Intervju ministra Dukaja za dnevne novine „Dan“

 Za Ministarstvo javne uprave u ovoj godini počinje digitalna era: kraj papirologije, kazao je u intervjuu za "Dan", ministar javne uprave, mr Marash Dukaj.

Ranije tokom godine predstavili ste Koncept zakona o lokalnim izborima. U međuvremenu je parlament usvojio Zakon o održvanju lokalnih izbora u jednom danu. Da li je došlo do pomaka po pitanju usaglašavanja političkih subjekata u vezi sa otvorenim izbornim listama i da li ste zadovoljni dosad učinjenim na polju izborne reforme? 

Iako je Crna Gora učinila određene korake ka reformi lokalnog izbornog zakonodavstva, suštinske promjene koje bi moć odlučivanja iz ruku političkih partija prenijele direktno u ruke građana - još uvijek su na čekanju. Ministarstvo javne uprave je u potpunoj saglasnosti sa relevantnim partnerima u rekordnom roku izradilo Koncept zakona o lokalnim izborima. Ovim vizionarskiom dokumentom smo, mogu slobodno reći, postavili temelje moderne demokratije izbornog zakonodavstva. Ipak, zadovoljstvo postignutim tekstom miješa se sa nezadovoljstvom zbog sporosti ukupnog napretka.

Dobro je što su neka rješenja iz Koncepta zakona o lokalnim izborima uvrštena u izmijenjeno izborno zakonodavstvo: održavanja izbora u jednom danu, profesionalizacija izbornih organa i povećanje rodnih kvota. To jesu pomaci, ali oni ne mijenjaju suštinu sistema.

Ključni reformski koraci koji bi unaprijedili demokratiju su uvođenje otvorenih izbornih lista i neposredni izbori za predsjednike opština. Ove promjene koje smo predložili Konceptom, predstavljaju crvenu liniju između partitokratije i stvarne demokratije. Njihovim uvođenjem u praksu, lokalne vlasti ne bi polagale račune isključivo svojim partijskim liderima, već direktno građanima koji su ih birali. To nije pitanje političkog luksuza, već demokratskog minimuma.

Crna Gora zaslužuje poseban Zakon o lokalnim izborima koji će jednom zauvijek uvesti jasna, precizna i fer pravila za održavanje lokalnih izbora kao i njihovu primjenu.

Naši predlozi nijesu radikalni zahtjevi - ovo su reformski koraci koje su mnoge demokratske države već prošle. Ako Crna Gora želi ozbiljno da jača lokalnu demokratiju i povjerenje građana u institucije, ove promjene neće biti upitne, već je samo pitanje kada će biti implementirane. A što se duže odlažu, cijena nepovjerenja će biti veća.

Rekao bih da politička volja za donošenje takvih odluka još uvijek nije dovoljno izražena, ali uvjeren sam da će taj trenutak ubrzo doći. Građani su spremniji za promjene nego što to dio političke scene želi da prizna.

Javna uprava nam je i dalje glomazna, a dosad sprovedeni pokušaji optimizacije su bez vidljivijeg efekta. Šta koči optimizaciju javne uprave po Vašem sudu, i koliko je zadovoljenje političkih apetita konstituenata nikad brojnije Vlade glavni kočničar tog procesa?  

Nama je u ovom trenutku predpristupnih pregovora, neophodna moderna, efikasna, digitalizovana, transparentna i odgovorna javna uprave, i to u što kraćem roku. To je prepoznala i Evropska komisija kao jedan od najozbiljnijih izazova na završetku naše integracije u EU, svrstavajući javnu upravu u klaster I (jedan), zajedno sa vladavinom prava i ekonomskim kriterijumima. 

Mi u državnoj uprave nemamo “višak” zaposlenih, nego imamo manjak eksperata u deficitarnim oblastima, kao što je IT. Preko 40 završnih mjerila upravo se odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta, što je konstatovano u zadnjem izvještaju o napretku. 

U tom kontekstu, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima u cilju racionalizacije, predviđeno je trajno preuzimanje zaposlenih između organa i institucija bez javnog oglašavanja, čime zaposleni  dobijaju priliku da pokrivaju radna mjesta  u skladu sa njihovim potencijalima i kompetencijama. Takođe, predviđen je novi model zapošljavanja koji će od 1. januara 2026. obezbijediti pravednije zapošljavanje na osnovu zasluga. Uveden je institut izbora prvorangiranog kao i provjera kompetencija za sve službenike. Konačno je ovim zakonom, institut vršilaca dužnosti ograničen na najviše godinu dana.

Učinjeni su značajni koraci u reformi službeničkog sistema i nagrađivanju zaposlenih koji ulažu vanredne napore i postižu zapažene rezultate. Razvijamo posebne programe obuka za zaposlene, kako bi stekli  potrebna znanja za evropske integracije, što je ključno za održivu praksu i nakon 2028. godine. U vezi s tim, Ministarstvo javne uprave je prva institucija u zemlji kojoj je dodijeljen CAF sertifikat (evropski alat za upravljanje kvalitetom u javnom sektoru), a time i nadležnost sistemskog uvođenja ovog standarda u institucijama, sa ciljem unapređenja poslovne izvrsnosti u cijeloj javnoj administraciji.

U toku je izrada Zakona o javnim ustanovama, koji će obezbediti jedinstven sistem upravljanja kadrovima u ovom sektoru.

Dodatno, novim aktima o sistematizacijama predviđeno je smanjenje broja radnih mesta za 985, dok će do kraja 2026. godine gotovo 3.000 službenika ispuniti uslove za odlazak u penziju, čime se stvara prostor za racionalizaciju i podmlađivane sistema.

Činimo sve da evropske vrijednosti pretvorimo u svakodnevnu praksu, ali promjene o kojima govorimo ne može do kraja ostvariti jedno ministarstvo.

Koliko je Crna Gora danas otpornija na sajber napade nego što je bila uoči avgusta 2022. godine i na čemu će biti fokus MJU u narednom periodu u pravcu jačanja sajber kapaciteta? 

Crna Gora danas i ona iz avgusta 2022. godine, kada je bila pod masovnim sajber udarima, dvije su različite države. Tadašnja odbrana je bila ranjiva, i počivala je isključivo na požrtvovanju pojedinaca. Taj period postao je lekcija, koja je Crnu Goru lansirala u sam vrh sajber bezbjednosti regiona. Odbranili smo državu, a sada gradimo tvrđavu.

Današnja sajber sigurnost se temelji na institucijama, najsavremenijoj tehnologiji, unaprijeđenim ljudskim kapacitetima i čvrstom savezništvu sa partnerima NATO-a, EU, SAD -a i Ujedinjenog Kraljevstva.

Crna Gora je od “ranjive tačke”, postala nagrađivani partner NATO i EU saveznika. Ove godine Estonska akademija (EGA) dodijelila nam je priznanje za najboljeg partnera u oblasti sajber bezbjednosti.Takođe, crnogorski sajber tim, proglašen je najboljim na Zapadnom Balkanu na međunarodnom takmičenju održanom u Estoniji. 

Takođe, postali smo punopravan član Evropske organizacije za sajber bezbjednost (ECSO).

Uspostavili smo Vladin bezbjednosno - operativni centar (G-SOC), u kojem tim stručnjaka koristi najsavremenije alate kako bi preventivno djelovao i zaštitio Vladinu infrastrukturu od sajber prijetnji. Završavamo opremanje redundantnog prostora za Centar za odgovore na incidente državne uprave (CIRT), što je praksa u svim naprednim državama.

Zaposleni u CIRT-u sada sarađuju sa kolegama iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, pohađaju međunarodne obuke i sprovode projekte uz podršku EU i SAD. Pored toga, udvostručili smo ulaganja u sajber bezbjednost.  

U narednom periodu usvajamo tri ključna dokumenta - Nacionalni plan za odgovor na sajber incidente, Listu kritične infrastrukture i  Dokument koji propisuje mjere informacione bezbjednosti za ključne i važne subjekte u skladu sa Zakonom o informacionoj bezbjednosti.

Nastavljamo da ulažemo u ljude, jer su oni najjača karika. Naša vizija je - Crna Gora kao lider u sajber diplomatiji i edukaciji kroz WB3C Centar za sajber kapacitete, koji smo pokrenuli sa Slovenijom i Francuskom. Crna Gora više nikad neće biti puki korisnik međunarodne pomoći, već mjesto gdje se dolazi po znanje i razmjenu iskustava iz oblasti stabilnosti u digitalnom prostoru.

Sve obaveze iz Plana rasta ispunićemo u traženim rokovima. Shodno tome, bićemo u mogućnosti da povučemo više od pet miliona eura za oblast sajber bezbjednosti. To dokazuje i našu finansijsku odgovornost - obezbijedićemo pet miliona eura iz EU fondova, kao dokaz kredibiliteta reformi iz nadležnosti Ministarstva javne uprave.

U decembru ove godine Vlada je, na prijedlog Ministarstva, imenovala vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost, kao i Savjet agencije. Ovim korakom smo obezbijedili institucionalni kontinuitet odbrane bez obzira na političke promjene.

Naredni ciljevi uključuju jačanje Agencije za sajber bezbjednost, implementaciju dodatnih rješenja u CIRT-u, razvoj sajber laboratorije i dalje osnaživanje ljudskih resursa u ovoj oblasti.

Od ključnog značaja je i partnerstvo sa privredom, građanima, akademskom zajednicom i civilnim sektorom jer sajber bezbjednost nije samo stvar države, već cijelog društva. Zato smo potpisali Sporazum o saradnji sa Privrednom komorom kao ključnom institucijom u oblasti digitalne transformacije, sajber bezbjednosti i vještačke inteligencije. Nastavljamo saradnju sa privatnim sektorom i NVO Secure, u oblasti  podizanja “sajber higijene” kod malih i srednjih preduzeća.

Nastavljamo da intenzivno radimo na digitalizaciji internih procedura unutar same Vlade. Ističem i  prevashodni interni cilj Ministarstva - da početkom naredne godine budemo prvo digitalno ministarstvo u Crnoj Gori koje u potpunosti izbacuje papir iz upotrebe. Imaćemo administraciju koja je digitalizovana, brza i sigurna, kao direktan udar na birokratiju i neefikasnost.

I 2025. godina prošla je bez najavljivanog usvajanja Zakona o Vladi. Zbog čega se ovaj zakon ne donosi i da li očekujete da može biti usvojen u 2026. godini? 

Već tri godine smo u postupku izrade Nacrta zakona o Vladi. Radili smo maksimalno inkluzivno i uključili nevladin sektor, akademsku zajednicu, stručnjake iz relevantnih oblasti kao i međunarodne partnere, koji su pružili značajnu podršku. Shodno tome,  Ministarstvo  je već dva puta dobilo mišljenje od strane Venecijanske komisije. Nakon dobijenog drugog mišljenja, koje je u načelu pozitivno, Nacrt zakona je inoviran u skladu sa određenim preporukama, u mjeri u kojoj to naše ustavno  uređenje dozvoljava.

Ministarstvo javne uprave učinilo je sve, čak i dodatne napore, da Nacrt zakona o Vladi, u jednom inkluzivnom i transparentnom procesu, bude usklađen sa preporukama Venecijanske komisije i GRECO preporukama u dijelu uređenja integriteta i etike najviših nosilaca izvršne vlasti, kao i sa pozitivnim praksama i standardima.

Trenutno se Nacrt zakona usaglašava sa nadležnim institucijama, pa iz tog razloga još uvijek ne možemo nastaviti  sa obaveznom procedurom usvajanja.   

Više puta sam naglasio da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, što nije dobro. Konačno ovaj zakon treba što prije da se usvoje, jer ćemo time ispuniti obaveze iz GRECO preporuka, što je naša predpristupna obaveza.

Crna Gora više nema vremena za odlaganje procesa koji garantuju odgovornost i stabilnost.