Sa Otvorenog parlamenta date smjernice da Bar bude grad jednakih šansi za sve

Petom sjednicom Otvorenog parlamenta, posljednjom u ovoj godini, pod nazivom “BAR – grad prihvatanja i jednakih šansi za sve“ Skupština opštine Bar obilježila je 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava.

Sjednicom je presjedavao odbornik Naser Kraja, koji je inicirao ovu temu, dok su panelisti bili predstavnici Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Romskog savjeta Crne Gore, nevladinih organizacija koje se bave pravima LGBTIQ osoba, kao i predstavnici nevladinih udruženja osoba sa invaliditetom, psiholozi koji djeluju u sferi rodne ravnopravnosti, te odbornice u SO Bar.

Uvodnu riječ imala je potpredsjednica Opštine, mr Tanja Spičanović koja je kazala da ova tema Otvorenog parlamenta dolazi u pravom trenutku „ne samo zbog obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, već zbog velikih iskušenja da se glasnije nego ikad zalažemo za poštovanje prava na život i očuvanje svakog ljudskog života kao krunskih vrijednosti civilizacije i čovječnosti“. Ona je istakla da je Bar vjekovima bio bastion vrijednosti zajedništva i uvažavanja različitosti.

„I mnogo prije Univerzalne deklaracije, u Baru je utemeljeno načelo po kojem svi ljudi imaju jednaka prava i potvrđeno da ona ne zavise od religijske, političke, ekonomske, socijalne, kulturne i bilo koje druge pripadnosti. Bar je oduvijek umio da prepozna i zaštiti slobode i prava čovjeka. Zato je i ostajao kao bedem svim uticajima koji bi mogli unijeti nesklad i nemir među sugrađanima različitim po mnogo čemu i ponosnim na svoje bogatstvo različitosti. Iz Bara su uvijek odašiljane poruke mira i sloge, ali i pobune na ugnjetavanje i napravdu. Prkosna luča borbe protiv fašizma, tog najvećeg zla protiv čovječnosti i porobljivača ljudskih prava, krenula je upravo odavde“, poručila je Spičanović.

Predstavnika Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Nacionalnog Kordinatora za Rome, mr Sokolj Beganaj interesovalo ga gdje su Romi i Egipćani u ljudskim pravima, da li su uključeni u društvene procese, s obzirom da ljudska prava naglašavaju jednakost, pravdu, uz poruku da „Nema govora o ljudskim pravima, ako su Romi i Egipcani zaboravljeni.“

„Ako postoje ljudska prava, zašto Romi ne mogu naći zaposlenje, već moraju živjeti od sekundarnih sirovina. Ako ljudska prava postoje, zašto Romi žive izolovano od drugih, i žive u geto,  ako ljudska prava postoje zašto imamo Roma i Egipćana koji nemaju lična dokumenta? Zašto imamo romsku djecu koja još moraju da prose na ulicama i nisu uključena u obrazovni proces, a postoje ljudska prava da ih štite… Ako ljudska prava postoje, zašto su Romi i Egipćani najviše diskriminisani i moraju da žive u totalnom siromaštvu? Gdje se izgubila ta jednakost, gdje se izgubilo to dostojanstvo na život i pravdu? Zar ta ljudska prava ne važe za Rome i Egipćane? Zar su djeca Roma manje važnija od druge djece“, nizom pitanja skrenuo je Beganaj pažnju na bitne probleme, i dodao da će se u narednom periodu Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava više povezivati i sarađivati sa lokalnim upravama u cilju vođenja zajedničke politike o integraciji Roma. Na kraju obraćanja uputio je poziv lokalnoj upravi da „utiče na rješavanje stambenog pitanja romske porodice Besljimi koja živi u Sutomoru“.

Tokom sveobuhvatne, višečasovne diskusije ukazano je na najveće probleme sa kojima se susrijeću ove grupacije. Zaključeno je da su svi problemi jednako važni i da im treba posvetiti pažnju. Učesnici su bili jednoglasni u pohvali ovomjesečne teme i koncepta Otvorenog parlamenta.