- Početna
Ministarstvo javne uprave Zapadni Balkan ima priliku da iskoristi razvoj vje...
Zapadni Balkan ima priliku da iskoristi razvoj vještačke inteligencije, ali uspjeh zavisi od infrastrukture, znanja i regionalne saradnje
Zapadni Balkan ima priliku da iskoristi razvoj vještačke inteligencije, ali će uspjeh zavisiti od ulaganja u infrastrukturu, razvoja domaćih stručnih kapaciteta, kvalitetnih podataka, jasnih pravila i institucija koje mogu osigurati njenu odgovornu i efikasnu primjenu.
To je poručeno sa panela „Vještačka inteligencija (AI): prilike, izazovi i buduće perspektive“,održanog u okviru osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Herceg Novom koji organizuje Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.
Šef Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) Jaroslaw K. Ponder poručio je da, uprkos ubrzanom tehnološkom razvoju, čovjek mora ostati u središtu digitalne transformacije, uz istovremeno obezbjeđivanje bezbjedne i svrsishodne upotrebe novih tehnologija.
Podsjetio je da se ITU, kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za informacione i komunikacione tehnologije, više od 160 godina bavi razvojem telekomunikacija i da su raniji tehnološki talasi, poput širenja interneta i širokopojasnog pristupa, takođe otvarali pitanja promjene poslovnih modela i prilagođavanja društva.
Govoreći o upravljanju vještačkom inteligencijom, Ponder je naglasio da međunarodna saradnja ne smije ostati samo na nivou načela, već treba da donese konkretne rezultate kroz izgradnju kapaciteta, razmjenu znanja i pristup infrastrukturi.
„Što više sarađujemo, bolje rezultate postižemo“, poručio je Ponder, ističući značaj zajedničkih standarda i interoperabilnosti, kako bi se izbjeglo stvaranje novih digitalnih silosa.
Prema njegovim riječima, sve države treba da budu uključene u globalne razgovore o upravljanju AI, bez obzira na to da li već razvijaju sopstvene modele ili tek stvaraju uslove za njihovu primjenu. Posebno je ukazao na mogućnost da i manje ekonomije, uz odgovarajuću podršku i regionalno povezivanje, razvijaju sopstvena rješenja.
Ponder je kao važne prioritete izdvojio pouzdanu digitalnu infrastrukturu, projekte koje predvode vlade i razvoj vještina, uključujući edukaciju krajnjih korisnika o odgovornoj i bezbjednoj upotrebi vještačke inteligencije.
Na značaj infrastrukture ukazao je i Boro Jakimovski, predstavnik AI antene „Vezilka“ u Sjevernoj Makedoniji, koja je dio šireg evropskog ekosistema za razvoj vještačke inteligencije.
Objasnio je da AI antene, zajedno sa centrima za visokoperformansno računarstvo i evropskim centrima za digitalne inovacije, imaju zadatak da pomognu malim i srednjim preduzećima, javnoj upravi i istraživačkoj zajednici da koriste napredne tehnologije.
Posebno je istakao podršku Evropske unije, kroz Zajedničko preduzeće, razvoju superračunarske infrastrukture i omogućavanju pristupa njenim EuroHPC kapacitetima.
Prema njegovim riječima, pristup računskoj snazi može biti presudan za kompanije koje nemaju sredstva da samostalno finansiraju razvoj i obuku AI modela.
„Takva podrška može podstaći razvoj novih proizvoda, startapa i digitalnih usluga“, dodao je Jakimovski.
On je, međutim, naglasio da infrastruktura sama po sebi nije dovoljna. Potrebno je razvijati stručna znanja, podsticati korišćenje dostupnih resursa i jačati saradnju među zemljama Zapadnog Balkana.
Poseban potencijal vidi u razvoju jezičkih skupova podataka i modela prilagođenih jezicima regiona, kao i u većoj podršci kompanijama koje mogu da prerastu početne razvojne faze i plasiraju svoje proizvode na evropsko tržište.
Predstavnica Evropske komisije zadužena za inovacije i koordinaciju politika u oblasti vještačke inteligencije Mihaela Lafont, u online obraćanju, predstavila je ulogu evropskih centara za digitalne inovacije u podršci preduzećima i javnom sektoru na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, u regionu djeluje 11 evropskih centara za digitalne inovacije, koji pomažu kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima, kao i javnim institucijama, u procesu digitalne transformacije.
„Podrška obuhvata četiri glavne oblasti: testiranje tehnologija prije ulaganja, pristup finansiranju, povezivanje sa poslovnim partnerima i razvoj vještina zaposlenih“, navela je Lafont.
Ona je naglasila da preduzeća prije ulaganja treba da utvrde koje im je rješenje zaista potrebno, kako bi izbjegla nepotrebne troškove i izabrala tehnologiju koja odgovara njihovim poslovnim ciljevima.
Istakla je i značaj razvoja evropskih tehnoloških rješenja, uz ocjenu da Evropa treba da jača sopstvenu otpornost i kapacitete, umjesto da se oslanja isključivo na modele i tehnologije razvijene na drugim tržištima.
Slavica Tomović, docentkinja i predstavnica MontEDIH-a, prvog i za sada jedinog evropskog centra za digitalne inovacije u Crnoj Gori, govorila je o konkretnim preprekama sa kojima se kompanije suočavaju prilikom uvođenja novih tehnologija.
Objasnila je da preduzeća najčešće ne dolaze sa precizno definisanim problemom iz oblasti vještačke inteligencije, već sa praktičnim izazovima u poslovanju.
„Njima često nedostaju znanje o dostupnim rješenjima, pristup odgovarajućoj ekspertizi i sigurnost da će ulaganje donijeti očekivane rezultate. MontEDIH im zato pruža mogućnost da tehnologiju testiraju u realnim uslovima prije nego što donesu odluku o investiciji“, rekla je Tomović.
Kao primjer navela je saradnju sa proizvođačem maslina, kojem je pomognuto da unaprijedi kontrolu kvaliteta proizvodnje. Razvijeno rješenje koristilo je kameru, računski model i laserski modul za prepoznavanje stranih tijela na prijemnoj liniji i predviđanje kategorija kvaliteta maslina.
Model je treniran na podacima prikupljenim u samom proizvodnom pogonu, što je omogućilo prilagođavanje konkretnim potrebama kompanije.
Tomović je navela da je kroz aktivnosti centra pruženo više od 200 usluga, uključujući 50 usluga testiranja tehnologija prije ulaganja.
„Kompanije nijesu uvijek zainteresovane za najnaprednije rješenje, već za ono koje mogu da priušte i koriste“, poručila je Tomović.
Kao naredni korak izdvojila je bolju povezanost postojećih institucija i programa podrške, kako uspješni pilot-projekti ne bi ostajali samo eksperimenti, već dobili priliku da prerastu u održive proizvode i izađu na evropsko tržište.
Rukovodilac digitalnog tima UNDP-ovog Regionalnog centra za Evropu i Centralnu Aziju, Andreas Pawelke, upozorio je da usvajanje strategija i politika za vještačku inteligenciju predstavlja tek početak procesa.
Pozivajući se na iskustva UNDP-a iz više od 25 zemalja u kojima su sprovedene procjene spremnosti za AI, istakao je da mnoge države već imaju strategije i regulatorne okvire, ali da institucije često još nemaju kapacitete da ih sprovedu u praksi.
UNDP je 2024. godine, u saradnji sa Vladom Crne Gore, radio na procjeni spremnosti zemlje za primjenu vještačke inteligencije, koja predstavlja jednu od osnova za razvoj nacionalne strategije.
Pawelke je naglasio da AI transformacija ne može biti zadatak samo jednog ministarstva ili institucije zadužene za digitalizaciju. Ona će uticati na čitavu javnu upravu, javne finansije, ekonomiju i tržište rada.
Posebno je ukazao na pitanja odgovornosti, transparentnosti i ljudskog nadzora kada se vještačka inteligencija i AI agenti koriste u radu državnih institucija.
Kao primjer složenosti ovog procesa naveo je ulaganja u velike podatkovne centre, koja, pored tehnoloških i ekonomskih koristi, otvaraju pitanja potrošnje energije i vode, korišćenja zemljišta i kapaciteta lokalnih vlasti da upravljaju posljedicama takvih projekata.
Među prioritetima za region izdvojio je i razvoj jezičkih podataka. Ako jezik nije dovoljno zastupljen u podacima na kojima se AI modeli obučavaju, njihova upotreba na tom jeziku može biti ograničena.
Zbog toga je pozvao na regionalnu saradnju u digitalizaciji i pripremi jezičkih podataka za upotrebu u vještačkoj inteligenciji, posebno imajući u vidu količinu dokumentacije koja je i dalje dostupna samo u papirnom obliku.
Direktor i glavni strateg za mobilne mreže i 5G u kompaniji 4iG iz Budimpešte, Pál Zarándy ukazao je na to da će dalji razvoj vještačke inteligencije zahtijevati značajne promjene u digitalnoj i komunikacionoj infrastrukturi, ali i odgovarajuće regulatorne i pravne okvire.
Prema njegovim riječima, AI se ne svodi na generisanje teksta, obradu dokumenata i razvoj softvera. Sve veća primjena očekuje se i u autonomnim dronovima i drugim sistemima fizičke vještačke inteligencije, koji zahtijevaju drugačije kapacitete povezivanja.
Zarándy je naveo da region već raspolaže važnim resursima, uključujući radio-frekvencijski spektar, 5G mreže i podatkovne centre, ali da će se infrastrukturne potrebe dalje mijenjati.
Posebno je istakao satelitsku povezanost uređaja, odnosno nezemaljske komunikacione mreže, kao jednu od tehnologija koja bi mogla dobiti sve značajniju ulogu u povezivanju uređaja sa AI sistemima.
Govoreći o saradnji 4iG-a sa kompanijom SpaceX, naveo je da postoji ambicija da se satelitska povezanost direktno sa uređajima uvede među prvima u Evropskoj uniji i na Zapadnom Balkanu. Najavio je i planove za testiranje tehnologije u Mađarskoj i Albaniji, uz uključivanje univerziteta.
Ipak, ocijenio je da glavna prepreka komercijalnoj primjeni nije nužno tehnička, već regulatorna i pravna.
„Pravi izazov u ovoj oblasti sada je na regulatornom i pravnom planu, a ne toliko na tehničkom“, poručio je Zarándy.
Kao još jedan mogući pravac razvoja pomenuo je orbitalne AI podatkovne centre, odnosno infrastrukturu za obradu podataka u svemiru. Prema njegovim riječima, razvoj ovakvih sistema dodatno će povećati potrebu za povezivanjem satelitskih i zemaljskih komunikacionih mreža.
Zarándy je naglasio i značaj saradnje privrede i univerziteta, kao i povezivanja tehnoloških kompanija, istraživačkih institucija i partnera iz Evropske unije, kako bi se nove tehnologije testirale i razvijale i na Zapadnom Balkanu.