Globalno zagrijavanje

Današnje klimatske promjene obuhvataju globalno zagrijavanje i kontinuirano povećanje prosječne globalne temperature i njegove šire efekte na klimatski sistem naše planete. Klimatske promjene u širem smislu obuhvataju i prethodne dugoročne promjene klime na Zemlji. Prema podacima Ujedinjenih nacija prosječna temperatura Zemljine površine sada je za oko 1,44 °C viša nego krajem 19. vijeka – prije industrijske revolucije – i viša nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 100.000 godina. Protekla decenija bila je najtoplija otkako se vrše mjerenja, a svaka od posljednje četiri decenije bila je toplija od bilo koje prethodne decenije još od 1850. godine.

(Plodovi masline,  Bar 2026.god)S.Kontić

Uticaj na  maslinu

Globalno zagrijavanje utiče na sve vrste biljnog i životinjskog svijeta  i često su to nepoznati  načini uticaja  pri čemu su neke regije posebno osjetljive pa tako i regija  Balkana i crnogorskog primorja. Istraživanja ukazuju na porast suše u ključnim fazama razvoja biljaka i ti  dokazi se zasnivaju na uočenim promjenama temperature i padavina, posebno evidentnim u proljeće i ljeto, što se poklapa sa reproduktivnim fazama zametanja plodova i razvoja plodova u životnom ciklusu masline. Klimatske promjene mogu imati  negativne posledice na prinose maslina. I najoptimističniji budući scenariji pokazuju  smanjenje proizvodnje u maslinjacima koji su pod uticajem klimatskih promjena. Uticaji klimatskih promjena na trendove proizvodnje maslina nisu u potpunosti jasni zbog interakcija između ljudskih faktora i  faktora spoljašnje sredine.  Pod uticajem  drastičnijih  promjena temperature ili padavina, rizik za proizvodnju maslina bit će znatno veći.

Muva masline i njen razvoj

Problematika  očuvanja plodova masline radi dobijanja boljih prinosa i kvalitetnog maslinovog ulja  je značajna tema kada  govorimo o maslinarstvu u Crnoj Gori. Štete koje prouzrokuju napadi štetočina a posebno  napad  muve masline na plodove  ogledaju se  u opadanju plodova i smanjenom kvalitetu maslinovog ulja.

Kada je u pitanju maslina   najvažnija štetočina ploda masline je  muva masline. Odrasla jedinka je muva veličine 4-5 mm. U razvoju insekt ima stadijume: jaje larva lutka i imago.Jaje je bijelo duguljasto, cilindrično 0,7 mm dužine 0,2mm širine. Larva zavisno od stadijuma 1 mm-3 mm, i 7-8 mm pri kraju larvenog razvoja. Lutka je 4-4,5 mm dužine i 2 mm širine. Biologija muve masline pokazuje  da je to homodinamičan insekt čiji razvoj zavisi od temperature,vlažnosti vazduha i prisutnosti ploda masline za reprodukciju. Odrasle muve žive dugo i tokom života mogu položiti veliki broj jaja. Zavisno od vremenskih uslova dolazi do preklapanja generacija. Prezimljava u stadijumu lutke u zemljištu ispod krošnje. Manji dio populacije prezimljava kao imago. Nove jedinke se pojavljuju u proljeće hraneći se nektarom cvijeta. Kako se razvija plod stiču se uslovi za polaganje jaja unutar ploda masline. Ženka polaže jedno jaje po plodu ispod epidermisa.  a u slučaju jakog napada u plodu se nalazi više larvi.

Ljeti različiti stadijumi razvoja traju za jaja 2-4 dana, za larve 10-12 dana, 10 dana stadijum lutke i na kraju 10 dana dok odrasla ženka položi jaja. Dakle ljetnja generacija traje između 32 i 36 dana. Zimi za razvoj jajeta  je potrebno 12-14 dana , za  razvoj larve 15 dana a lutke 47-49 dana i preovipozicija  jaja oko 60 dana.

Temperaturne  sume potrebne za ostvarenje  razvojnog ciklusa u našem području i na osnovu iskustva upoćuju na razvoj i preklapanje 3 do 5 generacija. Odrasle jedinke mogu preživjeti u opsegu od 6ºC do 35ºC  što su limiti za razvoj. Optimalna temperatura za razvoj je između 20ºC i 30º C

Temperatura je jedan od klimatskih faktora koji utiču na biološki razvoj insekta. Odrasle muve  mogu opstati između 6ºC i 30ºC Larve se mogu razvijatiizmeđu º6 i 30º st.U laboratorisjkim  ispitivanjima razvoj larvi trajao je 37 dana na 12,5ºC st i 9 dana na 30ºC  Izračunato je da  je potrebno 130 temperaturnih dana  dana iznad 10º C i 186 temperaturnih dana iznad 7,6ºC

Kao i larve lutke se mogu razvijati između 6ºC i 30ºC a optimalna temperatura između 22ºC i 25ºC iznad 10ºC  potrebno im  je 200ºC temperaturnih dana iznad10ºC

Jaja između 5ºC i 37ºC a optimalna je 27º. Laboratorijska ispitivanja pokazuju da je potrebno  između  47º i 68º temperaturnih dana dana

Vlažnost vazduha je značajna u preimaginalnim stadijumima. Pri visokim temperaturama  i niskoj vlažnosti  plod gubi vlagu a preimaginalni stadijumu muve teško opstaju. Svi ovi podaci upućuju nas na važnost klimatskih faktora u razvoju pojedinih stadijuma muve masline i  na mogućnost  uticaja na promjene ovih podataka pod uticajem klimatskih promjena.

Predviđanje uticaja klimatskih promjena na domaćine i štetočine

 Klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi  imaju veliki uticaj na proizvodnju kako usjeva tako i biljnih  štetočina. Kao uglavnom prilagodljivi organizmi, insekti različito reaguju  na  klimatske promjene kao što je gore naznačeno klima kao ekološki faktor ima presudni uticaj na biološki razvoj štetočina..

U našim uslovima tokom ljeta kada nastupe visoke temperature dešava se prekid razvoja odrasle populacije. Odnos između biljke i muve se gotovo isključivo odnosi na plod. Krajem proljeća i početkom ljeta   formirani plodovi nisu  uvijek bili pogodni za napad. Ipak krupnije masline na spoljašnjem dijelu krošnje podložne su napadu u oba pomenuta perioda.

(Klopka za praćenje, maslinjak Bar) S. Kontić

Od koristi je pratiti uticaj  porasta temperature i nivoa atmosferskog CO2, kao i promjenljivih obrazaca padavina, kako bi se predvidjeli  uticaji  na  insekte  od značaja za poljoprivrednu proizvodnju. Muva masline je  štetočina masline (Olea europaea)  od eko-socijalnog značaja u Mediteranu gdje je pripitomljena. Razna istraživanja kao i iskustva sa terena  upućuju  nas na informacije od značaja kada su u pitanju klimatske promjene i globalno zagrijavanje u vezi sa pojavom važnih štetočina na maslini.  Maslina je vrsta  kultura otporna na sušu. Naopasnija štetočina, muva masline  (Bactrocera oleae), i domaćin maslina  imaju bliske biološke veze pa se promjene u kontinuitetu napada mogu zapažati pod  uticajem klimatskih promjena i  na našem području. U tu svrhu korisno je  imati podatke sa terena  o praćenju    datuma cvjetanja da   bi se povećala tačnost simulacije predviđanja cvjetanja masline pod klimatskim promjenama. Pojava i let muve masline prati se pomoću klopki i laboratorijskim pregledom uzorkovanih plodova. Kako se klima zagrijava, predviđa se da će se rasprostranjenost masline proširiti na veće nadmorske visine i konsolidovati na drugim mjestima, izmještati iz  priobalnih područja pa  se očekuje da će se područja pogodna za uzgoj maslina u Crnoj Gori pomjeriti prema sjeveru i na veće nadmorske visine.

Rasprostranjenost muve masline će se proširiti na prethodno nepovoljna hladnija područja, ali će se smanjiti u toplim nižim predjelima gdje se temperature približavaju gornjim termalnim granicama. Posledično, predviđa se da će mnoga područja trenutno visokog rizika imati smanjen rizik od oštećenja od muhe s klimatskim zagrijavanjem.

Procjene globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena i adaptacije

Alati za procjenu klimatskih promjena na nivou gazdinstava uključuju jednostavne alate kao što je pristup klimatskim informacijama i uzbunama. Digitalni alati koji su praktični i pristupačni povećavaju savjetodavne kapacitete a mobilne meteorološke aplikacije, senzori za vlažnost zemljišta, DSS ( platforme za podršku odlučivanju) doprinose da se značajno unaprijedi kvalitet odluka. (Priručnik za obuku poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi na zapadnom balkanu, april 2026.) pa tako i odluke kada je u putanju zaštita muve od muve masline, te mjesta zasnivanja novih maslinjaka i izbora sorte masline.

U sklopu ovih aktivnosti neophodna je neprekidna saradnja Uprava i Službi koje učestvuju u praćenju pojave štetočine i odlukama o zaštiti.Važna je saradnja sa   Udruženjima  maslinara kao i  medijima koji pomažu i doprinose   pravovremenom širenju informacija za zaštitu i najava ektsremnih klimatskih pojava.

Savjet pripremila: Slavica Kontić, Direkcija za savjetodavne poslove i kontrolu na terenu u oblasti biljne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.