Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Srzentić: Želimo da idemo u pravom smjeru i za to su nam potrebne snažne osnove

Objavljeno: 11.10.2021. 10:50

Digitalna transformacija zahtjeva specifične vještine, ali je veoma važno postojanje uslova koji omogućavaju upotrebu novih metoda i načina rješavanja problema, kako bi građani dobili veće benefite. 

To je saopšteno na panel sesiji „Jačanje i održavanje liderskih i digitalnih vještina (u Vladi)“, u okviru četvrtog Digitalnog samita Zapadnog Balkana koji je počeo danas u Podgorici. 

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, istakla je da građani Crne Gore zaslužuju Vladu koja ispunjava njihove potrebe u svakodnevnom životu.

„Ljudi u Crnoj Gori žele brzu digitalnu transformaciju. Želimo da idemo u pravom smjeru i za to su nam potrebne snažne osnove. Pored Digitalne strategije moramo se posvetiti izgradnji kapaciteta u Vladi i obezbijediti obuku državnim službenicima/cama“, kazala je Srzentić.

Istakla je da digitalna transformacija traži specifične vještine, ali ono što je važnije je da traži uslove koji omogućavaju inovaciju i modele koji omogućavaju upotrebu novih metoda i načina rješavanja problema, kako bi građani dobili veće benefite.

„Tako da to zahtjeva multidisciplinarni pristup tima koji sarađuje i koji koristi kulturu eksperimentisanja. Nijedan proces nije završen. Mi uvijek treba da dobijem povratnu informaciju od krajnjih korisnika, a onda da poboljšamo sisteme na osnovu toga. Ideja je da, nakon Samita, naš tim napravi retrospektivu, šta smo naučili, šta želimo da promijenimo. Tako da je potrebno moderno liderstvo, gdje su lideri tu da pruže obuku članovima tima“, kazala je Sezentić.

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, Tatjana Matić, istakla je da je digitalizacija jedan od prioriteta toga ministarstva i Vlada Srbije ima za cilj da širokopojasnu infrastrukturu razvije kao osnovu za razvoj modernog društva i korišćenje digitalnih usluga.

“Radimo dalje na razvoju širokopojasne mreže kako bismo prevazišli digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja u Srbiji i da omogućimo pristup internetu svim domaćinstvima u Srbiji do 2025. godine. Bežična lokalna mreža je instalirana u preko 800 škola širom Srbije, a cilj je pokriti sve škole. Danas je širokopojasnoj mreži moguće pristupiti iz preko 1.600 škola širom Srbije i u vremenu pred nama biće dostupna većem broju institucija. Na ovaj način, preko 60 odsto učenika u Srbiji već ima pristup internetu u bezbjednom okruženju, i to je slučaj i sa studentima u akademskom okruženju”, rekla je Matić.

Srbija je prva u regionu, kako je kazala, usvojila Strategiju za razvoj digitalnih vještina za period od 2022. do 2024. 

Nacionalna koordinatorka Nacionalne platforme za digitalno učenje Ministarstva prosvjete i nauke u Sjevernoj Makedoniji, Aleksandra Ruzin, rekla je da je jasna ključna uloga koju obrazovni sistemi mogu imati u digitalnoj transformaciji ekonomija.

“Veoma dugo postoji percepcija ograničenog potencijala u upotrebi digitalnih tehnologija u obrazovanju i ovo se naglo promijenilo sa pandemijom koronavirusa, jer je obrazovni proces bilo moguće nastaviti samo uz upotrebu digitalnih tehnologija. Upotreba digitalne infrastrukture sama po sebi ne garantuje da će se u školama na pedagoški ispravan način ta sredstva koristiti”, rekla je Ruzin.

Pojasnila je da nova tehnologija ne stvara obrazovanje, već su nastavnici ti koji treba da budu kvalifikovani da koriste tu tehnologiju, kao alatku za prenošenje znanja i kompetencija. 

“Digitalna kompetencija je jedan od ključnih faktora da bi se sistem obrazovanja uskladio sa potrebama 21. vijeka. Potrebno je osigurati da se digitalne vještine profesora nadograđuju kako bi uhvatili korak sa progresom koji je evidentan u oblasti IT tehnologija”, rekla je Ruzin.

Generalna direktorica odjeljenja za razvojne programe i saradnju u kabinetu premijera Albanije, Florenca Haxhipodsjetila je da je covid kriza dovela do promjena načina na koji ljudi rade, žive i redefinisala navike, industrije i dovela je, kako je dodala, do nekih inovativnih biznis modela.

“Post covid realnost zahtjeva novi način razmišljanja i na nivou Vlade na osnovu otvorene razmjene znanja i informacija za uvođenje inovativnih politika i mjera, kako bi sve više uključili različite aktere, kao što su privatni sektor, akademska zajednica. Moramo naći način kako da ih više uključimo u naš svakodnevni rad, kako bismo pripremali bolje politike, jer se politike kreiraju radi njih. Tako da, moramo blisko sarađivati i pronaći taj mehanizam”, rekla je Haxhi.

Regionalna direktorica za Evropu i centralnu Aziju, UN Women, Alia El-Yassir, istakla je da tehnologija otvara nove mogućnosti u svijetu, ali je realnost takva da je dosta žena, na globalnom i regionalnom nivou, isključeno iz svega toga.

“Vidimo nedostatak ulaganja u omogućavanje da žene imaju pristup tehnologiji. Poslovi budućnosti će biti pokrenuti inovacijama i tehnologijama, ali kako žene mogu biti konkurentne, ako uopšte ne mogu ni da pristupe internetu? Treba nam rodno odgovorno obrazovanje koje će omogućiti svima jednak pristup digitalnim tehnologijama. Ljudi moraju biti na prvom mjestu i moraju se uzeti u obzir konkretne potrebe različitih grupa i sve njihove različitosti i osigurati da pređemo sa riječi na djela”, kazala je El-Yassir

                         

               

Galerija

gallery.media[0].alt
1/9 Foto: Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija
item.alt
item.alt
item.alt
item.alt
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?