Crna Gora gradi put ka karbonski neutralnoj budućnosti

Crnogorska vlada jača napore za realizaciju klimatskih obaveza do 2030. godine, u skladu sa obilježavanjem 30 godina ekološke države

Kako bi ubrzala tempo svog putovanja kroz klimatsku adaptaciju i stvaranje niskokarbonske budućnosti, revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa Vlada Crne Gore se odvažno obavezala na smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte do 35% do 2030. godine. To znači smanjenje od 2.117 kt emisija CO2 do 2030. godine. Osim toga, Crna Gora učestvuje i u globalnim inicijativama poput No New Coal sporazuma Ujedinjenih nacija, Global Ocean Alliance i Sofijske deklaracije.

Uprkos tome što globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte doprinosi sa svega 0,009%, Crna Gora ima ambiciju da preuzme vodeću ulogu kod međunarodnih partnera i fondova, kako bi sprovela promjene – i na taj način postala primjer ostalim malim državama koje žele ostvariti veliki uticaj.

Vlada aktivno radi, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou, na ubrzanju sprovođenja mjera koje se tiču klimatskih promjena, kroz niz međuresornih reformi i proaktivnih mjera.

Crna Gora je bila među prvim balkanskim državama koje su preuzele dodatne obaveze povodom klimatskih promjena kroz smanjenje emisije CO2. Sa postignutim ciljem umanjenja karbonske emisije od 30%, postavljenim 2015. godine, Crna Gora je ove godine povećala cilj redukcije na 35% do 2030. godine, a to povodom obilježavanja 30 godina od proglašenja za ekološku državu. Postoje indicije da će sistematske mjere u šumarskom i poljoprivrednom sektoru pomoći da država dostigne redukciju i do 40% u naznačenom periodu.

Ulaganje u čistu energiju, čistu tehnologiju, uz napore za povećanje zelene infrastrukture i razvoja, ključni su fokus Vlade i dio njene vizije o izgradnji zelene ekonomije za budućnost, uz nove industrije i radna mjesta. To podrazumijeva podršku prekograničnom upravljanju rizikom od poplava i razvoj energetske infrastrukture, uključujući izgradnju novih vjetroelektrana i pametnih brojila.

Vlada blisko sarađuje sa UNDP-om kako bi osnažila svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), gradeći veće institucionalne kapacitete za sprovođenje politika prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena kroz povećanu transparentnost i efikasniji protok informacija od značaja za izvještavanje o efektima staklene bašte. Takođe, Vlada nastavlja sa usklađivanjem politika sa zakonodavstvom EU, čime je osigurana osnova za nacionalni sistem praćenja, izvještavanja i kontrolu štetnih gasova, kao i za unapređenje materija koje utiču na emisiju GHG.

Prof. dr Danilo Mrdak, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kaže:

“Naša je namjera da postanemo primjer male države koja će pokazati da su velike stvari moguće. Odlučni smo uzeti učešće u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i osigurati nultu neto budućnost”.

“Znamo da nas čeka još mnogo posla kako bi osigurali pravu tranziciju za ljude u Crnoj Gori, regionu i globalnoj zajednici. Zbog toga smo se obavezali na dalje smanjenje emisije štetnih gasova, sprovođenje velikih planova za prilagođavanje i ublažavanje uticaja klimarskih promjena, kao i na saradnju sa našim evropskim partnerima i nacijama širom svijeta, kako bi djelovali globalno”.

U skladu sa holističkim i sveukupnim pristupom Vlade, Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene (NAP) okuplja korisnike projekta, ministarstva i institucije odgovorne za ekologiju, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, zdravstvo, ekonomiju i finansije, sa ciljem prepoznavanja klimatskih rizika i informisanja o investicijama, projektima i programima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Prvi nacrt ove analize predviđen je za decembar 2021. godine.

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Crna Gora se dodatno obavezala na niz konkretnih klimatskih aktivnosti, koje uključuju uvođenje karbonskih poreza i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj, što predstavlja dio sveukupne ambicije da postane karbonski-neutralna država. Vladina posvećenost širem programu ulaganja u zelenu infrastrukturu uključuje: upravljanje pitkim vodama i razvoj solarnih i vjertro-projekata u narednih pet godina.

Na međunarodnom planu, Crna Gora je jedna od sedam vodećih zemalja potpisnica dokumenta Ujedinjenih nacija o zaustavljanju izgradnje novih termoelektrana. Uz Čile, Dansku, Francusku, Njemačku, Šri Lanku i Veliku Britaniju, Crna Gora podržava globalno ukidanje upotrebe uglja kroz No New Coal Agreement. Očekuje se da će im se mnoge zemlje uskoro pridružiti.

Takođe, Crna Gora je jedna od 62 zemlje koje podržavaju britansku Global Ocean Alliance inicijativu za biodiverzitet i konzervaciju, pod nazivom 30by30, čime se multilateralno obavezala na očuvanje 30% svjetskih okeana do 2030. godine.

Delegacija Vlade Crne Gore će učestvovati na COP26 u Glazgovu, gdje će se usaglasiti sa međunarodnim naporima ka dostizanju globalnog net-zero cilja i planu zadržavanja rasta prosječne globalne temperature u okviru od 1,5 stepeni.