Vinogradarsko-vinarska proizvodnja

Autor: Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede
  1. Obim proizvodnje, prerada, broj gazdinstava 
  • U Vinogradarskom registru evidentirano je 312 proizvođača grožđa i 85 proizvođača vina;
  • Površina vinograda 2.850 ha;
  • Površine pod vinogradima su generalno u porastu i od 2010. godine kada je bio posljednji popis poljorpivrede pa do 2017. godine što su posljednji raspoloživi podaci, imamo rast površina pod vinogradima za 12,4%;
  • “ 13 jul - Plantaže ” AD 10-14 mil. litara vina,  oko 22 miliona kilograma grožđa;
  • Ostatak sektora čini 85 vinarija manjeg proizvodnog kapaciteta (ukupno  oko 400.000 litara vina; prosječni kapacitet ovih vinarija je oko 6.000 litara vina godišnje);
  1. Trendovi, specifičnosti
  • Godinama unazad, vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda u izvozu;
  • Učešće vina u ukupnom izvozu iznosi 3,3%, a u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8%;
  • Vino je proizvod sa spoljnotrgovinskim suficitom, tj. vrijednost izvezenog vina skoro duplo veća od vrijednosti uvezenog. U 2018. godini, pokrivrenost uvoza izvozom iznosila je 191,4%;
  • Izvoz u 42 države;
  • Istraživanje sektrorskih studija za sektor vinogradarstva i vinarstva je pokazalo da godišnja potrošnja vina u u Crnoj Gori iznosi 8,2 mil. litara vina, ili 14 litara po glavi stanovnika;
  • Kao i u svim mediteranskim zemljama, dominantna je proizvodnja crvenog vina. Tradicionalno, 70% crnogorskih vina proizvodi se od čistog Vranca ili u kupaži s njim, a 25% od ukupne proizvodnje odnosi se na bijelo vino. Statistički je beznačajna proizvodnja likerskih i predikatnih vina.
  • Imamo više od 300 različitih vina na tržištu, od čega kompanija „13. jul - Plantaže“ AD proizvodi preko 40.
  • U poslednje vrijeme, radi zadovoljenja zahtjeva tržišta, prije svega turista, vinari proširuju asortiman proizvoda – primjetan je pozitivan trend u proizvodnji bijelog i roze vina. Međutim, vinogradarske regije s klimatskim karakteristikama u kojima mi uzgajamo grožđe, nijesu idealne za proizvodnju bijelih vina. Veoma je teško očuvati aromatski kompleks i kisjeline, koje značajno utiču na svježinu i lepršavost bijelih vina. Naime, u južnim, toplijim zemljama, radi postizanja što boljeg kvaliteta vina, neophodan je kompleksniji proizvodni proces. Problem je sve veći zbog globalnih klimatskih promjena. Ipak, zbog specifičnih orografskih karakteristika, u zemlji male površine i klimatskih karakteristika kakva je Crna Gora, moguća je proizvodnja bez komplikacija i bijelih vina, na većim nadmorskim visinama. Za očekivati je proširenje areala uzgoja vinove loze, i postizanje još boljeg kvaliteta bijelih vina upravo u područjima u kojima se za sada ne proizvodi grožđe, a za šta imamo mogućnosti, što je jedna od preporuka iz projekta Rejonizacija crnogorskog vinogradarskog proizvodnog područja, kojim je definisano 5 potencijalnih vinogradarskih subregiona. 

Vezani članci:

Ribolovna osnova sliva rijeke Morače (rijeka Morača, Cijevna i Zeta) i Rikavačkog jezera
Ribolovna osnova sliva rijeke Ćehotine
Zahtjev za dostavljanje ponuda za izvođenje radova po projektu Regulacija rijeke Grnčar
Vodič kroz agrobudžet za 2023. godinu
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?