Krivokapić i Bečić posjetili deponiju šljake i pepela Maljevac

Predsjednici Vlade i Skupštine Crne Gore Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić, u okviru radne posjete Pljevljima, obišli su lokaciju crne ekološke tačke Maljevac - deponiju šljake i pepela TE Pljevlja.

Tom prilikom, razgovarali su sa pljevaljskim ekološkim aktivistima Miloradom Mitrovićem i Vasom Kneževićem, o višedecenijskim problemima zagađenja životne sredine u Pljevljima, kao i o budućnosti ove opštine, koja mora biti bazirana na načelima održivog razvoja.

Dva predsjednika su saglasna u ocjeni da raskošne prirodne ljepote, ambijentalne i kulturne vrijednosti predstavljaju neprocjenjivo crnogorsko bogatstvo i temeljne pretpostavke za dalji razvoj naše ekonomije.

Predsjednik Vlade Krivokapić izjavio je da veliki napori da obnovimo crnogorsku privredu i uspostavimo pravedne institucije moraju biti praćeni našom posebnom brigom o zaštiti životne sredine, jer je svaki trud uzaludan ukoliko se protivi prirodi.

Predsjednik Skupštine Bečić istakao je da je nečovječnim odnosom prema životnoj sredini, prethodna vlast svojom neplanskom eksploatacijim trajno uništila brojna neprocjenjiva prirodna bogatstva. O tome svjedoči i činjenica da je Crna Gora prošle godine zauzela 74. mjesto na listi ekoloških zemalja svijeta, a samo prije četiri godine nalazila se na 47. mjestu, što jasno ukazuje na drastično pogoršanje naše ekološke sredine.

„Naša generacija ima dužnost i obavezu da uloži sve napore u cilju poboljšanja ekološke svijesti privrede i građana, jer samo zajednički možemo zaštiti prirodna bogatstva Crne Gore“, rekao je Bečić.

Dva predsjednika su se saglasila da je prošlo vrijeme busanja u prsa članom 1 Ustava Crne Gore u kojem se Crna Gora definiše i kao ekološka država, a iza tog deklarativnog reklamerstva skrivanja minihidroelektrana i prijatelja i rođaka iz hidro, šumske i mafije koja bespoštedno eksploatiše šljunak iz naših riječnih korita. Došlo je vrijeme da se patriotizam pokaže na djelu - čuvanjem ekološkog potencijala koji se lako moze uvezati sa turističkom ponudom i, na taj način, ostvariti i profit i zaštitu životne sredine, zajednički je zaključak Krivokapića i Bečića.

Aktivisti su istakli da je TE Pljevlja zarad profita djelatnost obavljala nauštrb ekologije, uprkos postojanja institucijama čiji je zadatak da u tom dijelu vrše kontrolu i nadzor. Takođe, predsjednici Krivokapić i Bečić su, upoznati i sa nezakonitim postavljanjem dodatnih kaseta na deponiji Maljevac, te da je deponija podizana u visinu, što je opterećivalo branu i prijetilo njenoj nestabilnosti, kao i da su otpadne vode, bez zakonitih filtera, ispuštane direktno u rijeku Vezišnicu.

Ono što su ekološki aktivisti u susretu sa predsjednicima Vlade i Skupštine naveli kao veliki problem jeste prenapregnuta proizvodnja u TE i potrošnja dozvoljenih radnih sati sa sadašnjom tehnologijom prijevremene proizvodnje, zbog čega sada prijeti gašenje TE, dok se ne uradi njena ekološka rekonstrukcija ili plaćanje prekršajnih kazni zbog nepoštovanja pravila i mjera Energetske zajednice.

Pljevaljski ekološki aktivisti su u veoma sadržajnom i otvorenom razgovoru naglasili da nijesu protiv svakog rada TE, već protiv dosadašnjeg bahatog rada TE, gdje je profit bio iznad zdravlja građana Pljevalja.

Oni su podsjetili i na sudski epilog na osnovu kojeg je EPCG oslobođena od krivice za izazivanje pomora ribe u rijekama Vezišnica i Ćehotina, koji se desio 2019. godine, iako je prije sudskog procesa EPCG javno priznala krivicu i izvinila se Pljevljacima, ali i nadoknadila štetu nad ribljim fondom korisniku voda.

U razgovoru je konstatovano da je potrebno izvršiti ekološku rekonstrukciju TE i toplifikaciju grada, koja je sastavni dio ekološke rekonstrukcije i nastaviti sa radom u skladu sa principima održivog razvoja i standardima Evropske energetske zajednice.

Susret je bio prilika da pljevaljski aktivisti ukažu na to da Rudnik "Šuplja stijena" i sadašnji eksploatator rude olova i cinka u Šulima utiču negativno na životnu sredinu na prostoru MZ Šula, a najviše na rijeku Ćehotinu preko Mjedničkog potoka. Takođe, oni su naveli i da glavno zagađenje voda potiče iz starih jama, iz kojih se nekada vršila podzemna eksploatacija rude.

Tokom razgovora je istaknuta i problematika u vezi sa činjenicom da Pljevlja nemaju ekološkog inspektora, iako su grad sa najviše ekoloških akcidenata. Budući da se akreditovane firme za uzimanje uzoraka usljed nastanka ekoloških akcidenata nalaze daleko od Pljevalja, ukazano je da treba izvršiti izmjene u Zakonu o inspekcijskom nadzoru, kako bi i inspektori mogli da vrše uzorkovanje, ali i uzorci bili validni na sudu.

Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o planovima za izgradnju cementare. Povodom toga, sagovornici su se saglasili da je cementara trebalo da bude izgrađena znatno ranije, čime bi se obezbijedio cement za izgradnju autoputa.

Na kraju je zaključeno da Crna Gora ima sve prirodne potencijale na jednom mjestu, te da će se u narednom periodu raditi na upravljanju tim resursima u skladu sa održivim razvojem.