Poštovana ambasadorka Popa,
Poštovane ekselencije,
Dragi predstavnici medija,
Drage kolege,

Zadovoljstvo je biti danas ovdje, kada analiziramo jako važan dokument za Crnu Goru – Izvještaj Evropske komisije, koji pruža objektivan prikaz stanja i služi nam kao smjernica za dalje unapređenje i nastavak reformi.

Zanimljivo je da ova situacija predstavlja svojevrstan presedan, jer samo 8 dana nakon što je izabrana, Vlada komentariše Izvještaj Evropske komisije o periodu kada su proces evropskih integracija vodili naši prethodnici. Nemamo namjeru da ih dodatno kritikujemo, jer smo svjesni da građani od nas očekuju da popravimo zatečeno stanje. Zato ću se danas fokusirati na ambiciozne, ali realne planove i aktivnosti nove Vlade, uvjerena da će izvještaj za 2024. godinu biti znatno pozitivniji za našu državu.

Izborom 44. Vlade i uspostavljanjem novog saziva Parlamenta, Crna Gora Izvjestaj Evropske komisije dočekuje sa funkcionalnom izvršnom i zakonodavnom vlašću koje konačno imaju puni legitimitet i kapacitet da isporuče najvažniji zahtjev svojih građana – ubrzanje puta ka punopravnom članstvu u EU.

Suočeni sa velikom polarizacijom u društvu, političkom nestabilnošću, globalnom ekonomskom krizom, agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i ratu u Pojasu Gaze, čak 80 posto građana Crne Gore svoju budućnost vidi u EU, što ova Vlada dožiljava kao imperativ i ogromnu odgovornost.

S druge strane, čuli smo jako ohrabrujuće poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kroz potvrdu da je Crna Gora i dalje predvodnica u pregovorima, kao i da je došlo vrijeme da napravi završni korak ka svome cilju.

I u ovom Izvještaju je ponovljena dobra ocjena o usklađenosti naše vanjske politike sa stavovima Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike Evropske unije. Kao i do sada, tako ćemo i nastaviti sa politikom usklađivanja sa vanjskopolitičkim deklaracijama EU i restriktivnim mjerama, istovremeno pomažući Ukrajini i njenim građanima kroz različite oblike podrške.

Važno je istaći da je u Izvještaju EK konstatovana identična opšta spremnost u svim oblastima koje obuhvata Izvještaj, kao što je to bio slučaj u prošlogodišnjem dokumentu. Dakle, nije bilo napretka, ali ni nazadovanja kada je u pitanju opšta spremnost u oblastima koje su predmet Izvještaja – 13 poglavlja su imala ograničen napredak, 16 sa određenim napretkom, dok je broj poglavlja sa dobrim napretkom 4.

Iako nije bilo nazadovanja, moramo konstatovati, uvažiti i dobro se zamisliti nad ocjenom naših evropskih partnera da u jednom segmentu poglavlja 23., Evropska komisija uočila stagnaciju i dala ocjenu „nema napretka“. Zbog toga će upravo taj segment, tačnije Reforma pravosuđa, biti naš apsolutni prioritet u procesu evropskih integracija.

Izlaganje ministarke Gorčević možete pogledati ovdje