Govor ministra pravde Miraša Radovića na proslavi 29. oktobra - Dana crnogorskog sudstva

Dame i gospodo,

dozvolite mi da u ime Vlade Crne Gore, u ime Ministarstva pravde i u svoje ime svim nosiocima sudske funkcije u Crnoj Gori čestitam 29. oktobar Dan crnogorskog sudstva.

Današnji dan je prilika da se podsjetimo mnogovjekovne pravne i pravosudne kulture u Crnoj Gori, u čijoj vertikali datum od prije 210 godina zauzima možda najzapaženije mjesto. Naime, 18. oktobar po starom, odnosno 29. oktobar po novom kalendaru 1798. godine, kada je donijet Zakonik obšči crnogorski i brdski i ustanovljeno Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, u crnogorskoj državnoj i pravnoj tradiciji predstavljao je izvanredni iskorak, koji Crnu Goru uvodi u savremene pravne tokove, upravo u vremenu velikih pravnih kodifikacija u svijetu, u vremenu bliskom donošenju Američkog ustava, kao prvog pisanog ustava, ali i zapaženih kodifikacija na kojima se temelji savremeno francusko pravo. Međutim, i grad u kome smo se danas susreli obavezuje nas da spomenemo da su i prije ovog datuma postojali pisani pravni spomenici koji pripadaju pravnoj kulturi Mediterana, među kojima posebno značajno mjesto imaju Kotorski i Budvanski statut, oba iz XIV vijeka. Faciniraju odredbe ovih pravnih akata iz tako davnog perioda o nespojivosti sudske funkcije i njihove antikorupcijske odredbe na kojima mogu da zavide i najsavremeniji pravni teoretičari, zakonopisci i praktičari. Period XIX vijeka je vrijeme permanentnog integrisanja crnogorske države i razvoja zakonodavstva i organizacije sudske vlasti i, kada ga već pominjemo, nemoguće je ne podsjetiti na donošenje Danilovog zakonika, Opšteg imovinskog zakonika, najmonumentalnijeg i najkolosalnijeg spomenika iz crnogorske pravne istorije, kao i na ustanovljenje Velikog suda samo jednu godinu poslije Berlinskog konkresa, čiji je predani rad u dvije zadnje decenije XIX vijeka ostavio u nasljeđe milionske akte sačuvane čak u 295 arhivskih fascikli, sa 600 do 1.000 dokumenata u svakoj od njih.

Dame i gospodo,

danas pripadamo vremenu kada je Crna Gora posvećena evropskim i evroatlanskim integracijama, i kada u dobro kanalisanom procesu intenzivno radimo na preobražaju našeg pravosuđa. Utrti put integracija obavezuje nas da kroz usvajanje međunarodnih standarda podižemo nivo vladavine prava i zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Pri tome ovu obavezu ne treba da shvatamo isključivo kao međunarodnu, već i kao dužnost na unutrašnjem planu, jer smo prije svega obavezni da pravnim subjektima u našoj državi obezbijedimo pristup pravdi i njeno ostvarivanje po savremenijim civilizacijskim standardima. Ispunjenjem ove obaveze na unutrašnjem planu ispunićemo i međunarodnu obavezu. Do sada postignuti rezultati u realizovanju zacrtanih aktivnosti iz petogodišnjeg strateškog plana vode me ka nesumnjivom uvjerenju da će Evropska komisija konstatovati napredak Crne Gore i u oblasti pravosuđa, što će nas svakako ohrabriti, ali ne biti i dovoljno za definitivni osjećaj samozadovoljenja, jer nama predstoje sve intenzivnije strateške aktivnosti, koje smo sami zacrtali, komplementarne sa onim koje nam nalaže evropska agenda.

Dame i gospodo,

Vlada Crne Gore i njeno Ministarstvo pravde, kao organi nadležni za utvrđivanje i vođenje unutrašnje politike, pa i politike za oblast pravosuđa, nastaviće da rade na razvoju zakonskog okvira i stvaranju ambijenta povoljnog za pružanje pravde našim građanima. Preduzeti koraci u sudstvu učvršćuju me u uvjerenju da će sudije u budućem periodu biti posvećene svojoj ulozi garanta ljudskih prava i sloboda i pravnoj sigurnosti svih pravnih subjekata u našoj državi, i da će sa puno požrtvovanja stalno podizati nivo efikasnosti i efektivnosti svog rada. U tom smislu raduje me što ste ovogodišnjem prazniku, uz svečani njegov karakter, dali i radni sadržaj koji će, vjerujem, rezultirati dobrim stavovima i putokazima u rješavanju složenih pravnih stvari.

Ovo je vrijeme kada treba pisati novu stranicu pravne i pravosudne istorije Crne Gore, u kojoj kult pravde, njegovan u dugoj tradiciji naših pravdoljubivih ljudi, treba da dobije novi sjaj. Na njemu treba da se ogledaju održivi i jasni zakoni, njihova dosljedna jednaka i efikasna primjena, uporna borba protiv organizovnog kriminala, korupcije i drugih oblika savremenog kriminala, sveobuhvatna i tijesna pravosudna saradnja sa drugim državama, visok nivo dostojanstva sudija i drugi aspekti pravosudnih sistema savremene civilizacije.

U to ime, dame i gospodo crnogorske sudije, još jednom Vam čestitam Dan crnogorskog sudstva i želim uspješne i djelotvorne sudijske dane.''