Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Nova odluka Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru

Dana 27. oktobra 2022. godine, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je jednoglasno ODLUKU u odnosu na Crnu Goru u predmetu Komar protiv Crne Gore (predstavka br. 35564/19) i 2 druge predstavke i odlučio da predstavke izbriše sa liste predmeta u skladu sa članom 39 Konvencije, budući da su strane u postupku postigle prijateljsko poravnanje, nakon što se uvjerio da su prijateljska poravnanja zasnovana na poštovanju ljudskih prava zajemčenih Konvencijom i Protokolima uz nju i da ne postoje razlozi koji bi opravdali dalje ispitivanje predstavki.

Navedeni predmeti Vladi Crne Gore komunicirani su od strane Evropskog suda, kao predmeti koji predstavljaju dobro ustanovljenu sudsku praksu (“well-established case-law“), budući da se radi o repetitivnim predmetima koji se odnose isključivo na prekomjernu dužinu trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore, a imajući u vidu da je Evropski sud već donio presudu Siništaj protiv Crne Gore kojom je utvrdio povredu člana 6 stav 1 (pravo na pravično suđenje) Evropske konvencije zbog prekomjerne dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore.

Podnosioci predstavki u navedenim predmetima iznijeli su žalbene navode Evropskom sudu, ukazujući na povredu prava na suđenje u razumnom roku od strane Ustavnog suda Crne Gore budući da su postupci koje su vodili pred tim sudom trajali 4 godine i 4 mjeseca, 5 godina i 2 mjeseca i 3 godine i 6 mjeseci.


Imajući u vidu odluku koja je danas objavljena u odnosu na Crnu Goru, kao zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, imam obavezu da ukažem na preventivno djelovanje svih nacionalnih organa, kako bi se smanjilo kršenje ljudskih prava na nacionalnom nivou, a samim tim i nepotrebni izdaci iz budžeta. U tom smislu, analizirajući trenutnu situaciju u pravnom poretku, nacionalni pravni sistem Crne Gore, a naročito Ustavni sud Crne Gore mora da uloži dodatne napore, kao posljednja instanca kojoj su građani dužni da se obrate prije podnošenja predstavke Evropskom sudu, kako bi se obezbijedila efikasna, adekvatna i djelotvorna zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda naših građana, na šta je Kancelarija zastupnika i ukazivala između ostalog u svojim dosadašnjim Godišnjim izvještajima

Zabrinutost u vezi neefikasnog postupanja Ustavnog suda Crne Gore izrazila je i Evropska komisija koja je u svom izvještaju za Crnu Goru za 2022. godinu istakla da povreda prava na suđenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom Crne Gore, koja je već jednom utvrđena u predmetu Siništaj protiv Crne Gore, može dovesti u rizik stav Evropskog suda o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog sredstva na nacionalnom nivou

Podsjećanja radi, Evropski sud je u presudi Siništaj i drugi protiv Crne Gore (presuda od 24. novembra 2015. godine, stav 123) proglasio da ustavna žalba može u principu da se smatra djelotvornim pravnim lijekom od 20. marta 2015. godine, jer je to datum od kada je novo zakonodavstvo stupilo na snagu.

Rizik od gubitka djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog sredstva u nacionalnom sistemu Crne Gore, pojačan je i činjenicom da je Ustavni sud Crne Gore od septembra ove godine u nepotpunom sastavu i trenutno je stručan kadar tog suda ograničen na tri sudije (od ukupno sedam) i 34 zaposlena lica, dok se u radu ovog suda trenutno nalazi oko 3 212 predmeta, od čega se 2 967 (oko 92%) predmeta odnosi na ustavne žalbe građana koji se pritužuju na povrede njihovih ljudskih prava. Zbog svog nepotpunog sastava, Ustavni sud je trenutno onemogućen da formira kvorum i donosi odluke, što se nepovoljno odražava na pravnu sigurnost i stabilnost pravosudnog sistema.

S tim u vezi, koristim priliku da još jednom naglasim da bi postojanje djelotvornog pravnog lijeka u nacionalnim okvirima, trebalo da dovede do smanjenja broja predmeta koji bi bili komunicirani Evropskom sudu od strane naših građana, čime bi se preduprijedio rizik od potencijalne materijalne štete koju bi naša država bila u obavezi da plati kao pravično zadovoljenje zbog kršenja ljudskih prava. Današnja odluka Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru predstavlja apel za naše nacionalne institucije, konkretno Ustavni sud Crne Gore, da iznađe rješenja u cilju efikasnog odlučivanja o podnijetim ustavnim žalbama, kako bi se izbjeglo da Evropski sud utvrdi da ustavna žalba ne predstavlja djelotvoran pravni lijek u našem nacionalnim sistemu, što bi moglo imati izrazito nepovoljne reperkusije na cjelokupan pravni poredak države Crne Gore.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?