Crna Gora je, uz dvadeset drugih država, učestvovala na 22. Konferenciji strana potpisnica Konvencije o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja (Barselonske konvencije) i njenih protokola (COP 22) koja je održana u Antaliji. Na konferenciji su usvojene odluke na kojima će se zasnivati aktivnosti UN/Environment-MAP u naredne dvije godine, među kojima je najznačajniji Program rada, a ostale odluke se tiču strateških planova za očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje prirodnim resursima u Mediteranu nakon 2020. godine, odluke iz oblasti smanjenja zagađenja mora u pogledu tretmana otpadnih voda, otpada u moru, zagađenja s brodova, među kojima je od posebnog značaja Odluka o uspostavljanju Sredozemnog mora za područje kontrole emisija oksida sumpora. Posebno značajni pravci daljeg djelovanja utvrđeni su u Deklaraciji iz Antalije koja je usvojena u okviru ministarskog segmenta Konferencije. 

Delegaciju Crne Gore je predvodio državni sekretar za ekologiju, Danilo Mrdak. Osim njega, delegaciju su činili i savjetnica Predsjednika Vlade za urbanizam, Ana Samardžic, generalna direktorica Direktorata za prirodu, Tamara Brajović i rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima i kontakt osoba za Barselonsku konvenciju za Crnu Goru, Ivana Stojanović.

Uoči ministarske sesije konferencije, nazad u more su puštene dvije morske kornjače iz turskog Centra za oporavak ove vrste, koji je ujedno i mjesto gdje se povrijeđenim kornjačama pruža pomoć i gdje se one rehabilituju. Ove dvije jedinke su opremljene sa uređajima za satelitsko praćenje njihovog položaja jer još uvijek postoji mnogo nepoznanica u vezi načina na koji ove životnje provode svoj dugački životni vijek. Uz turske ministre životne sredine, urbanizma, klimatskih promjena, i obrazovanja, Murata Kuruma i Mahmuta Ozera, u puštanju ove jedinke učestvovao je i državni sekretar za ekologiju, Danilo Mrdak. Ovaj događaj je organizovan nakon svečanog ručka za šefove delegacija, a morska kornjača (Caretta caretta) je zaštitni znak ovog COP-a.

Istog dana, državni sekretar Danilo Mrdak imao je izlaganje u okviru ministarskog segmenta Konferencije, na temu Za plavi Mediteran: bez zagadjenja, u kojem se štiti biodiverzitet i održava klimatska stabilnost. Mrdak je ukazao na rezultate koji su postignuti u Crnoj Gori u posljednje dvije godine, kao što je proglašenje prvih morskih zaštićenih područja i rezultati projekta GEF Adriatic. Takođe je iskazao podršku pružanju doprinosa daljem sprovođenju programa rada Konvencije u naredne dvije godine, kroz dalji rad da adekvatnom upravljanju morskim zaštićenim područjima i sprovođenju Okvira za biodiverzitet i Mape puta za morska zaštićena područja u Mediteranu nakon 2020. godine, kao i drugih direktiva, strategija i planova. “Neophodno je da se Crna Gora uključi I pruži podršku sprovođenju prekograničnog Programa upravljanja obalnim područjem (CAMP) i ažurira analize u okviru nacionalnog CAMPa, kao i pokrene planiranje područja mora na nivou Jadrana, u okviru sprovođenja EU Strategije za Jadransko jonski region”, dodao je Mrdak. Zaključio je da Barselonska konvencija pruža okvir već nekoliko decenija za saradnju na podregionalnom i regionalnom nivou na očuvanju obalnog i morskog područja, koja je od ključnog značaja za održivo korišćenje obalnih resursa u Mediteranu.

Vlada Republike Turske je organizovala ručak za ženske predstavnike delegacija, koji je ugostila prva dama Turske, Emina Erdogan. Cilj ovog događaja, na kojem je crnogorsku delegaciju predstavila Ana Samardžić, je isticanje uloge žena lidera u zemljama Mediterana, u oblastima zaštite životne sredine. Tokom sastanka je savjetnica premijera, Ana Samardžić, istakla značaj uloge žena u sprovođenju politika zaštite životne sredine, imajući u vidu njihov doprinos u državnoj administraciji. Napomenula je da se ove godine u Crnoj Gori obilježava 30 godina ekolške države i da ovo predstavlja pravi trenutak, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou za još veću posvećenost postizanja ekoloških ciljeva, za održivu budućnost Mediterana.

Tokom četvorodnevnog događaja, održan je niz bilateralnih sastanaka, među kojima su najznačajniji sastanci s Regionalnim centrom Barselonske konvencije koji je zadužen za sprovođenje Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem iz Splita, u vezi sa nastavkom saradnje, a naročito u dijelu ažuriranja podloga i baze podataka za planska dokumenta koja se tiču obalnog područja. Razmatrane su i mogućnosti za pripremu sličnih analiza za ostatak prostora Crne Gore, kako bi se na što bolji način, shodno održivijim praksama, integrisao aspekat zaštite prirode i prostora u prostorno-planska dokumenta. Održan je i sastanak s predstavnicima Regionalnog centra Barselonske konvencije za održivu potrošnju i proizvodnju iz Barselone o nastavku saradnje na sprovođenju aktivnosti na smanjenju plastike za jednokratnu upotrebu, kao i u oblasti podsticanja malih i srednjih preduzeća da pređu na održivi način poslovanja, ali i ekodizajna, podizanja svijesti i komunikacije kroz umjetnost.

Jedan od značajnijih predstavljanja Crne Gore na marginama Konferencije jeste i predstavljanje filma o Solani od strane Zenepe Like, predstavnice NVO Dr. Martin Šnejder-Džejkobi u Crnoj Gori.

Predstavnici crnogorske delegacije susreli su se i sa predstavnicom NVO MedWet, Marijen Kurubl, i NVO u Crnoj Gori, Dr. Martin Šnejder-Džejkobi, Zenepom Likom, o daljim aktivnostima na upravljanju i sanaciji Ulcinjske Solane. Dogovorena je dalja saradnja, kako krpz podršku MedWet NVO sektoru u Crnoj Gori, tako i Vladi CG na uspostavljanju adekvtanog upravljanju Solanom.

Organizovan je i susret sa s predstavnicima delegacije Republike Slovenije, Natašom Bratinom i Mitjom Briceljem, na temu planiranja prostora, zajedničkog djelovanja u okviru EU Strategije za Jadransko-jonski region posebno u dijelu planiranja područja mora, kao i oživljavanja Komisije za Jadran. Dogovorena je posjeta slovenačke delegacije Crnoj Gori u provom kvartalu 2022. godine, kako bi se pomenute teme dodatno diskutovale i shodno tome saradnja formalizovala.