Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

U Podgorici svečano otkriven spomenik France Prešernu

Objavljeno: 26.06.2018. 07:49 Autor: mku

Večeras je u Podgorici svečano otkriven spomenik France Prešernu.

Spomenik slovenačkom pjesniku France Prešernu i Prešernov park je poklon Vojislava Kovača, počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji, Glavnom gradu Podgorica, na Dan državnosti Republike Slovenije. Autor spomenika je Rok Žnidaršič, arhitekta iz Ljubljane, dobitnik najvećeg slovenačkog priznanja na području umjetnosti, Prešernove nagrade.

“Doniranjem spomenika Njegošu u Ljubljani i spomenika Prešernu u Podgorici – konzul Vojislav Kovač je trajno simbolički označio naše izuzetno dobre političke, ekonomske i kulturne odnose, kako sadašnjim tako i budućim generacijama građana Crne Gore i Slovenije” rekao je gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović.

“Ovo mjesto simbolizuje saradnju dva grada – Ljubljane i Podgorice, kao i prijateljstvo i dobre diplomatske odnose dvije države, Crne Gore i Slovenije” naglasio je gradonačelnik Stijepović ističući da su dva grada realizovala mnogo značajnih projekata, praktičnu saradnju i partnerstvo u mnogim oblastima razvoja, a Ljubljana je podrška i uzor po mnogim pitanjima unapređenja rada u upravi Podgorice.

“Iskustva i prakse glavnog grada Slovenije predstavljaju izuzetnu pomoć i vidljivi su rezultati u korist i na zadovoljstvo naših građana” zaključio je Stijepović.

Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je istako da mu je velika čast što je danas u Podgorici koja je grad pobratim sa Ljubljanom. Janković je podsjetio da je 2014. godine, u prisustvu predsjednika Mila Đukanovića, otkriven spomenik vladiki Njegošu na Njegoševoj cesti u Ljubljani koji sa ponosom predstavlja prijateljstvo Crne Gore i Slovenije.

On je istako i da je konzul Kovač napravio izuzetno djelo kako u Ljubljani, tako i u Podgorici i u to ime mu poklonio dar vrhunskog umjetnika Oskara Kogoja – List mira. „Neka taj List mira bude poruka za sve građane ovog područja da možemo živjeti u saradnji i razumijevanju“ zaključio je gradonačelnik Ljubljane.

“Spomenike ličnostima koji predstavljaju dva svojevrsna simbola nacionalnog dostojanstva država Crne Gore i Slovenije, poklanjam sa željom da svjedoče o dugim kulturnim istorijskim odnosima dva naroda, o dobroj međudržavnoj saradnji i o gostoprimstvu i otvorenosti naših glavnih gradova i vjerujem da će Podgoričani prihvatiti Prešernov spomenik sa istim poštovanjem kao što je u Ljubljani prihvaćen Njegoš i da će njihovi ponosni likovi i njihove plemenite misli biti zalog budućim generacijama za očuvanje nacionalnih i kulturnih vrijednosti slovenačkog i crnogorskog društva” istakao je počasni konzul Kovač podsjećajući da je ovim činom zaključena jedna ideja koja je inicirana u Ljubljani 2014. godine kada je, u saradnji sa gradskom opštinom Ljubljana postavio spomenik Petru II Petroviću Njegošu u centru grada.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je naveo da su, u procesu identitetskog uobličenja većine nacionalnih kultura, posebnu ulogu imali književni stvaraoci koji su svojim djelom uspijevali da generišu njihove jezičke i kulturne osobenosti, što se tokom XIX vijeka pokazalo kao ključna podrška buđenju nacionalne svijesti kod većine evropskih naroda.
“Taj su zadatak uvijek obavljali književnici čije se djelo širilo preko prostora umjetnosti pisane riječi i koje je istorija postavila na ono brdo sa kog se vidi i poviše, i podalje. France Prešern je upravo jedan takav gorostas čiji je pjesnički genij narodni govor Slovenaca izdigao na nivo jezika kojim se stvaraju djela visoke književnosti, što nije bilo samo veliko kulturno dostignuće već i značajna potpora nacionalnom samopouzdanju slovenačkog naroda. U to doba, kada će nacional-romantičarski zanosi mnoge južnoslovenske književnike zatvoriti u uski krug iskustva sopstvenog roda i jezika, Prešern će pokazati otvorenost za iskustvo svjetskog romantizma, postavljajući svojim nasljednicima visoke stilske i poetske standard” naglasio je ministar Bogdanović, ističući da, zbog svega rečenog, spomenik France Prešernu i Prešernov park, koji danas postaju kulturni toposi Podgorice i Crne Gore, jesu označitelji bliskosti dva prijateljska naroda, njihove istorijske i kulturne povezanosti, ali i mjesto koje će nas stalno podsjećati na ulogu koju kultura i književnost imaju pred izazovima savremenog, sve globalnijeg svijeta.

„Donacija gospodina Kovača nas sve upozorava na nešto zajedničko u našim istorijama što ne vidimo na prvi pogled. Njegoš i Prešern imaju puno toga zajedničkog. Iako su bili po porijeklu i pozicijama sasvim različiti, jer je Njegoš bio svjetovni i vjerski vladar, a Prešern marginalac koji je živio na rubu društva, ekskomuniciran od strane crkve, često bio u poziciji da se bori za egzistenciju, oba autora bili su savremenici, romantičari i stvorili duhovni fundament i bazu naših nacija. Njegoš je sa Lučom mikrokozma, Gorskim vijencom i Šćepanom Malim, napravio nešto na šta se mogao vezati nacionalni projekat. Prešern, iako se sasvim druge pozicije, koji nikad nije doživio slavu koju je doživio Njegoš kao romantična figura sa Balkana, napravio je isto Slovencima sa Krštenjem na Savici, sa Sonetnim vijencom, stvorio je tu duhovnu osnovu na kojoj smo Slovenci gradili svoj nacionalni identitet, svoj istorijski projekat koji se na kraju ostvario 1990. i 1991. godine. Zato smo mi i što više zahvalni gospodinu Kovaču jer nas je izborom ličnosti kojima je donirao spomenik – Njegošu u Ljubljani, Prešernu u Podgorici, upozorio na nešto zajedničko u našoj istoriji, iako su naši putevi bili dosta različiti. I ja u ime slovenačkog naroda i Vlade zahvaljujem na tom gestu koji nema baš mnogo primjera sa kojima bi se mogao uporediti“ istakao je ministar kulture Slovenije Anton Peršak.

Uz brojne kulturne i javne poslenike Crne Gore i Slovenije, otvaranju su prisustvovali i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kao i specijalni gost počasnog konzula Kovača – Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?