Afirmativnom akcijom do većeg broja djece RE populacije u srednjim školama

Afirmativna akcija po kojoj bi se odredila kvota za upis u srednje škole pripadnika Romske i Egipćanske (RE) populacije doprinijela bi da što više djece iz te zajednice, nakon osnovne škole, nastavi obrazovanje.

To je ocijenjeno u drugom dijelu konferencije Integracija Roma i Egipćana kroz obrazovanje - Mogućnosti i izazovi, koju su organizovali Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Koalicija Zajedno za uključivanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz transparentne i održive javne politike i Romski obrazovni fond.

Roko Djoljaj iz Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica istakao je da bi afirmativna akcija za upis u srednje škole bila veoma značajna, kako bi, kako je rekao, što više djece RE zajednice nakon osnovne škole nastavilo obrazovanje.

“Ove godine smo imali malo poteškoća oko upisa. Ali, mislim da smo na kraju uspjeli da se upišu svi učenici koji su izrazili želju da nastave srednju školu. Uspjeli samo kao da je postojala kvota, tj. afirmativna akcija, kao što je slučaj na fakultetima”, rekao je Djoljaj.

Savjetnica u Zavodu za školstvo, Nataša Vlahović, rekla je da je prepoznata uloga romskih medijatora i da Zavod svake godine finansira medijatore koji, kako je objasnila, idu od vrata do vrata da popišu djecu koja su stekla pravo za upis u školsku godinu.

“Zavod za školstvo svake godine drži obuku za vaspitače. Napravi se plan rada za tu godinu, plate se medijatori. Sva djeca prođu sistematski pregled. Sva djeca prođu testiranje u školama gdje pripadaju i upišu se. Povratna informacija je da sva djeca uspješno završavaju prvi razred, poslije tih pripremnih vrtića”, istakla je Vlahović.

Pripremni vrtići, kako je dodala, postoje u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Tivtu, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Kotoru i na Cetinju.

Vlahović je istakla da je glavni problem udaljenost romskih naselja od vrtića.

“Obezbijedi se prevoz, medijator, Ministarstvo obezbijedi hranu, ali moramo ipak da znamo da se radi o maloj djeci. Vrlo je teško dijete od svije tri godine stvaviti u autobus i poslati ga u vrtić. Tražimo pomoć da se to riješi”, kazala je Vlahović.

Ona je navela da je neophodno da se na vrijeme odredi kvota za upis u srednje škole pripadnika RE populacije po afirmativnoj akciji.

Predstavnik Romskog obrazovng fonda, Andrija Đukanović, kazao je da se u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava od 2014. godine sprovodi program stipendiranja i mentorske podrške za učenike srednjih škola i studente koji dolaze iz RE populacije.

“Rezultati ovoga programa su pokazali da je od školske 2014/2015 godine do danas zabilježen dobar uspjeh što se tiče završetka školovanja u srednjim školama. Mogu da kažem da je svake godine sve bolji i bolji uspjeh, te sve veći broj učenika srednjih škola koji ostanu do kraja u sistemu obrazovanaja. U prethode tri godine iznad 90 odsto učenika su sa uspjehom završavali srednje škole ”, kazao je Đukanović.

Sa studentima je, kako je dodao, situacija malo lošija zbog toga što je u pitanju viši nivo obrazovanja.

“Za prošlu školsku godinu smo imali 16 studenata u našem stipendijskom program i njih četvoro uspjelo da upiše sledeću akademsku godinu. Ostali su postizali manje ili više dobar uspjeh u školovanju. To ne znači da će podrška prema njima prestati, već ćemo se potruditi da im kroz dodatne sadržaje pružimo podršku u savladavanju studijskih obaveza”, objasnio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, u srednjim školama postoji mreža mentora koji su angažovani da budu most između škole, roditelja i učenika.

“S obzirom da je povećan broj učenika u srednjim školama, ove školske godine ćemo povećati broj mentora koji će biti angažovani da rade sa njima. Imaćemo 33 mentora u 24 srednje škole u kojima nastavu pohađaju pripadnici RE popolacije”, naveo je Đukanović.

Rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru zastručno obrazovanje, Ljiljana Garić, smatra da je u narednom periodu potrebno organizovati kampanju u kojoj bi se, kako je reka, što više pričalo o potrebi i značaju obrazovanja romske populacije i o njihovom uključivanju u programe formalnog sistema i neformalnog obrazovanja.

“To će biti korisno ne samo za njih kao pojedince, za njihov lični razvoj, već i za razvoj romske zajednice. Jer, bez edukovanih Roma, bez obrazovanih roditelja i djece neće doći do unapređenja položaja Roma”, kazala je Garić.

Ona je istakla da je potrebna pomoć i podrška od Međunarodne zajednice, da bi se opismenio što veći broj Roma i Romkinja, jer je, kako je istakla, među njima veliki broj nepismenih.

Predstavnik Centara za romske Inicijative, Pavle Pavlović, kazao je da su u procesu obrazovanja RE populacije vidljiva dva problema, a to su, kako je rekao, problem drop out-a i distance između većinske i manjinske populacije.

“Problem drop out-a je višeslojan, dubok, uključuje brojne faktore i nus pojave. To nije samo problem ranog napuštanja škole, već je to problem ugovorenih brakova, kvaliteta obrazovanja, prosjačenja”, kazao je Pavlović.

Prema njegovim riječima, podaci sa terena su pokazali da, kada rodtelji nisu ažurni po pitanju obrazovanje njihove djece, kvalitet obrazovanja te djece opada.

“Kada roditelji nisu bili ažurni kada je u pitanju obrazovanje njihove djece, često se dešavalo da je kvalitet obrazovanja te djece jako opadao i mogućnost za drop out je bila mnogo veća”, pojasnio je Pavlović.

Sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat, Darka Ognjanovć, kazala je da su obrazovanje i stanovanje osnovni elementi poboljšanja položaja RE populacije.

„Uvijek možemo učiniti više i bolje. Nije stvar samo u tome da li opština ima novca i da službenik sjedi samo u kancelariji, nego da izađe na teren i vidi šta je to što možemo da učinimo. Svaki čovjek kada radi u lokalnoj upravi treba da bude pravi predstavnik servisa za građane“, pojasnila je Ognjanović.

Direktorica Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici, Ljubinka Nedić, rekla je da ta škola ima 1.403 učenika, od čega 650 Roma, napominjući da je jedan od problema zakašnjelo upisivanje u školu.

“Dešava se da se djeca upišu u školu tek od osam, 10, 11, 12 godina. I kada dijete napuni 16 godina možda je tek drugi ili treći razred osnovne škole. Automatski mu prestaje zakonska obaveza školovanja, a i on ili ona se nelagdono osjeća među djecom koja imaju osam ili devet godina”, pojasnila je Nedić.

Direktorica Osnovne škole “Orjenski bataljon” u Herceg Novom, Jarmila Radović, kazala je da postoje individualni kartoni za učenike RE popoulacije koji, kako je rekla, pružaju kompletan uvid u to šta se dešava sa učenicima.

“Imamo sedam učenika iz porodica romske populacije i sedam učenika, štićenika Doma iz Bjele. Štićenici su ospervirani na takav način da za njih brinu njihovi Centri za socijalni rad. A ovih sedam porodica imaju dobre saradničke odnose”, rekla je Radović.

Problem koji je potrebno brže i kvalitetnije rješavati je, kako je istakla, konekcija sa Centrima za socijalni rad, kada se radi o štićenicima Doma.

“Kada škola dobije nepotpunu dokumentaciju učenika, npr. kada nemamo matični broj obraćamo se centrima za socijalni rad. Imali smo sada jedan konkretan slučaj sa nikšićkim Centrom za socijalni rad. Nemamo nikakve podatke. Morali smo obavijestiti Ministarstvo prosvjete i od njih smo dobili direktivu kako dalje”, rekla je Radović.

Ona je dodala da u OŠ “Orjenski bataljon” postoje dvije odlične učenice romske populacije.

Direktor Osnovne škole „Radomir Mitrović“ u Beranama, Radomir Jočić, saopštio je da je ove školske godine upisano 917 učenika, od čega 149 pripadnika RE populacije.

“Do sada su svi učenici RE populacije pohađali ovu školu. Ove godine, učenici prvog razreda njih 15 su upisani i u drugu školu. Odnosno 15 u našoj, 15 u drugoj osnovnoj školi u Beranama. Mislim da je to uspjeh”, rekao je Jočić.

Prema njegovim riječima, najveći problemi su neredovno pohađanje nastave i rano napuštanje škole.

“Mi smo, kao škola, podnijeli krivične prijave protiv nekih roditelja učenika koji nisu pohađali nastavu. Tokom prošle godine bilo je blizu 40 krivičnih prijava, au toku ove godine 21. To je urodilo plodom i dovelo je do toga da roditelji počinju da šalju svoju djecu u školu”, kazao je Jočić.

Direktorica Osnovne škole “Mileva Lajović- Lalatović” u Nikšiću, Vera Božović, smatra da je najveća nada svake zemlje kvalitetno obrazovanje.

“Nema nijednog rješenja u poslu prosvjetnog radnika, ako nema ljubavi prema učeniku. Dijete je osnov naše budućnosti i ako u sadašnjosti ne ulažemo u obrazovanje, onda nemamo one prave ni svijetle budućnosti”, ocijenila je Božović.

Prema njenim riječima, samo 3, 7 odsto pripadnika RE populacije u Crnoj Gori je završilo srednju školu, a njihovih sunarodnika nema u obrazovnim institucijama.

“Ako to znamo onda se kao naš krajnji ishod nameće unapređenje postojećeg stanja i stvaranje novih osnova za sveobuhvatniju integraciju, odnosno potpunu integraciju RE populacije u ssvim segmentima crnogorskog društva”, kazala je Božović.

Konferencija je organizovana kao jedna od aktivnosti Koalicije „Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana kroz transparentne i održive javne politike“ kojom koordiniše NVO Mladi Romi u saradnji sa NF Građanskom alijansom, NVO Centrom za romske inicijative, NVO Centrom za demokratsku tranziciju i NVO Romska organizacijom mladih - Phiren amenca.

Konferenciju je finansijski podržala Fondacija otvorenog društva iz Budimpešte i Evropske Unije.