Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Nedjelje rodne ravnopravnosti „Žensko liderstvo“: Rodna ravnopravnost još uvijek dalekosežan cilj

Objavljeno: 30.11.2022. 09:53 Autor: Ministarstvo javne uprave

Borba za rodnu ravnopravnost u svim sferama društva je još uvijek dalekosežan cilj, iako su žene Crne Gore i tadašnje Jugoslavije pravo glasa izborile još 1945. godine. Bogato nasljeđe koje su crnogorskim ženama ostavile pretkinje osnov je za borbu za ravnopravnost koja i dalje traje, poručeno je na panel diskusiji „Žensko liderstvo“, koja je održana drugog dana Nedjelje rodne ravnopravnosti. „Žensko liderstvo“ u organizaciji UNDP i UNWOMEN u saradnji sa Vladom Crne Gore, a uz podršku Evropske unije.

Iz Ministarstva javne uprave, liderke Milica Pajović i Marija Hajduković prisustvovale su panel diskusiji „Žensko liderstvo“ i potvrdile posvećenost Ministarstva u poštovanju principa rodne ravnopravnosti, inkluzivnosti i antidiskriminacije, posebno vodeći računa o afirmaciji ženskog liderstva,  kao temelja za uspostavljanje otvorene i rodno-senzitivne javne uprave.

Takođe, realizacijom brojnih aktvinosti predviđenih Strategijom reforme javne uprave, kao i njegovanjem partnerskih odnosa sa predstavnicima međunarodnih organizacija i civilnog sektora, radimo na edukaciji i podizanju svijesti o ovoj civilizacijski veoma važnoj temi, istaknule su predstavnice Ministarstva .

Na događaju je predstavljena istorijska analiza „Osvajanje slobode“, koju su pripredile Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti, Božena Miljić, istoričarka, i Milica Nikolić, antropološkinja.

U tekstu je dat osvrt na djelovanje, borbe, žrtve i predanost crnogorskih i jugoslovenskih žena u periodu prije osvajanja prava glasa i neposredno nakon toga, jer „istorija ne prepoznaje darivanje slobode“.

Koprivica i Miljić su se osvrnule na istorijski put kojim su se žene Crne Gore izborile za svoja politička prava, sa fokusom na istoriju ženskog političkog pokreta tokom 20. vijeka. Ukazale su na aktivistički pristup ženske borbe, kako u predratnom periodu, kada su žene u političkom smislu, iako aktivne, bile nevidljive, tako i poslijeratnom periodu koji je posebno važan.

„Nakon osvajanja prava glasa 1945. godine, žene Crne Gore hrabro su zakoračile u javni prostor i počele da osvajaju društvene sfere koje su ranije bile rezervisane isključivo za muškarce. Time su dale nemjerljiv doprinos emancipaciji cjelokupnog društva i postavile značajan temelj za borbu svih generacija nakon njih“, rekla je Koprivica.

Politikolog Nemanja Batrićević osvrnuo se na savremeni trenutak i i moderne izazove sa kojima se žene suočavaju u ostvarivanju svojih političkih prava. Batrićević je napravio paralelu i dao osvrt na uticaj koje globalni politički procesi imaju na crnogorske prilike.

„Učešće žena u političkim procesima ne znači nužno i unapređenje koncepta ženskih prava, kao važnog segmenta ljudskih prava. Štaviše, vidimo da žene ponekad bivaju zloupotrijebljene zarad postizanja kratkoričkih političkih ciljeva, a na štetu ženskih prava. Ta pojava, uz jačanje socijal-konzervativnih struja vidljiva je kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori“, rekao je on.

Aktivista za ljudska prava, Danijel Kalezić, govoreći o borbi za ženska prava unutar civilnog sektora, ukazao je na izazovan put koji su žene iz civilnog sektora prošle, naročito od 90ih godina 20. vijeka do danas. Smatra da ženski aktivizam u javnom životu mora biti jasno usmjeren i stavljen u svrhu istinske borbe za građansko društvo čiji je rodna ravnopravnost temelj. „Takav pristup podrazumijeva glasnu artikulaciju nezadovoljstva zbog neispunjenja prava koje ženama pripadaju, bez obzira na to sa koje su adrese ili iz kojeg centra moći njihova prava osporavana“, kazao je Kalezić.

Menadžerka Programa za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, Kaća Đuričković, koja je moderirala panelom, poručila je da da naučene lekcije iz procesa političkog osnaživanja žena mogu inspirisati nove generacije i borce i borkinje za ljudska prava u kreiranju naprednih strategija za jačanje političkog učešća žena.

Panel diskusija bila je i prostor za kreativan izraz i nastup desetak članova KIC pop hora, koji su kroz dvije pjesme simbolički pozvali na aktivizam. Panel je počeo izvođenjem dijela predstave koja je igrana prije 10 godina povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja AFŽ-a. U glumačkom segmentu nastupile su glumice Jelena Đukić, Marija Đurić i Milica Šćepanović, a u režiji rediteljke Marije Perović.

Današnji događaj je organizovan kroz projekat „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji UNDP sprovodi uz finansijsku podršku Delegacije EU i kroz partnerstvo sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?