Razvoj digitalnih usluga i jačanje digitalnih vještina ključni za efikasniju upravu, konkurentniju privredu i kvalitetniji život građana

 Države Zapadnog Balkana ostvarile su značajan napredak u digitalizaciji, a regionalna saradnja, primjena vještačke inteligencije, razvoj digitalnih usluga i jačanje digitalnih vještina ključni za veću efikasnost, konkurentnost privrede i kvalitet života građana.

To su poručili neki od učesnika i prisutnih tokom osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana koji je, u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom, organizovalo Ministarstvo javne uprave, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore i u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC). Generalni sponzor događaja bila je kompanija MTEL.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić istakla je da je Digitalni samit Zapadnog Balkana donio nova znanja i informacije o digitalizaciji Crne Gore i Zapadnog Balkana, ali i o usklađivanju tih procesa sa standardima Evropske unije.

„Nova znanja koja su vezana za sajber bezbjednost, infrastrukturu, nova digitalna rješenja, digitalne vještine i sve ono što je važno da i građani i privreda uče u periodu koji je pred nama, kako bi iskoristili sve benefite novih digitalnih usluga i procesa koji će se razvijati u Crnoj Gori i državama Zapadnog Balkana“, kazala je Drakić.

Podsjetila je da je jedna od konkretnih koristi regionalne saradnje u prethodnom periodu bilo ukidanje naknada za roming u regionu Zapadnog Balkana, dok se sada razgovara o mapi puta za korišćenje vještačke inteligencije.

„Vjerujemo da će to biti pretočeno i u jedan akcioni plan, da će samo korišćenje vještačke inteligencije biti mnogo primjenjivije i više se koristiti i od strane građana i od strane privrede, a sve u pravcu unapređenja svih procesa, olakšavanja, povećanja efikasnosti i konkurentnosti naših ekonomija i privrede“, navela je Drakić.

Smatra da je Crna Gora  predvodnik evropskih integracija među državama Zapadnog Balkana.

Ona je ukazala i na najave sa Digitalnog samita Zapadnog Balkana koje se odnose na uvođenje više od 170 digitalnih usluga državne uprave, kao i besplatnog Wi-Fi pristupa za građane i turiste.

„Sve te nove digitalne usluge će svakako stvoriti koristi svakom građaninu, a i privredi, jer kroz digitalizaciju, kroz unapređenje procesa svi postajemo produktivniji i efikasniji“, poručila je Drakić.

Kao primjer svakodnevne primjene digitalizacije Dakić je navela plaćanje računa i faktura elektronskim putem, čime se štede vrijeme, papir i troškovi.

Direktorka Naučno-tehnološkog parka Crne Gore Valentina Radulović kazala je da Digitalni samit Zapadnog Balkana potvrđuje potencijal regiona i važnost zajedničkog djelovanja.

Posebno je ukazala na sve veću zastupljenost vještačke inteligencije i potrebu njene praktične primjene.

„Veoma je važno da još jednom istaknemo koliko su digitalne tehnologije, posebno vještačka inteligencija, već uzele maha i da više nemamo opciju da biramo da li ćemo da koristimo ili ne, nego da krenemo u istinsku i pravu upotrebu“, kazala je Radulović.

Prema njenoj ocjeni, Crna Gora zauzima veoma važnu poziciju u digitalnom ekosistemu Zapadnog Balkana.

„Vjerujem da je pozicija Crne Gore u cjelokupnom ekosistemu Zapadnog Balkana, pa rekla bih možda i ključna, ako mogu reći i vodeća, s obzirom na to koliko polažemo fokusa upravo na ovu oblast“, navela je Radulović.

Na pitanje koju bi naviku građani najprije trebalo da prebace u digitalni svijet, Radulović je istakla značaj prevazilaženja nesigurnosti.

„Vjerujem da građani prije svega treba da se oslobode straha, nesigurnosti u digitalne tehnologije i da negdje polako krenu sa korišćenjem, svako iz oblasti u kojoj mu je najkomfornije“, poručila je Radulović.

Šef programa u Kancelariji UNOPS-a za Jugoistočnu Evropu Marko Vujačić ocijenio je da je region ostvario značajan napredak u digitalizaciji, izdvajajući regionalnu saradnju kao jedan od najvažnijih utisaka sa samita.

„Pun sam pozitivnih utisaka. Svakako je sjajno vidjeti da je čitav region napravio značajne pomake u oblasti digitalizacije“, kazao je Vujačić.

Dodao je da države pojedinačno, ali i region u cjelini, imaju jasnu viziju budućeg razvoja.

„Najsnažniji utisak koji nosim s ovog samita jeste spremnost za regionalnu saradnju“, istakao je Vujačić.

Govoreći o koristima za privredu i građane, ukazao je na nove poslovne mogućnosti, umrežavanje i razvoj digitalnih usluga.

„Za privredu vidim da saradnja o kojoj se govori može da rezultira novim prilikama za razvoj poslovanja. Vidim prilike za umrežavanje, a vjerujem da će za građane najznačajniji biti razvoj usluga, uključujući na lokalnom nivou, što će za njih značiti brže završavanje poslova“, kazao je Vujačić.

Ocijenio je da Crna Gora može biti važan i uspješan partner u regionalnoj digitalnoj transformaciji, uz adekvatno angažovanje i dugoročnu posvećenost.

Naglasio je i potrebu promjene načina razmišljanja o korišćenju digitalnih usluga.

„Važno je, mislim, da se dogodi ta mentalna promjena. Nekad djeluje da su te usluge komplikovane i da je lakše da radimo stvari na tradicionalan način, ali to je najčešće greška. Mali napor će dugoročno značiti mnogo veću efikasnost za građane“, kazao je Vujačić.

Predsjednik Upravnog odbora ICT Cortexa Branimir Bukilić istakao je da je jedna od najvažnijih vrijednosti Digitalnog samita Zapadnog Balkana mogućnost povezivanja učesnika, razmjene iskustava i ideja, ali i upoznavanja sa aktivnostima koje države regiona sprovode u oblasti digitalizacije.

Prema njegovim riječima, razvoj digitalnog društva može doprinijeti i realizaciji drugih regionalnih inicijativa i projekata, uključujući CEFTA sporazume i Berlinski proces.

Govoreći o ulozi ICT zajednice, naglasio je da digitalna i AI transformacija mogu imati značajan uticaj na produktivnost kompanija i građana.

Ukazao je na mogućnosti koje pružaju alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji, posebno kada je riječ o pristupu podacima i informacijama.

„Danas kreiramo AI alate koji mogu maltene kroz razgovor da vam daju neke informacije iz informacionog sistema, mogu da vam pomognu da dođete do pravih podataka u pravo vrijeme, važnih informacija u pravo vrijeme. Tu upravo i mi iz ICT zajednice možemo najviše da doprinesemo tome i moramo brže da radimo na tome“, kazao je Bukilić.

Ocijenio je da su Crna Gora i države regiona na dobrom putu, ali da je neophodno ubrzati primjenu novih tehnologija, pojašnjavajući da bi država trebalo da razvija što više digitalnih servisa namijenjenih građanima i privredi kako bi se poslovni i administrativni procesi ubrzali.

Šef Kancelarije za Evropu Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) Jaroslaw K. Ponder istakao je da ta agencija Ujedinjenih nacija podržava proces digitalizacije, povezivanja i razvoja vještačke inteligencije u regionu.

„Veoma nam je drago što smo ovdje i što podržavamo ovaj proces, koji okuplja ekonomije kako bi zajedno radile na digitalizaciji, povezivanju i primjeni vještačke inteligencije“, kazao je Ponder.

Dodao je da je, na osnovu prvih sesija samita, jasno da su ove teme među prioritetima administracija u regionu.

„Digitalizacija je u središtu strategija svih vlada, što nas veoma raduje, jer se to pretvara u mnogo veću efikasnost koju osjećaju građani“, naveo je Ponder.

Objasnio je da elektronske usluge omogućavaju građanima da lakše obavljaju svakodnevne aktivnosti, brže uče, jednostavnije komuniciraju i ispunjavaju obaveze prema državnim institucijama, uključujući plaćanje poreza.

Ipak, upozorio je da je za ostvarivanje tih koristi potrebno dodatno raditi na primjeni strategija i razvoju digitalnih vještina.

Govoreći o Crnoj Gori, naglasio je njen značaj za regionalnu digitalnu saradnju.

„Crna Gora je veoma važna država za ovaj region. Već je domaćin regionalnog centra za razvoj kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti i brojnih međunarodnih konferencija“, kazao je Ponder.

Posebno je ukazao na potrebu pružanja podrške građanima koji se sporije prilagođavaju digitalnim tehnologijama.

„Čim usluge budu dostupne, koristite ih. Ali ne zaboravite da postoje i grupe kojima je potrebno više vremena da se prilagode digitalnom okruženju. Njima je potrebna podrška“, poručio je Ponder.

Šefica službe za softverska rješenja i integracije u kompaniji MTEL Sanja Simonović predstavila je primjer digitalizacije usluge koja podrazumijeva strogo regulisan proces i provjeru identiteta.

„U MTEL-u smo uzeli proces koji je strogo regulisan, koji zahtijeva povjerenje i verifikovan identitet, i učinili ga jednostavnim, brzim i potpuno digitalnim“, kazala je Simonović.

Objasnila je da posjetioci sada mogu kupiti eSIM putem interneta i samostalno završiti provjeru identiteta.

„Ta kombinacija povjerenja i jednostavnosti upravo je ono što će građani očekivati od digitalnog novčanika“, navela je Simonović.

Istakla je da su osnovni preduslovi za dalji razvoj digitalnih usluga već uspostavljeni, ali da je neophodna saradnja države i privatnog sektora.

„Osnovni elementi su tu. Sada država i privatne kompanije treba da sarađuju kako bi ih povezale u jedan ekosistem, a ostalo će uslijediti, jer ljudi ne usvajaju tehnologiju, već usvajaju praktičnost“, poručila je Simonović.