja, u cilju nesmetanog finansiranja njihovih obaveza.

Utvrđen je Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica sa Izvještajem sa javne rasprave. Zakonom je izvršeno unapređenje regulatornog i nadzornog okvira putem jačanja saradnje između dva važna regulatorna organa na finansijskom tržištu Crne Gore, Komisije za tržište kapitala Crne Gore i Centralne banke Crne Gore, čime je nad kreditnim institucijama koje izdaju uspostavljen sistem dvostrukog nadzora, što doprinosi zauzimanju povoljnije pozicije potencijalnih investitora, zbog čega su takve pokrivene obveznice jedan od najsigurnijih instrumenata koji bi stoga zasigurno trebao naći svoje mjesto na domaćem tržištu kapitala. Pokrivene obveznice predstavljaju relativno siguran oblik finansiranja, što može doprinijeti stabilnosti tržišta kapitala, čime se smanjuje rizik likvidnosti i povećava otpornost finansijskog sistema. Uspostavljanjem regulative koja se odnosi na pokrivene obveznice, stvara se okruženje od povjerenja za sve učesnike na tržištu, što može rezultirati većim obimom poslovanja i razvojem tržišta. Donošenjem zakona, država se usklađuje sa međunarodnim standardima i praksama u oblasti emisije i nadzora pokrivenih obveznica odnosno usklađuje se sa Direktivom (EU) 2019/2147 Evropskog parlamenta i Vijeća, čime se obezbjeđuje harmonizacija pravnog okvira sa evropskim standardima i olakšava pristup stranim tržištima i investitorima. Pokrivene obveznice su često povezane sa finansiranjem nepokretnosti, pa donošenje zakona može doprinijeti razvoju sektora nepokretnosti, omogućavajući lakši pristup kapitalu za projekte izgradnje i obnove.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o računovodstvu sa Izvještajem s javne rasprave. Donošenjem novog Zakona o računovodstvu omogućiće se poboljšanje teksta Zakona, preciznije definisanje svih odredbi, kao i lakše praćenje usaglašenosti Zakona sa eventualnim novim izmjenama EU direktiva iz oblasti računovodstva i finansijskog izvještavanja. Zakon je u potpunosti usaglašen sa relevantnim direktivama i politikama Evropske unije iz oblasti računovodstva i finansijskog izvještavanja, osim u dijelu koji se odnosi na izvještavanje o održivosti. Naime, Evropska komisija je otpočela proceduru izmjene Direktive (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti, tako da u ovom trenutku neće ocjenjivati usklađenost našeg zakonodavnog okvira sa odredbama ove direktive, već je izdala upute da iste ne transponujemo u naše zakonodavstvo dok se ne usvoje izmjene u okviru paketa „Omnibus“, nakon čega će Crna Gora pristupiti usklađivanju nacionalnog zakonodavstva u dijelu izvještavanja o održivosti i revizije/verifikacije izvještaja o održivosti. Donošenjem ovog zakona obezbjeđuju se preduslovi za zatvaranje završnog mjerila 4, u okviru pregovaračkog poglavlja 6 – Privredno pravo.

Utvrđen je Predlog zakona o reviziji sa Izvještajem s javne rasprave. Imajuću u obzir značaj kvalitetnih finansijskih izvještaja za dobro funkcionisanje tržišta, kao i da se veliki broj korisnika finansijskih informacija oslanja na kvalitet rada ovlašćenih revizora i društva za reviziju, za koje se iz tog razloga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju, izvršene su izmjene postojeće legislative iz oblasti revizije. U tom smislu najvažnija područja reforme su dalja usklađivanja sa legislativom EU a posebno sa EU Direktivom 2014/56/EU i Uredbom EU br. 537/2014, a odnose se na bolje definisanje sistema izadavanja licenci za ovlašćene revizore i dozvola za obavljanje revizije društvima za reviziju, uvođenje strožijih zahtjeva vezanih za nezavisnost ovlašćenih revizora i društava za reviziju, poboljšanje organizacionih zahtjeva revizorskih društava, unapređenje normi koje se odnose na sadržaj revizorskog izvještaja, povećanje uloge revizorskih odbora, dalje jačanje nadzora nad radom ovlašćenih revizora i društava za reviziju i uspostavljanje efikasnijeg sistema sankcionisanja. Donošenjem novog Zakona ispunjavaju se preduslovi za zatvaranje završnog mjerila 4, u okviru pregovaračkog poglavlja 6 – Privredno pravo.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu. Zakonom se vrši suštinsko unapređenje normativnog okvira u oblasti zanatstva, sa posebnim fokusom na usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije, što predstavlja jednu od ključnih obaveza u okviru Pregovaračkog poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga. Predmetno rješenje ima za cilj da obezbijedi primjenu Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutrašnjem tržištu, u pogledu uklanjanja pravnih i administrativnih barijera koje otežavaju prekogranično pružanje usluga i podsticanja konkurencije na evropskom tržištu, kroz inkorporiranje pojedinih njenih odredbi, uključujući i uspostavljanje i vođenje Registra zanatlija u elektronskom obliku, što predstavlja važan korak ka digitalizaciji i efikasnijem upravljanju sektorom zanatstva. Takođe, ovim izmjenama precizno se definiše ko može obavljati složene zanate, ali i nadležno tijelo za priznavanje profesionalnih kvalifikacija. Dodatno, velika novina u Predlogu zakona odnosi se na obavezno članstvo u Zanatskoj komori Crne Gore, putem plaćanja članskog doprinosa. Donošenje ovog zakona značajan je iskorak ka jačanju zanatskog sektora u Crnoj Gori, povećanju mobilnosti radne snage, kao i stvaranju modernog i efikasnog administrativnog okvira, u skladu sa evropskim standardima.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. U diskusiji je istaknuto da se unapređenjem zakonskog okvira u oblastima bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama, digitalizacije, karijernog usmjeravanja i transparentnosti zapošljavanja stvara savremenije, funkcionalnije i pravičnije obrazovno okruženje. Uvodi se mogućnost onlajn nastave u vanrednim okolnostima, kao i korišćenje digitalnih udžbenika i obrazovnih sadržaja, dok Ministarstvo stiče obavezu da podzakonskim aktom precizira organizaciju digitalnog obrazovanja. Zakonom se preciznije uređuje izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako što je ministar dužan da izabere kandidata koji je prvi na rang listi, čime se povećava transparentnost i sprečava proizvoljnost. Uvedena su jasna pravila za zapošljavanje i procjenu rada nastavnika, uključujući mogućnost privremene zabrane rada nastavniku protiv koga je pokrenut postupak zbog seksualnog uznemiravanja. Zakon uspostavlja institucionalnu podršku karijernom usmjeravanju kroz posebnu organizacionu jedinicu Ministarstva u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Tekst je usklađen s obavezama iz EU zakonodavstva i eliminiše prethodne barijere za zapošljavanje građana EU kao nastavnika. Zakon omogućava priliv sredstava u budžet kroz licenciranje produženih boravaka i obnavljanje licenci za ustanove za obrazovanje odraslih (na svakih pet godina), što predstavlja predvidiv i kontrolisan prihod (Zakonom propisana taksa za licenciranje 1000,00 eura i za izmjenu licence 500,00 eura). Ukidanjem budžetskog finansiranja privatnih obrazovno-vaspitnih ustanova doprinosi se racionalnijem trošenju javnih sredstava, uz istovremeno očuvanje jednakih uslova na tržištu obrazovanja.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države u periodu od 26. februara do 30. maja 2025. godine.  U Izvještaju se navodi da je Komisija u ovom perodu rada održala 12 sjednica i razmotrila 159 zahtjeva za saglasnost za 2320 ugovora privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države. Saglasnost je data za 1862 ugovora. Od njih je ukupno 1629 postojećih ugovora. Saglasnost je odbijena za 452 ugovora. Na 2 zahtjeva, za 6 ugovora, Komisija se oglasila nenadležnom. Na osnovu dostavljenih podataka od strane potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz budžeta države, a shodno utvrđenim kriterijumima Komisije, u decembru mjesecu 2024. godine, broj ugovora o djelu bio je 1885, dok je u maju 2025. godine, bilo 1668 ugovora, što je za 217, odnosno za 11,51 % ugovora manje. Broj ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova je sa 63 smanjen na 28, odnosno za 55,56%. U diskusiji je iskazana odlučnost da se broj predmetnih ugovora smanji za 20 % do kraja godine, što je i bio cilj osnivanja Komisije.

Donijeta je Uredba o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2025. godinu.

Vlada je donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi. Kroz Izmjene i dopune PUP-a Herceg Novi izvršena je dopuna uslova, pravila i smjernica na sledeći način:

• određena je direktna primjena PUP-a na cijeloj teritoriji opštine gdje nema detaljnih planova.
• povećano je područje naselja na osnovu do sada uočenih nedostataka i potreba, a ujedno i prema traženjima građana i privrednika. Predloženo povećanje površine naselja je svega oko 300 ha što je približno 1,3 % površine opštine. Takođe, predloženo povećanje je dato po principu „jednakih šansi“ i ne očekuje se njegova realizacija u planskom periodu veća od 10 %.
• preispitani su dosadašnji urbanistički parametri i smjernice za izdavanje UTU i prilagođeni su realnim odnosima broja stanovnika i površina naselja. Urbanističko-tehnički uslovi će se formirati na osnovu smjernica iz ovog Plana i slike grada, određene prema lokalnim ambijetalnim osobinama i planskom konceptu koji je dat ovim Planom. Na taj način, PUP kao strateški plan, preuzima na sebe i ulogu regulacionog plana.

Usvojen je Izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje Ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o poklanjanju nepokretosti – Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, Tivat. Usaglašeni Ugovor predviđa da Vlada Crne Gore Vladi Republike Hrvatske, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima. Vlada Republike Hrvatske se obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja, i očuvanje nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, čime se dodatno jačaju bilateralni odnosi između dviju prijateljskih država i njihovih građana.

Vlada je usvojila Program podrške investicijama za 2025. godinu. Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama je u cilju poboljšanja pristupa izvorima finansiranja, kreiralo Program podrške investicijama za 2025. godinu, koji ima za cilj snaženje privredne aktivnosti, uz jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga kroz podršku investicijama u opremu. Investicije obuhvataju sve vrste ulaganja u nove kapacitete, kao i za proširenja, dogradnju, modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Program podrške investicijama za 2025. godinu sa ukupnim budžetom od 1.2 miliona eura obuhvata dvije programske linije, kojima se kroz uvećane iznose podrške naglašava značaj ravnomjernog regionalnog razvoja, uz zadržavanje posebnih podsticajnih mehanizama podrške za ekonomsko osnaživanje mladih i žena u biznisu.

1. Programska linija za podršku ključnim investicijama – 700.000 eura i
2. Programska linija za mala i održiva ulaganja – 500.000 eura.

Intenzitet podrške je definisan u visini do 50 % iznosa opravdanih troškova bez PDV-a, dok će se uz primjenu razvrstavanja jedinica JLS prema stepenu razvijenosti, primjenjivati uvećana podrška, koja može iznositi i do 80 % iznosa opravdanih troškova bez PDV-a. Programom se podržavaju djelatnosti na osnovu Zakona o klasifikaciji djelatnosti, u okviru svih sektora definisanih Zakonom, dok pravo učešća imaju mikro i mala preduzeća i preduzetnici. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva od strane privrednih subjekata je do utroška opredijeljenih sredstava, a najkasnije do 18. jula 2025. godine do 15:00h, dok je krajnji rok za podnošenje finalnih izvještaja/zahtjeva za refundaciju odobrenih aktivnosti 14. novembar 2025. godine do 15:00h.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.