Teme četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana usmjerene na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta

Teme četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana usmjerene su na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta tog područja, a novina je što će u toku tog događaja biti povezani donosioci odluka sa biznis zajednicom i nevladinim sektorom.

To je, gostujući u jutarnjem programu Rujna zora na Gradskoj televiziji, saopštila državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Marina Banović.  

Ona je najavila da će četvrti Digitalni samit ekonomija Zapadnog Balkana biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, podsjećajući da su prethodni samiti održani u Makedoniji, Srbiji i Albaniji.

„Prva dva dana Samita su posvećena tehničkim temama, dok će treći dan samita biti  održan na visokom političkom nivou. Samit se organizuje u hibridnom formatu, što znači da će veći dio, zbog epidemioloških okolnosti, biti online, a biće određenih dijelova koji će biti održani uživo. Prenošenje samita je obezbijeđeno putem veb platforme tokom cijelog trajanja događaja, kao i putem društvenih mreža“, rekla je Banović.

Teme ovogodišnjeg samita su, kako je navela, digitalne vještine, digitalna ekonomija, infrastruktura i mreža i informaciona sigurnost i povjerenje.

„Samit donosi novine u odnosu na prethodne godine. Cilj nam je bio da povežemo donosioce odluka sa biznis i NVO sektorom. Kroz agendu samita smo obezbijedili prostor za dijalog između između ovih segmenata društva. Napravili smo vezu i između preduzetnika u ICT sektoru koji su ostvarili globalni uticaj, a njih ima impozantan broj u našem regionu i omogućili smo da oni svoju preduzetničku priču ispričaju studentima i na taj način ih motivišu da i oni krenu u preduzetničke vode na ovom polju“, rekla je Banović.

Prema njenim riječima, ove godine je veći prostor dat zemljama Zapadnog Balkana da predstave svoje dobre prakse u oblasti digitalizacije, ICT i svega onoga što oni smatraju da može biti zanimljivo.

„Pored glavnog programa, imamo i neke snimljene forme, u okviru kojih predstavljamo dobre prakse, a koje nazivamo inspirativnim slučajevima ili razgovorima. Ove forme se tiču zajedničkih tematika za sve Zemlje Zapadnog Balkana i imamo jako veliko interesovanje u tom dijelu“, navela je Banović.

Ona je kazala da će dinamici samog programa samita doprinijeti i maskota tog događaja Didži, koji će na zanimljiv i interaktivan način voditi publiku kroz program.

„Pozvala bih sve zainteresovane da se pridruže samitu, registracija je otvorena. Nadam se da ćemo opravdati imidž dobrog domaćina koji Crna Gora već ima“, rekla je Banović.

Upitana gdje se Crna Gora nalazi kad je u pitanju digitalna transformacija, Banović je kazala da je to proces koji je bez kraja.

„Svaka od država u regionu je bolja u nečemu, a zaostaje u nečemu drugom. Upravo Samit služi za razmjenu praksi i ubrzanje samog procesa tako što ćemo moći replicirati nešto što je već urađeno, a nećemo morati to raditi od samog početka“, navela je Banović.

Ona je kazala da je Ministarstvo javne uprave, digitalnog duštva i medija završilo studiju procjene gdje se Crna Gora nalazi u procesu digitalne transformacije.

„U nekim segmentima se nalazi na srednjem nivou razvoja, dok je u velikom broj stvari na samom početku. To je otprilike status i država regiona. To znači da je puno posla još pred nama. Radimo novu Strategiju digitalne transformacije, prati je Strategija cyber bezbjednosti“, istakla je Banović.

Na pitanje novinarke da li je moguća administracija bez papira, Banović je kazala da je moguća i da je dobar primjer za to Estonija, u kojoj takva administracija postoji desetak godina.

„Ugledamo se na najbolje prakse i nadamo se, s obzirom da nismo neka glomazna administracija i zemlja, da jednom kada se odlučimo u to da se uđemo, da ta promjena može biti brza“, istakla je Banović, navodići da je situacija u toku pandemije koronavirusa pokazala kad postoji potreba da se transformacija može desiti brzo.

Tematike kojima ćemo se baviti su su usmjerene na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta Zapadnog Balkana, razvoju te saradnje među zemljama, kako digitalna transformacija svemu tome može doprinijeti.