Startapima na Zapadnom Balkanu potrebni bolji uslovi za razvoj, investicije i testiranje inovacija

Razvoj startapova na Zapadnom Balkanu zahtijeva provjeru tržišne potražnje, mogućnosti testiranja inovacija u praksi, bolji pristup investicijama i snažniju podršku mladima, uz jačanje regionalne saradnje, povezivanje sa međunarodnim tržištima i stvaranje podsticajnijeg poslovnog okruženja za razvoj inovativnih ideja.

To je ocijenjeno tokom panela „Startapi“, održanog u okviru osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Herceg Novom koji je organizovalo Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.

Menadžerka za investicije i partnerstva u kompaniji Digital Den Anja Adamović,  iz Podgorice, ukazala je na izazove sa kojima se suočavaju startapi u Crnoj Gori prilikom pronalaženja investitora i izlaska na međunarodna tržišta.

Prema njenim riječima, iako u Crnoj Gori postoje kompanije koje imaju kapacitet da ulažu u startape, investicije se i dalje češće usmjeravaju ka tradicionalnim djelatnostima.

„Još nemamo odgovarajući mentalitet potencijalnih investitora, iako imamo mnogo velikih kompanija koje su u poziciji da ulažu u startape“, istakla je Adamović.

Zbog ograničenih mogućnosti finansiranja na domaćem tržištu, povezivanje sa investitorima iz inostranstva predstavlja važan korak za razvoj startup ekosistema.

Digital Den, kako je objasnila, nastoji da poveže startape iz Crne Gore i regiona sa razvijenijim tržištima i potencijalnim investitorima iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Bliskog istoka.

Adamović je posebno ukazala na to da Crna Gora još nema domaći fond rizičnog kapitala, odnosno fond preduzetničkog kapitala, niti lokalno predstavništvo nekog stranog fonda te vrste.

„Dodatni problem predstavlja činjenica da strani investitori ponekad zahtijevaju od osnivača da registruju kompaniju u državi u kojoj se nalazi investitor. To nije dobro za našu ekonomiju i startup ekosistem, jer želimo da naši startapi ostanu crnogorski“, naglasila je Adamović.

Prema njenim riječima, takvi zahtjevi predstavljaju dodatni izazov za osnivače koji imaju kvalitetne ideje i potencijalne klijente u inostranstvu, ali su primorani da razmatraju registraciju kompanije na drugom tržištu.

Adamović smatra da bi približavanje Crne Gore Evropskoj uniji i usklađivanje propisa mogli olakšati poslovanje startapa i pregovore sa stranim investitorima. Istovremeno, ukazala je na značaj povezivanja sa razvijenijim startup ekosistemima kako bi domaće kompanije bile spremnije za međunarodnu konkurenciju.

Govoreći o potencijalu Crne Gore, Adamović je istakla da inovacije mogu biti važan dio razvoja nove ekonomije i da lokalnim talentima treba omogućiti pristup tržištima, partnerima i investitorima.

„Investitori ne ulažu u ideje, već u timove“, poručila je Adamović.

Dodala je da najveću vrijednost svake kompanije, startapa i države predstavljaju ljudi, ocijenjujući da su preduzetnici iz regiona sve spremniji da se pozicioniraju na međunarodnim tržištima.

Izvršni direktor kompanije FiveGroup, Ivan Šoć, govorio je o razvoju startapa iz perspektive kompanije koja posluje u tehnološkom sektoru i koja je podržavala razvoj pojedinih startup projekata.

Na osnovu tog iskustva, istakao je da se početna ideja tokom razvoja često značajno promijeni, te da je saradnja sa kompanijom koja može biti prvi klijent dragocjena jer omogućava testiranje proizvoda u stvarnom okruženju.

Kao jedan od najvećih izazova za startape u Crnoj Gori izdvojio je nedostatak kompanija spremnih da testiraju nova rješenja.

„Ono što najviše nedostaje jeste stvarno okruženje za testiranje“, kazao je Šoć.

Prema njegovim riječima, veće kompanije često izbjegavaju saradnju sa startapima jer strahuju da će izgubiti vrijeme, zbog čega mladim preduzećima postaje teško da provjere kvalitet svojih proizvoda na tržištu.

„Takva situacija može dovesti do toga da startapi potroše raspoloživi budžet na razvoj proizvoda, a da prethodno nijesu provjerili da li postoji stvarna potreba za njim“, rekao je Šoć.

Smatra da je, pored finansijske i infrastrukturne podrške, neophodna promjena odnosa tradicionalnih kompanija prema inovacijama i mladim preduzetnicima.

„Ako vidite nešto što vam može biti korisno, pokušajte i testirajte. Najgore što može da se desi jeste da odlučite da ne nastavite dalje“, poručio je Šoć.

Govoreći o razlikama između evropskog i američkog pristupa finansiranju startapa, Šoć je ocijenio da evropski sistem karakterišu zahtjevnije procedure, dok američki pristup, prema njegovom viđenju, omogućava brži prelazak od ideje do ulaganja.

Drugi važan izazov koji je izdvojio odnosi se na zadržavanje mladih talenata. Šoć smatra da ne postoji jednostavno rješenje za ovaj problem, ali da kompanije mogu doprinijeti stvaranju okruženja u kojem zaposleni imaju priliku da uče, napreduju i rade na zanimljivim projektima.

„Trudimo se da stvorimo okruženje u kojem se ljudi osjećaju poštovano i imaju nešto zanimljivo da rade“, rekao je Šoć.

FiveGroup se, kako je objasnio, bavi različitim tehnološkim oblastima, uključujući robotiku, hardver zasnovan na vještačkoj inteligenciji, virtuelnu i proširenu stvarnost. Kompanija nastoji da mlade upozna sa svojim radom i prije zaposlenja, kroz saradnju sa obrazovnim institucijama i programe podrške talentima.

Šoć je naglasio da je za zadržavanje zaposlenih važno voditi računa i o postojećim kadrovima, njihovom zadovoljstvu i profesionalnom razvoju, a ne samo o privlačenju novih ljudi.

Programska koordinatorka Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), Bojana Lalatović,  ukazala je na značaj uključivanja mladih u društveni i ekonomski život, posebno kroz neformalno obrazovanje, razvoj preduzetničkih vještina i podršku inovativnim idejama.

Ona je naglasila da mladi nijesu homogena grupa i da se njihove mogućnosti za obrazovanje, zaposlenje i preduzetništvo značajno razlikuju.

Pozivajući se na istraživanja pomenuta tokom panela, navela je da je u Crnoj Gori samo 20 odsto mladih imalo priliku da učestvuje u nekom obliku neformalnog obrazovanja.

Ukazala je i na položaj mladih koji nijesu zaposleni, ne obrazuju se i ne pohađaju obuku, poznatih kao NEET populacija.

Prema njenim riječima, u pojedinim djelovima regiona značajan broj mladih ostaje izvan obrazovnih i ekonomskih tokova, što ukazuje na potrebu da institucije i organizacije pronađu efikasnije načine da ih uključe.

Lalatović je istakla da posebnu pažnju treba posvetiti mladima iz ruralnih područja, mladim osobama sa invaliditetom, mladim ženama i drugim grupama koje često imaju manje mogućnosti da učestvuju u postojećim programima.

„Ako želimo da budemo inkluzivni, moramo se zaista fokusirati na programe izgradnje kapaciteta prilagođene njihovim potrebama“, poručila je Lalatović.

Govoreći o razvoju startapa, ocijenila je da mladi na Zapadnom Balkanu imaju kreativnost i potencijal da razvijaju rješenja za složene probleme, ali da im je potrebna adekvatna podrška kako bi svoje ideje pretvorili u održive projekte.

Lalatović je naglasila da podrška ne može biti ista za sve, već mora odgovarati potrebama i iskustvu pojedinaca i timova.

„Mladi imaju različite potrebe i potrebni su im različiti nivoi podrške različitih aktera“, istakla je Lalatović.

Smatra da razvoj startup ekosistema nije samo pitanje ekonomije i tehnologije, već i pitanje stvaranja društva u kojem mladi imaju priliku da razvijaju svoje potencijale i aktivno doprinose zajednici.

Vođa tima u Parku za inovacije i obuku u Prizrenu, Besmir Krasniqi, ocijenio je da jedan od ključnih izazova za startape na Zapadnom Balkanu predstavlja jaz između dobre ideje i stvarne potražnje na tržištu.

Prema njegovim riječima, u regionu postoje ljudi sa kvalitetnim idejama i potencijalom za razvoj inovacija, ali se previše pažnje posvećuje samom rješenju i tehnologiji, dok se nedovoljno procjenjuje da li su korisnici spremni da takvo rješenje prihvate i plate.

On smatra da razvoj proizvoda ili usluge treba da počne procjenom potreba korisnika, a tek potom izborom tehnologije i potrebne ekspertize.

„Umjesto da se fokusiramo samo na samo rješenje i na ono što tehnologija može da riješi, mislim da je prvo bolje razumjeti potrebe, procijeniti ih i razviti odgovarajuća rješenja“, poručio je Krasniqi.

Govoreći o radu evropskih digitalnih inovacionih habova (EDIH), Krasniqi je objasnio da je njihov zadatak da preduzećima pomognu da prepoznaju šta im je zaista potrebno i povežu ih sa odgovarajućim stručnjacima. Posebno je naglasio značaj rada sa mikro, malim i srednjim preduzećima, koja se često suočavaju sa izazovima sličnim onima sa kojima se susrijeću startapi.

Kako je naveo, kompanijama ponekad nije potrebna samo nova tehnologija, već i promjena načina rada i organizacije poslovanja.

Krasniqi je regionalnu saradnju izdvojio kao važnu mogućnost za razmjenu znanja, ekspertize i tehnoloških kapaciteta. Ipak, upozorio je da ona mora prevazići sastanke, događaje i potpisivanje sporazuma.

„Važno je da izađemo iz okvira sastanaka, događaja i sporazuma o saradnji i da sve to prenesemo u praksu“, naglasio je Krasniqi.

Kao primjer naveo je pripremu saradnje sa digitalnim inovacionim habom iz Sjeverne Makedonije, koja bi trebalo da omogući povezivanje stručnog znanja i infrastrukture iz dvije zemlje, kako bi mala i srednja preduzeća mogla da imaju konkretnu korist.

Plan je, prema njegovim riječima, da se saradnja prvo testira kroz pilot-projekat, a zatim, ukoliko rezultati budu zadovoljavajući, razvija kroz konkretnije aktivnosti.

FOTO I VIDEO:Startapima na Zapadnom Balkanu potrebni bolji uslovi za razvoj, investicije i testiranje inovacija