Ministar Šehović za Dan: NIJESAM DOŠAO NA MJESTO MINISTRA DA BIH ODLAGAO, NEGO DA BIH RJEŠAVAO PROBLEME

1. Najavljivali ste da će u cilju unapređenja rada škola uslijediti smjene direktora u 2018. godini. Da li ste do sada obavili takve analize, odnosno u koliko slučajeva možete najaviti kadrovske promjene zbog lošeg rada?

Moj cilj je bio da damo vremena ljudima u sistemu da se prilagode, i da sebi damo vremena da pravilno procijenimo situaciju u obrazovanju. Pretenciozno je sada govoriti o konkretnim primjerima, ali smatramo da bi za određeni broj slučajeva dobro došlo kadrovsko osvježenje, što ne znači po automatizmu i loš rad. Ponekad je prosto potrebna promjena u sistemu da bi se nešto pokrenulo. U svakom slučaju će promjena na čelnim mjestima u obrazovnim institucijama biti, a o svakoj od njih će javnost biti informisana.

2. Iz Sindikata prosvjete tvrde da su izmjenama zakona u oblasti obrazovanja napravljene samo „kozmetičke” promjene u dijelu decentralizacije i depolitizacije obrazovnog sistema, jer ministar i dalje imenuje direktore škola i vrtića, s tim što sada postoji i komisija koju Vi imenujete. Kako možete znati ko je najbolje kadrovsko rješenje za 240 škola?

Nakon sprovedene zakonodavne reforme, vašim rječnikom kazano, sistem je znatno depolitizovaniji nego što je bio, jer o izboru direktora ne odlučuje samo ministar, nego i tročlana komisija, dok o izboru nastavnika u školama ne odlučje samo direktor, nego višečlana komisiJa koja se tim povodom mora takođe formirati. Sa kandidatima za direktore upoznajemo se na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa razvoja institucije koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog, detaljanog i otvorenog razgovora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga od stručne komisije. Pomenutu komisiju smo uveli kao novi nivo kontrole. Pritom, treba da znamo da je finansiranje obrazovnog sistema u Crnoj Gori potpuno centralizovano, pa je samim tim i centralizovana i personalizovana odgovornost. A kad je već ministar prosvjete odgovoran za cjelokupan sistem, potpuno je prirodno da on daje konačnu riječ o kadrovskim rješenjima unutar sistema, za koji je inače odgovoran.

3. Prosvjetni radnici su ogorčeni zbog činjenice da ni u 2018. godini neće dobiti povećanje plata, iako je, kako tvrde, sav teret reforme na njihovim leđima. Kako komentarišete podatak da je prosječna plata u prosvjeti 485 eura, na državnom nivou 512, a u državnoj upravi 593?

Tokom 2017. godine smo stvorili pretpostavke za poboljšanje statusa prosvjetnih radnika u narednom periodu, učešćem u rješavanju stambenih pitanja, nagrađivanjem najboljih i vođenjem računa da reforma ne utiče na radna mjesta. Tako će u naredne tri godine za rješavanje stambenih pitanja prosvjetnih radnika biti izdvojeno čitavih 1,8 miliona eura, što je gotovo pola miliona više nego što je to bio slučaj do sada. Za najbolje učenike, ali i nastavnike, preko Fonda za kvalitet i talente biće izdvojeno oko 2 miliona eura godišnje. Znate da je bilo javno iskazanih bojazni da će reforma ostaviti ljude bez posla, a na kraju je bilo kako smo i obećali: uspjeli smo da je sprovedemo, a da pritom ne samo sačuvamo radna mjesta, nego da povećamo broj radnih mjesta u prosvjeti. Ove godine su povećana izdvajanja za obrazovanje za nekoliko miliona, Univerzitet će 2018. imati najveći budžet od njegovog osnivanja, pola miliona godišnje izdvajamo više za rješavanje stambenih pitanja, dva miliona za nagrađivanje najboljih, a u narednom periodu ćemo u zavisnosti od ekonomskih prilika u zemlji, sa sindikatom razgovarati i o ostalim načinima za unapređenje statusa prosvjetnih radnika, što je za mene lično, ali i za Vladu u cjelini, jedan od najvažnijih prioriteta.

4. Da li ste zadovoljni rezultatima prošlogodišnje reforme, čije je odlaganje tražio Sindikat?

Ja nijesam došao na mjesto ministra da bih odlagao, nego da bih rješavao probleme, kojih u našem obrazovnom sistemu svakako ima. Dakle, kad sam počinjao mandat u prosvjeti, bio sam pred izborom da čekam da mandat prođe na način što bismo s vremena na vrijeme sprovodili kozmetičke legislativne promjene koje ćemo stalno pilotirati, ili da se hrabro uhvatimo ukoštac sa realnim problemima za koje sam znao da će izazvati polemike. I nijesam imao dileme kojim tempom i u kom pravcu treba ići. Znam da svaka reforma, a posebno reforma u obrazovanju, ima dosta izazova, ali sam potpuno uvjeren da će naši prosvjetni radnici znati na kvalitetan način da je iznesu, na zadovoljstvo naše djece kojoj prenose znanje. Za ozbiljne analize o njenim rezultatima treba da prođe nekoliko godina. Jer loše prakse poput predavačkog tipa nastave i memorisanja umjesto razumijevanja, dugo su se i postepeno ukorjenjivale u naš obrazovni sistem, i treba ih isto tako prevazilaziti. Ipak, reforma je već dala mjerljive rezultate u mnogim segmentima: već su počele da se primjenjuju besplatne osnovne studije za sve studente prve godine državnog Univerziteta; dualno obrazovanje je zaživjelo nakon punih deset godina i sada imamo 100 renomiranih poslodavaca koji obučavaju oko 250 djece koja prigom dobijaju novčanu naknadu; dvadeset posto je više djece koja su upisala treći stepen; stručne škole polako postaju prvi izbor učenicima, što.je ogroman korak naprijed u promjeni pogrešne percepcije djece i roditelja o stručnim školama, a time i u pravcu njihovog bržeg zaposlenja nakon školovanja; podzakonski akt za Fond za kvalitet i talente je prethodnih dana završen, pa je otvoren prostor da se prvi put na organizovan i konkretan način nagrađuju najboji učenici i nastavnici, engleski jezik se od ove godine već izučava od najranijeg uzrasta u vrtićima, riješeno je pitanje asistenata u nastavi, počela je sa radom Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja i sl. Imajući sve ovo u vidu, mislim da bez ustezanja možemo ustvrditi da je 2017. godina jedna od važnijih za naš obrazovni sistem.

5. Da li su sve škole donijele nove akte o sistematizaciji radnih mjesta, što su bile obavezne da učine nakon donošenja novih zakona?

Akti o sistematizaciji škola su donijeti. Riječ je o poslu koji je vrlo zahtjevan jer podrazumijeva pravilnu procjenu i kontrolu potreba za kadrovima u sistemu i usklađivanje sa novodonesenim zakonima. No, kako sam rekao, u tom dijelu nema ništa sporno.

6. Koliko je diploma ove godine nostrifikovano? Koliko je podneseno krivičnih prijava zbog neregularnosti obrazovnih isprava sa univerziteta i fakulteta van Crne Gore?

Od ukupno 2.300 podnijetih zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava u 2017. godini, donijeto je 2.061 rješenje o priznavanju i 7 rješenja o odbijanju zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave. Ostala 232 zahtjeva su u proceduri. U ovoj godini nije podnijeta nijedna krivična prijava zbog falsifikovanja inostrane obrazovne isprave jer su razlozi odbijanja bili druge prirode, poput statusa ustanove sa koje dolazi diploma. Dakle situacija u vezi sa priznavanjem diploma u svim zemljamaje prilično jasna: ukoliko je ustanova akreditovana, a diploma uredna, diploma se priznaje. Ipak, kvalitet ustanova sa kojih dolaze diplome su druga, ali jako važna tema, a njome će se baviti Agencija za kontrolu kvaliteta u visokom obrazovanju.

7. U slučaju izbora direitora JPU „Đina Vrbica” u Podgorici kandidatkinja za to mjesto i bivša pomoćnica direktora je tužbom tražila poništenje Vaše odluke zbog diskriminacije na političkoj osnovi?

Kad vodite sistem sa 13.000 zaposlenih i imate obavezu koordinacije oko 300 školskih objekata, žalbe na izbor direktora, posebno od kandidata koji nijesu izabrani, nijesu ništa neočekivano. Po tužbi odlučuje sud, a ja vršim izbore kandidata u skpadu sa zakonom, ali i sa punom sviješću da te osobe moraju biti kvalitetne, jer treba da vode obrazovne ustanove. Sve koji su nezadovoljni mojim izborom upućujem na sud, odnosno na nadležne državne organe, jer vremena za polemiku sa svakim od njih zaista nemam.

8. Kako komentarišete optužbe u vezi sa izborom direktora Zavoda za školstvo Rešada Sijerića, koga ste imenovali na to mjesto u toku afere oko prepisivanja programa od strane Zavoda, dok je on bio v.d.?

Nijedan izbor koji napravim ne činim pod pritiskom ili pak populistički. Da sam planirao da radim populistički, davno sam mogao da profitiram na tome, a nijesam.

9. Kakvi su Vaši planovi za 2018. godinu u dijelu unapređenja stanja u prosvjeti? Da li će biti ulaganja u infrastrukturu?

Naša je procjena bila da se na početku mora završiti normativni dio, ako mislimo da „zasučemo rukave" i da radimo na otklanjanju suštinskih problema obrazovnog sistema koji se ne mijenjaju legislativom: predavački tip nastave umjesto interaktivnog, reprodukcija umjesto funkcionalnog znanja, uloga škole koja mora biti vaspitna a ne samo obrazovna, prepoznavanje individualnih skolonosti djece, jačanje akademskog integriteta i sl.

Zato sam i u nekom od prethodnih odgovora naglasio da reforma nije prebrzo sprovedena, jer zapravo, njeno sprovođenje nije ni završeno. Ona je tek počela izmjenama zakona, a njen najvažniji dio pravilna primjena, je pred nama.

Kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu, važno je naglasiti da je ove godine budžet za tekuće održavanje bio 1,7 miliona eura, dok je za narednu godinu za 20% veći. Riječ je o značajnim sredstvima, ali kada uzmete u obzir da imamo oko 300 obrazovnih objekata od kojih su neki prilično stari ili na nepogodnim lokacijama, imamo veliku odgovornost da radimo po pravilno postavljenim prioritetima.