Bečići: Bečki ekonomski Forum 14 15. april 2008.

U Hotelu "Splendid" u Bečićima, 14. i 15. aprila 2008. godine, održao se Bečki ekonomski forum (Vienna Economic ForumMontenegro Meeting), čiji je ovogodišnji domaćin bila Crna Gora, a pokrovitelj predsjednik Vlade Milo Đukanović. Glavna tema ovogodišnjeg Foruma bila je investiciona politika i mogućnosti ulaganja u Crnu Goru i region.





Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija dr Andrija Lompar učestvovao je i ovoga puta u radu Bečkog Foruma, i izlagao II dana održavanja skupa, na panelu Investicione mogućnosti u Crnoj Gori.

Ovdje možete preuzeti prezentaciju aktivnosti ministarstva predstavljenu na Bečkom Ekonomskom Forumu u Bečićima.
Govor ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrije Lompara na Bečkom ekonomskom Forumu:

Dame i gospodo,

Najprije želim, da vas i u moje ime pozdravim i poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Zadovoljstvo mi je da i ovoga puta učestvujem u radu ovog foruma, imajući u vidu temu ovog dvodnevnog skupa.

Investiciona i ukupna poslovna klima u Crnoj Gori mnogo je bolja nego prethodne godine, a u svim razvojnim konceptima crnogorske Vlade apsolutni prioritet je dalje poboljšanje uslova da se u ovu lijepu zemlju privuče što više investitora koji će, u odgovarajućem ambijentu, naći interes da na ovim prostorima ostanu što duže. Upravo projekti u oblasti saobraćaja pružaju mogućnosti dugoročnog partnerstva, a naročito sa aspekta privatno-javnog partnerstva.
Polazeći od činjenice da razvoja i unapređenja ekonomije nema bez razvijene saobraćajne infrastrukture odmah ću istaći nekoliko ključnih projekata koji su već u ovoj fazi predmet međunarodnog interesovanja i to ne samo finansijskih institucija već i predstavnika korporacija iz susjednih zemalja i Evrope, koje se ili bave sličnim djelatnostima ili žele da plasiraju kapital u investicije koje će im donijeti dugoročnu dobit.

U ovom trenutku za Crnu Goru najznačajnije je obezbijediti investiranje u razvoj drumske infrastrukture (putne) i njeno povezivanje sa transportnim koridorima okruženja i šire, željezničke infrastrukture, unapređenje lučkih usluga kroz povezivanje Crne Gore sa lukama na Mediteranu (plavi autoputevi) i razvoj multimodalnog transporta.

Kada je riječ o strategiji razvoja putne infrastrukture i drumskog saobraćaja u Crnoj Gori je odmakao proces priprema za izgradnju autoputa Bar-Boljare (granica sa Srbijom). Uz svestranu podršku Svjetske Banke, uskoro će biti završene Studija izvodljivosti izgradnje dva autoputa u Crnoj Gori (jadransko-jonski autoput, 110 km i autoput Bar-Boljare 170 km), na kojoj radi renomirana konsultantska kompanija Louis Berger iz Francuske i Studija o opcijama privatno-javnog partnerstva za izgradnju ovih saobraćajnica, na kojoj radi holandska kompanija ECORYS. Prema svim dosadašnjim istraživanjima to su isplativi projekti, koji bi se uz angažovanje stranog kapitala mogli završiti u narednih 10 godina. Do kraja maja mjeseca objediniće se rezultati ovih studija, sa posebnim akcentom na dionicu Podgorica Veruša ( dionica autoputa Bar-Boljare), koja je najskuplja i najteža za izgradnju ( procjena je da će km autoputa na ovoj trasi koštati oko14 miliona eura, dok je prosječna cijena km autoputa na čitavoj trasi Bar-Boljare procijenjena na oko 10 miliona eura). Vjerujemo da je ovo izazov i za potencijalne investitore i za projektante i graditelje. Uporedo sa navedenim studijama intezivno se radi i na stvaranju pravno-normativnog okvira koji će definisati ambijent u kojem će potencijalni partneri moći da zaštite svoje interese u skladu sa važećim međunarodnim propisima. Istovremeno, to će biti i okvir za zaštitu interesa i države Crne Gore i njenih građana.

Studija izvodljivosti izgradnje dva autoputa u Crnoj Gori, druga faza Studija o opcijama partnerstva privatno javnog sektora i treća faza, raspisivanje tendera za izgradnju (dodjela koncesije ili neki drugi aranažman zavisno od ishoda prve dvije faze) usklađene su tako da njihova dinamika omogućava stvaranje preduslova i platforme za donošenje odluka Vlade CG o modelu finansiranja i izgradnje već do kraja maja ove godine.

Sve do sada urađeno uliva optimizam u uspješnu realizaciju ovog velikog i za Crnu Goru izuzetno važnog projekta, kojim će se pristupiti pristup koridoru X.
Nije nevažno pomenuti da će u tom složenom poslu biti primijenjena i najbolja iskustva susjednih zemalja, budući da smo u proteklom periodu analizirali modele finansiranja i dinamiku izgradnje autoputeva, posebno u okruženju.

Drugi veliki projekat koji takođe treba da poveže Crnu Goru sa susjedima i Evropom je rekonstrukcija pruge Bar Beograd ( dionice do granice sa Srbijom) Ovo je inače najkomlikovanija i najskuplja pruga u Evropi, koja na 168 km dužine ima 106 tunela, 107 mostova, 9 galerija i 371 propust. Prvom fazom rehabilitacije izvršena je sanacija pruge, vrijedna 15 miliona eura (kredit Evropske investicione Banke), a uporedo sa tim rekonstruiše se, modernizuje i elektrificira pruga Podgorica Nikšić, taj projekat finansira Češka Exportna Banka sa 57 miliona eura. Crnogorska Vlada je usvojila strategiju restrukturiranja Željeznice Crne Gore (država je vlasinik 68,9 % akcija), sa predloženim tzv. dezintegracionim modelom. Ovaj proces je u toku i po dinamici osnovni elementi ove strategije treba da se sprovedu 2008. godine čime će se razdvojiti infrastruktura od prevoza, obezbijediti održavanje infrastrukture prema posebnom ugovoru između države i upravljača i uspostaviti koncesioni aranžaman na objekte duž pruge, potpuno odvajanje putničkog u teretnog prevoza i njihova privatizacija. Kroz iznalaženje privatnog partnerstva na bazi zajedničkog ulaganja stvoriće se pretpostavke da se kvalitet i infrastrukture podigne, što će podići i nivo usluga u prevozu, a dakako to će značiti i postepeno otvaranje i liberalizaciju tržišta. U periodu do 2012. godine kroz II fazu rehabilitacije realizovaće se projekti koje će sa 52 miliona eura kreditirati Evropska Banka za obnovu i razvoj, Evropska Investiciona Banka i Evropska Agencija za rekonstrukciju. Rekonstrukcija pruge Bar-Beograd već privlači pažnju stranih investitora, koji takođe žele da se na ovom pravcu uspostavi kvalitetan multimodalni transport što je usko povezano i sa modernizacijom i restrukturiranjem Luke Bar, koja sa prugom čini jedinstvem sistem. I u ovoj oblasti dograđuje se pravno normativni okvir sa dobrim izgledima da se prati dinamika uspostavljena Nacionalnim programom za integraciju u Evropsku Uniju.

Prva stanica i na pruzi Beograd-Bar i na autoputu Bar-Boljare ( granica sa Srbijom) je Luka Bar. Svojevremeno projektovana na 5 miliona tona godišnjeg prometa u najboljim godinama omogućila je pretovar blizu 3 miliona tona tereta. Na putu je da taj promet dostigne već naredne godine jer zahvaljujući činjenici da porast kontejnerskog transporta u Sjeverno-jadranskim lukama intezivno raste, preraspodjelom poslova do gatova Luke u Baru stiže sve više generalnog tereta. Da bi se porast posla dočekao spremno luci su nepohodne znatne investicije u modernizaciju terminala, a da potencijalni teret ne bi otišao u drugom pravcu nužan je i veliki aganžman buduće lučke uprave na otvaranju novih kontejnerskih i Ro Ro (brodskih) linija prema mediteranskim transshipment centrima: Malta, Gioia Tauro, Taranto... Već je usvojena Strategija restrukturiranja Luke Bar, a Zakonom o lukama definisane su sve obaveze države, koja je sada većinski vlasnik, a takođe i obaveze budućeg partnera. Podsjećamo da Luka Bar ima međunarodnu reputaciju frekvetne luke sa kvalitetnim uslugama za pretovar svih vrsta tereta i da pruža veliki broj mogućnosti za kombinovani transport jer je povezana sa prugom Bar Beograd i sa željezničkom mrežom regiona i Evrope. Već su i potpisani memorandum o strateško poslovnoj saradnji na uspostavljanju kontejnerskog voza Bar-Beograd Budimpešta i Ugovor koji definiše obaveze u ovom poslu, a za očekivati je da se kroz uspostavljanje veza sa lukama istočnog i zapadnog Jadrana uskoro uspostavi i projekat nazvan koridor Bar-Beograd-Temišvar. Visoka grupa Evropske Komisije je uvrstila luku Bar na listu luka od regionalnog značaja preko kojih će se razvijati tzv. XI koridor plavi autoputevi (motoway of the Seas), što će umnogome doprinijeti razvoju kombinovanog transporta u Crnoj Gori.

Prostora za saradnju i angažman stranog kapitala ima i u oblasti civilnog vazduhoplovstva kroz programe restrukturiranja i privatizaciju aerodroma Podgorica i Tivat i privatizaciju nacionalnog avioprevoznika. Frekvencija avioprevoza u stalnom je porastu, a sve je veći broj zahtjeva da se na još nekim lokacijama grade manji aerodromi, što takođe prostor investitorima.

Dakle, mogućnosti za sve koji žele da oplode svoj kapital, kroz aktraktivne i dugoročno isplative investicije u našoj državi su velike. Država Crna Gora već čini sve da im odluke o učešću u tim kapitalnim projektima olakša, posebno kada se ima u vidu da sveukupnog razvoja i napretka nema bez brzog i kvalitetnog razvoja svih vidova saobraćaja. U tim odlukama svi potencijalni investitori u nadležnim ministarstvima crnogorske Vlade imaće izuzetno zahvalne i maximalno fleksibilne partnere. Dobro došli u Crnu Goru.