PREDSTAVLJEN NACRT STRATEGIJE REFORME PRAVODUĐA 2024-2027. I AKCIONOG PLANA ZA PERIOD 2024-2025.

Na jučerašnjem Okruglom stolu organizovanom povodom predstavljanja Nacrta Strategije reforme pravosuđa za period 2024-2027., sa pratećim Akcionim planom za njenu implementaciju za period 2024-2025., predložena je strategija koja bi osigurala transparentnost, nezavisnosti i efikasnost pravosuđa, unaprijedila kvalitet pravde, te povećala stepen povjerenja u pravosudne organe.

Akcionim planom predviđeno je 46 strateških mjera koje će osigurati realizaciju zacrtanih ciljeva, a najavljen je i set konkretnih indikatora kojima će se objektivno mjeriti napredak u sprovođenju planiranih mjera i aktivnosti. Implementacija odrednica definisanih ovim važnim strateškim dokumentima ključna je za zatvaranje privremenih mjerila u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 i uspješan nastavak EU integracija.

Na izradi dokumenata radila je multisektorska radna grupa koju je uspostavilo Ministarstvo pravde, uz ekspertsku podršku EUROL 3 projekta i zajedničkog programa EU i Savjeta Evrope ,,Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku''.

Usvajanjem Strategije reforme pravosuđa i pratećeg Akcionog plana za njeno sprovođenje, u narednom četvorogodišnjem periodu postavlja se temelj za izgradnju nezavisnijeg, odgovornijeg i efikasnijeg pravosudnog sistema, spremnog da odgovori na sve zahtjeve reformskih procesa u ovoj oblasti, ali i na potrebe svih naših građana, koji od nas očekuju pravnu sigurnost u ostvarivanju i zaštiti svojih prava i sloboda, kao i efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, poručio je ministar pravde Andrej Milović.

Ministar Milović je naveo da će, u okviru optimizacije pravosudne mreže, biti omogućeno osnivanje novih osnovnih sudova i odjeljenja sudova, formiranje Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina, ali da se planiraju i aktivnosti koje će voditi do ukidanja neodrživih sudova.

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević poručila je da postoji realna mogućnost da Crna Gora ove godine dobije IBAR i samim tim drastično ubrza proces zatvaranja poglavlja na putu ka EU integracijama, koje podržava većina crnogorskih državljana.

Brojne koristi koje će donijeti realizacija reforme, uključujući poboljšan ambijent za poslovne investicije, zavisiće u potpunosti od proaktivne uloge pravosudnih organa i ostalih relevantnih aktera.

Diskusije i javne rasprave, poput ove, neophodne su kako bi se uspostavila produktivna saradnja između organa vlasti i pravosuđa, pravnih stručnjaka i organizacija civilnog društva, te kako bi se kroz ekspertski dijalog došlo do najboljih reformskih rješenja.

Okrugli sto sa diskusijom i javnom raspravom organizovalo je Ministarstvo pravde Crne Gore uz podršku projekta ,,Osnaživanje odgovornosti u pravosudnom sistemu i unaprijeđenje prva žrtava u Crnoj Gori'', koji predstavlja dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope ,,Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku''.